Univerzitet u Kragujevcu

Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji

Seminarski rad iz predmeta:

 Finansijski menadžment

Tema: 

Vrste rizika u bankarskom poslovanju

Predmetni nastavnik:                                                                                                Studenti:
Doc. Dr Miodrag Zlatković                                                          Andrijana Živković  22/2012
                                                                                                       Kristina Milojević 53/2012
Predmetni asistent:
MSc Aleksandra Stanković 

Vrnjačka Banja, 2013.

background image

2

2. Rizik likvidnosti

Upravljanje likvidnošću jedna je od ključnih bankarskih zadataka i sastavni je deo 

procesa upravljanja aktivom i pasivom. Većina bankarskih aktivnosti zavisi od sposobnosti 
neke banke da osigura likvidnost svojim klijentima.
           Likvidnost je bankama potrebna za kompenzaciju očekivanih i neočekivanih 
nestabilnosti u bilansu i za osiguranje sredstava za rast. Važnost likvidnosti nadmašuje 
nivo pojedinačne institucije jer se nedostatak likvidnosti u samo jednoj instituciji može 
odraziti na celi sistem.
           Likvidnosni rizik predstavlja rizik poslovne banke da ne poseduje u određenom 
trenutku dovoljno likvidnih sredstava za izmirivanje dospelih obaveza ili da dođe do 
neočekivanog velikog odliva likvidnih sredstava. Za poslovnu banku kao novčano 
preduzeće koje zavisi u velikom stepenu od poverenja klijenata i drugih banaka u 
okruženju, kriza likvidnosti je veoma opasna. Zato banke nastoje da raspolažu sa 
adekvatnim sredstvima likvidnosti, čak iako to prouzrokuje povećanje troškova poslovanja 
zbog dodatne imobilizacije sredstava koja obezbeđuju sigurnost u pogledu izmirenja 
obaveza i očuvanja likvidnosne pozicije banke. 
            Likvidnosni rizik najčešće proizilazi iz drugih bankarskih rizika – kreditnog, 
kamatnog rizika, kojima je banka izložena. Banka može doći u problem rizika likvidnosti 
ukoliko neki od njenih velikih I najvećih klijenata, odnosno grupa klijenata, zapadne u 
poteškoće zbog kojih ne može da izvršava obaveze prema banci.
            Rizik likvidnosti se svodi na dva moguća rizika, ako banka ima teškoće u 
nedostatku sredstava i to uže posmatrano, rizik likvidnosti koji se ogleda u nedostatku 
sopstvenih sredstava i šire posmatrano, ukoliko banka uslučaju  likvidnosnih problema ne 
može da se zaduži na finansijskom tržištu. U slučaju zaduživanja na tržištu, mogućnost 
zaduživanja će zavisti od razvijenosti tog tržišta u određenom trenutku I kreditnog rejtinga 
kojim sama banka ima na tržištu.
            Upravljanje rizikom likvidnosti od strane menadžmenta i stručnih službi banke se 
vrši kroz sledeće mere i aktivnosti banke:
*raspolaganje u svakom trenutku adekvatnim iznosom sredstava likvidnosti i
*usklađivanju ročne strukture izvora i plasmana. 
Za adekvatno upravljanje rizikom likvidnosti, važno je da upravni i izvršni odbor banke, kao 
i odbor za upravljanje aktivom i pasivom u potpunosti razumeju prirodu I nivo rizika 
likvidnosti preuzetog od strane banke, kao i povezanost i uticaj ostalih vrsta rizika kojima je 
banka izložena na likvidnost banke.
           Upravni odbor banke treba da bude kontinuirano obaveštavan o likvidnosti banke i 
opštem profile rizika likvidnosti.
           Izvršni odbor organizuje poslovanje banke i vrši dnevni nadzor nad njenim 
aktivnostima, a u skaldu sa ciljevima i principima upravljanja rizicima utvrđenih od strane 
upravnog odmora.
           Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (

ALCO

 odbor) je dužan da prati izloženost 

banke rizicima koji proizilaze iz strukture njenih bilansnih obaveza i potraživanja i 
vanbilansnih stavki, kao i da predlaže mere za upravljanje rizikom likvidnosti. Ostale 
funkcije ALCO odbora zavise od veličine I strukture aktive i pasive banke.

2.1. Merenje i upravljanje rizikom likvidnosti
UPRAVLJANJE- Upravljanje rizikom likvidnosti predstavlja proces identifikacije, merenja , 
kontrole, ublažavanja I praćenja rizika likvidnosti. Ovaj proces treba da obuhvata 
adekvatan okvir za sveobuhvatno projektovanje novčanih tokova koji proizilaze iz imovine, 

3

obaveza i vanbilansnih stavki, tokom odgovarajućih vremenskih perioda. Potrebe za 
likvidnošću i raspoloživi izvori likvidnosti banke u velikoj meri zavise od njene poslovne 
strategije, proizvodnog miksa, structure bilansa stanja kao i novčanih tokova koji proističu 
iz bilansnih i vanbilansnih stavki.
MERENJE RIZIKA LIKVIDNOSTI- Efektivan proces merenja rizika likvidnosti je ključan za 
adekvatno upravljanje ovim rizikom. Osnovni metod merenja likvidnosti podrazumeva 
procenu i upoređivanje svih budućih novčanih priliva i odliva po osnovu bilansnih i 
vanbilansnih stavki u različitim vremenskim intervalima, a sa ciljem utvrđivanja 
potencijalnih nedostataka likvidnih sredstava, kako u uslovima redovnog poslovanja, tako i 
u uslovima stresnih događaja, odnosno krize likvidnosti. Vremenski intervali za koji se 
utvrđuju neto tokovi gotovine treba da budu definisani na način koji omogućuje banci 
adekvatno sagledavanje potreba za likvidnim sredstvima u toku dana, dnevno, u kraćim 
intervalima u toku godine, kao i potrebe za likvidnim sredstvima u dužem periodu (preko 
godinu dana).
          Da bi banka na adekvatan način merila rizik likvidnosti, ona treba da obezbedi 
sledeće:
          -adekvatnu procenu budućih novčanih tokova po bilansnim pozicijama
          -adekvatnu procenu uticaja potencijalnih obaveza (vanbilansnih pozicija) na 
likvidnost
          -praćenje rizika likvidnosti po svim značajnim valutama u kojim aposluje
          -analizu novčanih tokova u redovnim poslovnim uslovima i u vanrednim okolnostima 
(uslovima krize likvidnosti banke I uslovima opšte krize na tržištu).
KONTROLA RIZIKA LIKVIDNOSTI- Banka je dužna da dnevno izračunava propisani 
pokazatelj likvidnosti i da ga održava na propisanom nivou.
          Za efikasno kontrolisanje rizika likvidnosti, banka treba da koristi više različitih 
pokazatelja i limita (limit kumulativne neusaglašenosti novčanih tokova, limiti apsplutnih 
razlika novčanih tokova, limiti koncentracije, pokazatelj odnosa kredita i depozita I td.) koji 
su definisani u skladu sa nivoom tolerancije prema riziku likvidnosti, poslovnom strategijom 
i aktivnostima, kao i nivoom prinosa i kapitala raspoloživih da apsorbuju potencijalne 
gubitke.
         Pokazatelji i limiti treba da budu adekvatno dokumentovani u okviru politika i 
procedura upravljanja likvidnošću.
         Takođe, banka treba da ima sistem za identifikovanje i praćenje indikatora ranog 
upozorenja, da bi bila u mogućnosti da potencijalne probleme primeti u ranoj fazi. 
Indikatori ranog upozorenja su kvantitativni ili kvalitativni pokazatelji koji blagovremeno 
ukazuju na moguće probleme sa likvidnošću banke.

PRAĆENJE RIZIKA LIKVIDNOSTI- Banka je dužna da uspostavi informacioni sistem koji 
podržava upravljanje rizikom likvidnosti, odnosno koji obezbeđuje podatke za 
blagovremeno i u kontinuirano upravljanje rizikom likvidnosti.

Banka mora da ima pouzdan menadzment informacioni sistem (MIS) koji izvršnom i 

ALCO odboru, kao i drugim zaposlenima odgovornim za upravljanje rizikom likvidnosti, 
pruža blagovremene informacije o riziku likvidnosti kojem banka jeste ili može da bude 
izložena, kako pod normalnim, tako i u vanrednim okolnostima.

Banka treba da održava stalno prisustvo na tržištima na kojim pribavlja izvore 

finansiranja, kao i da redovno procenjuje mogućnost brzog pribavljanja sredstava iz 
svakog izvora Takođe, banka treba da identifikuje alternativne izvore finansiranja, kako u 
slučaju uočene koncentracije izvora finansiranja, tako i u slučaju poslovanja u vanrednim 
uslovima.
            Alternativni izvori finansiranja mogu da budu: povećanje i diversifikacija depozita, 
produženje roka dospeća obaveza, izdavanje kratkoročnih i dugoročnih hartija od 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti