Istraživanje zadovoljstva poslom i motivacije zaposlenih
BANJA LUKA
BANJA LUKA
Miloša Obilića 30
Miloša Obilića 30
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
ISTRAŽIVANJE ZADOVOLJSTVA POSLOM I
MOTIVACIJE ZAPOSLENIH U NOVOM GRADU
DIPLOMSKI RAD
Profesor
Bratislavcupic
SADRŽAJ
2. ZADOVOLJSTVO POSLOM I MOTIVACIJA...................................................2
2.1.1. Organizacioni faktori zadovoljstva poslom..............................................3
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA.................................................................12

2. ZADOVOLJSTVO POSLOM I MOTIVACIJA
2.1. Zadovoljstvo poslom
Najvažniji među svim stavovima zaposlenih jeste stav prema njihovom poslu. Taj
stav se naziva zadovoljstvo poslom i možemo ga definisali kao „kognitivne, afektivne i
evaluativne reakcije pojedinca na svoj posao“. Zadovoljstvo poslom je, dakle, složen stav
koji uključuje određene pretpostavke i vjerovanja o tom poslu (kognitivna komponenta),
osjećanja prema poslu (afektivna komponenta) i ocjenu posla (evalutivna komponenta).
Zadovoljstvo poslom predstavlja jednu od najviše istraživanih tema u oblasti ljudskog
ponašanja u organizacijama. Razlog tome je svakako uvriježeno vjerovanje da je
zadovoljan radnik produktivan radnik te da se uspješnost organizacije ne može postići sa
nezadovoljnim zaposlenima.
Teorijska osnova zadovoljstva poslom predstavlja Lokova leorija vrijednosti.
Prema toj teoriji, zadovoljstvo poslom postoji u onoj mjeri u kojoj su ljudi zadovoljni
ishodom samog posla. Što pojedinac dobije više onog ishoda koji on cijeni to će bili
zadovoljniji. Dakle, na zadovoljstvo ne utiče samo veličina nagrade već i koja se nagrada
prima odnosno da li za uloženi trud radnik dobija one nagrade koje on cijeni. Prema toj
teoriji, radnici koji imaju malu platu ne moraju biti nezadovoljni ako njima ta plata nije
najvažniji faktor zadovoljstva poslom. Ako su to na primjer, kreativni, mladi inžinjeri u
razvoju moguće jc da će biti zadovoljni poslom i pored male plate ako imaju na tom poslu
mogućnost kreativnog rada, usavršavanja, učenja i napredovanja jer je to ono što oni cijene
na poslu. Da bismo dakle, predvidjeli nečije zadovoljstvo poslom moramo uzeti u obzir ne
samo zadovoljstvo pojedinim aspektima posla kojim se pojedinac bavi već i njegova
očekivanja od tog posla. Na ukupno zadovoljstvo poslom utiče zapravo nesklad ili
odstupanje zadovoljstva od očekivanja u pogledu pojedinih aspekata posla a ne visina
zadovoljstva tim aspektima sama po sebi. Neko može biti nezadovoljan poslom iako ima
visoku platu i zadovoljan je visinom plate, ako on i nema visoka očekivanja u pogledu
visine same plate već u pogledu mogućnosti napredovanja u karijeri. Lokova teorija skreće
pažnju na još jedan bitan fenomen. Ljudi imaju sklonost da visinu zadovoljstva pojedinim
aspektima posla vezuju za visinu nesklada između očekivanja i zadovoljstva. Naime, kod
onih aspekata gde je nesklad očekivanja i zadovoljstva veliki i apsolutna visina
zadovoljstva ima tendenciju pada. Istraživanja su pokazala da su zaposleni bili
najnezadovoljniji onim aspektima posla kod kojih je postojao najveći nesklad i obratno.
2
Šta je to što utiče da zaposleni budu zadovoljni poslom koji obavljaju? Istraživanja
su pokazala da se svi faktori mogu grupisati u dvije kategorije: organizacioni i lični faktori
zadovoljstva poslom.
2.1.1. Organizacioni faktori zadovoljstva poslom
Posao sam po sebi
. Ljudi su zadovoljniji ukoliko obavljaju posao koji je
mentalno izazovniji nego ako obavljaju jednostavan, rutinski posao. Izazovan
posao ima tri karakteristike: omogućuje zaposlenom da radi raznovrsne zadatke,
daje slobodu djelovanja zaposlenom i omogućuje povratnu informaciju
zaposlenom o tome kako je obavio posao.
Sistem nagrađivanja
. Što je plata viša ljudi su generalno zadovoljniji poslom.
Međutim, mora se odmah napomenuti da je percipirana pravednost sistema
nagrađivanja važniji faktor od puke visine plate. To se pokazalo i u svim
istraživanjima koja su rađena u domaćim preduzećima. Radnici su zadovoljniji
ako percipiraju da je sistem nagrađivanja fer i podjednako tretira sve zaposlene.
Od pravičnosti sistema nagrađivanja veća su očekivanja nego od same visine
plate.
Prijatni radni uslovi
. Što su uslovi rada bolji logično je da je zadovoljstvo
radnika veće. Ono je veće ne samo zato što je to njima fizički prijatnije, nego i
zato što bolji radni uslovi stvaraju veću mogućnost za bolje obavljanje radnih
zadataka i uspjeh na poslu. Ljudi su često nezadovoljni lošim radnim uslovima ne
toliko što su oni za njih lično neprijatni koliko zbog toga što ih oni ometaju da
postignu očekivane performanse.
Kolege na poslu
. Socijalna atmosfera je bitan faktor zadovoljstva na poslu.
Zaposleni su zadovoljniji svojim poslom ukoliko rade sa kolegama sa kojima
imaju lično veoma dobre personalne odnose i ukoliko na poslu vlada prijatna
socijalna atmosfera. To se posebno odnosi na ljude koji nisu u većoj meri
zainteresovani za karijeru. U okviru ovog faktora jeste i odnos zaposlenih sa
neposrednim rukovodiocem (šefom). Ukoliko zaposleni ima sa šefom prisniji
odnos, ako šef češće pohvaljuje zaposlenog, prati njegov rad i izgradi sa njim
otvorene odnose onda je i zadovoljstvo zaposlenih veće. Mora se takođe
napomenuti da i nacionalna kultura može imati uticaj na značaj ovog faktora
zadovoljstva poslom. U kolektivističkim kulturama je logično pretpostaviti da je
3

omogućuje da izrazi svo svoje znanje i veštine, da iskaže svoju ličnost i
sposobnosti te će biti zadovoljniji. Uticaj ovog faktora je i indirektan. Sklad
između sposobnosti i zahtjeva posla dovešće do boljih radnih rezultata, ovi do
većih nagrada a svi zajedno vodiće većem zadovoljstvu zaposlenih.
Radni staž i starost
. Stariji i ljudi sa većim radnim stažom imaju tendenciju da
budu više zadovoljni poslom nego oni sa manjim stažom na određenom poslu. To
se dešava ne samo zato što čovek vremenom postaje sve bolji u svome poslu, daje
veće rezultate pa je više i nagrađivan već i zbog prethodno opisanog efekta
kognitivne disonance. Čak i oni koji nisu bili u početku zadovoljni svojim
poslom, ako su na njemu ostali duže vreme, racionalizuju svoju inertnost time što
sebe ubjeđuju da su zadovoljni tim poslom. Istraživanja su pokazala da
zadovoljstvo poslom raste sa godinama staža i starosti ali ne linerano. Prvo se
naglo povećava zadovoljstvo poslom do tridesetih godina, zato što čovjek postaje
sve uspješniji u svom poslu i napreduje u karijeri. Oko 40-tih čovjek dostiže zenit
u poslu, gubi mnoge iluzije o njemu i manje je zadovoljan da bi u drugoj polovini
pedesetih i do penzije opet raslo zadovoljstvo poslom.
Pozicija i status
. Što je viši hijerarhijski nivo zaposlenog to je on zadovoljniji
poslom kojim se bavi. Uzrok jeste sigurno i u tome što viši položaji idu uz veća
primanja kao i uz određene statusne simbole, veću moć i društveni uticaj što sve
vodi većem zadovoljstvu poslom.
Ukupno zadovoljstvo životom
. Istraživanja su dokazala efekat "prelijevanja
zadovoljstva". Zadovoljstvo ukupnim životom se pozitivno odražava na
zadovoljstvo poslom kojim se čovek bavi i obratno, zadovoljstvo poslom ima
pozitvan efekat na ukupno zadovoljstvo životom.
2.1.3. Efekti zadovoljstva poslom
Zadovoljstvo poslom zaposlenih nije samo sebi cilj. Mada se sve više pojavljuju
teorije prema kojima društvena odgovornost preduzeća podrazumijeva i njihovu obavezu
da zadovoljavaju zaposlene kao važne stakeholder-e, ipak se najveći broj autora bavi ovim
problemom jer polazi od pretpostavke da je zadovoljniji radnik -produktivniji radnik.
Međutim, empirijska istraživanja su pokazala da odnos zadovoljstva i produktivnosti
zaposlenih nije tako jasan kao što to može na prvi pogled izgledati. Osim toga,
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti