UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

Instrumenti centralnog bankarstva

1

                

Sarajevo, decembar 2012.

2

background image

LITERATURA..............................................................................................................
...............19

UVODNA RAZMATRANJA

Centralna banka je kreator monetarnog sistema i ona je ta koja je odgovorna za 

efikasno sprovođenje monetarne politike. Instrumentarijum monetarne politike 

čine  instrumenti  koji  su  na  raspolaganju  centralnoj  banci  pomoću  kojih  ona 

kreira monetarnu politiku. Instrumenti monetarne politike ne utiču direktno na 

ciljeve monetarne politike. Dešava se da prođe i mnogo mjeseci prije nego sto 

njihovi efekti postanu evidentni. 

Cilj ovog diplomskog rada jeste da na jedan adekvatniji način objasnimo korjene 
centralnog bankarstva, takođe   mi je cilj da kroz rad obasnim uslove nastanka 
Centralne banke Bosne i Hercegovine, specifičnosti u njenom radu koje sa sobom 
nosi

 

currency

 

board

 

aranžman.

4

Predmet diplomskog rada jesu instrumenti centralnog bankarstva koji doprinose 
monetarnoj stabilnosti.

Obavezne rezerve doprinose monetarnoj vlasti da kontroliše ponudu novca i time 
ispuni svoju odgovornost za održavanje stabilnih monetarnih uslova.Jedan od 
najvaznijih zadataka centralne banke je da pomogne održavanje ekonomskog 
rasta   uz   visoku   proizvodnju,   zaposlenost   i   stabilnost   novca.   To   se   postiže 
uspostavljanjem   kontrole   nad   tokom   novca   i   kredita   da   bi   se   spriječile 
nepotrebne   fluktuacije   u   ekonomiji.   Eskontna   stopa   je   u   funkciji   monetarne 
kontrole   i   upravljanja   Centralne   banke   obično   koriste   kamatne   stope   kao 
trenutni   indikator   cjelokupnog   iznosa   likvidnosti   u   sistemu.   U   normalnim 
okolnostima,   povečanje   tržišnih   stopa   utiče   na   učvrščivanje   likvidnosti,   a 
smanjenje   na   slabljenje.   Diskontni   mehanizam   je   sredstvo   pomoću   kojeg 
institucije od kojih se zahtjeva da drže rezerve kod centralne banke mogu da se 
zadužuju kod nje. U tom slučaju, funkcija centralne banke poznata je kao kreditor 
poslednje instance i obezbeđuje privremenu likvidnost instituciji koja se suočava 
sa   teškoćama.   Operacijama   na   otvorenom   tržištu   centralna   banka   kupuje   i 
prodaje hartije od vrijednosti – ili u formi terminske kupovine i prodaje ili može 
uključivati   povremene   transfere   hartija,   kao   sto   je   slučaj   sa   prodajnim   i 
kupovnim ugovorima. Kupovina od bankarskog i nebankarskog sektora ubacuje 
likvidnost u sistem, a prodaja povlači likvidnost. 

Pored osnovnih kvantitativnih instrumenata monetarne politike neophodno je 
izvršiti i analizu ostalih, kvalitativnih ili selektivnih instrumenata monetarne 
politike   kao   sto   je   regulisanje   kredita   centralne   banke   poslovnim   bankama, 
regulisanje uslova kredita i selektivna kreditna politika.

1. SPECIFIČNOSTI CENTRALNOG BANKARSTVA

5

background image

Takođe,   u   periodima   krize   objavljivani   su   samo   agregatni   podaci   na   nivou 

klirinške  kuće,  a  ne  na  nivou    pojedinačnih    banaka,  sto  je  imalo    dodatan 
stabilizirajuci efekat

.

Tokom vremena i klirinške kuće su se mijenjale i poprimale nove funkcije, tako 

da su krajem XIX i počektom XX vijeka počele da vrše reviziju svojih članova, da 

zahtjevaju  dostavljanje finansijskih  izveštaja o  poslovanju, da uvode obaveznu 

rezervu, da propisuju zahtjeve o strukturi kapitala, pa čak i da emituju novac. U 

pitanju  su  funkcije  koje  danas obavljaju moderne centralne banke. Obavljanje 

ovih   najvažnijih   funkcija   vremenom   počinju   da     preuzimaju   pojedine   važne 

banke   poput   Riks   banke   u   Švedskoj,   Banke   Engleske,   Banke   Francuske   i   dr. 

Postepeno  i   tokom   vijekova   ove  banke   su  prerastale  u  centralne  banke.

Prve   Evropske   centralne   banke   su   osnivane   od   XVII   vijeka,   kroz   evolucioni 

proces, kao posljedica ratova i njihovog pritiska na državne finansije. One vode 

porijeklo od takozvanih privilegovanih banaka, koje su imale pravo da emituju 

novac, da bi kasnije jedna od njih dobila monopol na emisiju novca.

Prva centralna banka je Švedska Riks banka, osnovana 1668. godine. Ona je 

nastala kada je švedski Parlament stavio pod svoj nadzor, kao rezultat brojnih 

teškoća sa kojima se suočavala ova banka u svome poslovanju. Sve do 1830. 

godine bila je i jedina banka koja je poslovala u Švedskoj.U nekim   zemljama 

(Holandiji i  skandinavskim zemljama),  centralne  banke su prvo bile specijalne 

komercijalne banke, jer su dobijale povlastice od vlade i bile su banke države.

Banka   Engleske   je   osnovana   1694.   godine   i   njen   osnovni   zadatak   je   bio 

prikupljanje fondova za finansiranje rata. Ona je sa šest partnera bila jedina 

emisiona institucija u Engleskoj i Velsu, ali ne i u Škotskoj. Totalni monopol na 

emisiju   novca   dobila   je   tek   1928.   godine   kada   je   na   nju   prenijeto   i   pravo 

emitovanja novčanica, koje je do tada imao Trezor.

Banku Francuske je osnovao Napoleon 1800. godine i njeno osnivanje je bilo 

povezano sa potrebama finansiranja države u ratnim uslovima.

Norveška   centralna   banka   je   osnovana   1816.   godine   radi   uspostavljanja 

monetarne stabilnosti nakon rata, koji je doveo do enormnog „štampanja“ novca.

Preteča   Bundesbanke–   Deutsche   Reichbank   -   je   osnovana   1876.   godine   kao 

privatna banka, ali članove njenog upravnog odbora je imenovala vlada.

7

Želiš da pročitaš svih 26 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti