VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH ZA MENADžMENT 

                             U SAOBRAĆAJU NIŠ

SEMINARSKI RAD 

                                         

PREDMET:  POSLOVNA KOMUNIKACIJA

NASLOV TEME:

                        KOMUNIKACIONI KANALI

STUDENT                                                 PREDMETNI NASTAVNIK:

                                                                    PROF. Marija Ilievska

Beograd, 2014.

1

SADRŽAJ

1.UVOD 

3

2. KOMUNIKACIONI KANALI 

3

3. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U POSLOVNOM SVETU 

5

3.1. NEVERBALNE PORUKE 

5

3.2. NEVERBALNE PORUKE U POSLOVNOJ KOMUNIKACIJI 

7

3.2.1. KONTAKT POGLEDOM 

7

3.2.2. IZRAŽAJNOST LICA 

9

3.2.3. POKRET GLAVOM

10

3.2.4. GESTOVI I POKRETI TELA

10

3.2.5. DRŽANјE TELA 

10

3.2.6. RAZDALjINA I ORIJENTACIJA

11

3.2.7. PONAŠANјE DODIROM 

11

3.2.8 . POJAVA I GRAĐA

12

3.2.9. NEVERBALNI ASPEKTI GOVORA

12

4. PORUKA I NјENO OBLIKOVANјE 

14

5. VEŠTINA KOMUNICIRANјA

16

6. ZAKLjUČAK

20

7.LITERATURA

20

2

background image

4.

olfaktorni kanal (osećanje mirisa tela);

5.

termalni kanal (osećanje telesne topline);

6.

gustatorni kanal (osećaj ukusa).

Pojedini autori  zaklјučuju da odeća i spolјašnji izgled sagovornika takođe predstavlјaju oblike 
neverbalnog komuniciranja, s obzirom da se u neposrednoj, govornoj komunikaciji pre zapamti 
izgled sagovornika nego njegova poruka, osim ako poruka nije naglašena drugim vizuelnim 
elementima.

Psiholog Albert Mehrabian tvrdi da neverbalni delovi poruke snažnije deluju na sagovornika od 
samog značenja izgovorene reči .  Može se reći    kako  čak 90% prvog utiska koji o nekome 
stvorimo baziramo na govoru tela i tonu glasa ( Ilijevska, 2010).

Neverbalna komunikacija je od velike važnosti prilikom uspostavlјanja prvih kontakata. S tim u 
vezi, Marina Marković  ( Ilijevska, 2010)  ,  navodi podatak da se prilikom upoznavanja 60% 
kompletnog   utiska   formira   na   osnovu   neverbalne   komunikacije.   Prednosti   neverbalne 
komunikacije leže u tome što nam omogućava da formiramo izvestan sud o osobi sa kojom 
komuniciramo. Neverbalni signali kao što su izraz lica, kontakt očima, položaj tela i pokret, 
predstavlјaju „nemi jezik”   koji nam, zajedno sa sadržajem verbalnih iskaza, pomaže da brzo 
shvatimo   misli,   emocije,   stavove   i   osobine   drugih   lјudi.   Proučavajući   međukulturalnu 
komunikaciju američki antropolog Edvard Hol (Edward T. Hall) (prema Ilijevska, 2010) u knjizi 

Nemi jezik

 zaklјučuje da rečenice, same po sebi, mogu biti lišene smisla, te da drugi (neverbalni) 

znakovi   mogu   biti   mnogo   rečitiji   od   njih,   konstatujući   kako   je   neverbalna   komunikacija 
dugotrajan proces jer se niti jedna osoba ne može u kratkom vremenu prikazati onakvom kakva 
jeste i potrebne su godine da bi se u potpunosti upoznala .

Međutim, postoje određene razlike u tumačenju neverbalnih znakova u različitim sredinama, s 
obzirom   na   razlike   u   tradiciji,   običajima,   navikama   i   sl.   Tako,   ono   što   je   u   jednoj   sredini 
prihvaćeno kao uobičajen način komunikacije u nekoj drugoj sredini može biti protumačeno kao 
nametanje   (npr.   tokom   poslovnog   razgovora   nije   prihvatlјivo   dodirivati   sagovornika). 
Kulturološke razlike su velike, podjednako u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, što pokazuju 
primeri   primene različitih formi oslovlјavanja, međusobne udalјenosti učesnika komunikacije 
itd.

Širinu prostora u kojem se komunicira moguće je podeliti u nekoliko tzv. zona prostora:

-

intimna zona (deca, bračni drug, rodbina, prijatelјi i bliske osobe) - do  45 cm;

-

lična zona (tokom zvaničnih i poluzvaničnih kontakata) -do 1,2 m;

-

uža socijalna ili komunikativno socijalna zona (društveni i poslovni odnosi sa nedovolјno 

poznatim i nepoznatim lјudima) - 1,2 do 3 m;

4

-

šira socijalna ili komunikativno zvanično javna zona (nepoznate osobe) - preko 3 m.

Za uspeh komunikacije treba uskladiti verbalni i neverbalni deo poruke. Ukoliko su verbalni i 
neverbalni deo poruke neusklađeni, oni  istovremeno šalјu dve poruke, svaki svoju. Neusklađena, 
odnosno dvosmislena poruka rezultira zbunjenošću osobe koja takvu poruku prima jer nije jasno 
šta se zapravo želi poručiti. Tako npr. osoba može reći Ne lјutim se, a izraz lica joj je namrgođen  
i ne pokazuje interes za dalјu komunikaciju, što pokazuje da se u stvari lјuti. 

I   upravo   u   toj   neodređenosti,   višeznačnosti,   mogućnosti   različitog   tumačenja   neverbalnih 
znakova leži loša strana neverbalne  komunikacije.  Konflikti  često  i  nastaju  zbog  pogrešnog 
tumačenja neizgovorenih poruka. Opšte je poznato da izgovorene reči mogu biti neodređene, 
nejasne,   višeznačne,   što   sve   pogoduje   razvoju   konfliktnih   situacija.   U   tom   smislu,   uspešna 
komunikacija upravo zavisi od kvaliteta verbalne, ali još i više od neverbalne komunikacije. 
Drugim rečima, komunikacija će biti uspešna u onoj meri u kojoj strane u komunikaciji uspevaju 
da reše nesaglasnost između verbalnih i neverbalnih komunikacija.

3. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U POSLOVNOM SVETU

3.1. NEVERBALNE PORUKE

Engleski komunikolog Albert Mehrabijan /Albert Mehrabian/ je otkrio da se pri komuniciranju 
celokupni   uticaj   poruke   sastoji   od   sledećih   delova:   verbalnog   dela   -   sadržaj   poruke   (7%), 
vokalnog dela - ton glasa i njegove promene (38%) i neverbalnog dela (55%).

Mada je još 1872. godine bila objavlјena knjiga Čarlsa Darvina  

Izrazi osećanja

  kod lјudi i 

životinja, u kojoj je pisano o govoru tela, ovaj vid komuniciranja počeo se proučavati tek od 
šezdesetih   godina   XX   veka,   i   od   tada   do   danas   sprovedena   su   brojna   istraživanja.   Mnogi 
psiholozi, sociolozi, antropolozi, lingvisti i pregaoci iz drugih naučnih disciplina, proučavali su 
različite aspekte lјudskog ponašanja koji obavlјaju funkciju pri komunikaciji.

Zanimlјivo je da su i pre ovih istraživanja primere veštine govora tela pružali mnogi glumci 
nemog filma u prvim decenijama XX veka (među kojima je najpoznatiji bio Čarli Čaplin), jer je 
tada to bio jedini način komuniciranja sa filmskog platna. Zavisno od toga u kojoj su meri mogli 
uspešno komunicirati gestovima i ostalim znakovima tela, glumci su smatrani dobrim ili lošim. 
Kada se pojavio zvučni film (krajem dvadesetih godina) i kada je neverbalni deo glume postao 
manje naglašen, mnogi glumci nemog filma pali su u zaborav. Održali su se samo oni koji su se 
uspešno koristili i verbalnim veštinama.

Pri proučavanju neverbalne komunikacije glavno pitanje koje su naučnici postavlјali odnosilo se 
na to da li su neverbalni signali urođeni, naučeni, genets¬ki uslovlјeni ili stečeni na neki drugi 

5

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti