SEMINARSKI RAD
TEMA: AUTORSKO PRAVO I PRAVO INDUSTRIJSKE SVOJINE
4
2. AUTORSKO PRAVO:
Proizvodi ljudskog duha ili uma u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, arhitekture i drugih
oblasti stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja su autorska djela. Oni
postaju objekti građanskog prava tek ako su pristupačni javnosti i ako titular prava na njima,
za njihovo korištenje, dobija određenu materijalnu protivvrijednost.
Regulisani su posebnim pravilima, s obzirom na njihov specifičan objekt, a ne s obzirom na
specifičan ekonomski odnos povodom njih nastaje. Objektivno pravo, odnosno Zakon o
autorskim pravima i srodnim pravima
1
reguliše autorsko djelo, odnos povodom autorskog
djela, pravni položaj autora i zaštitu njegovih interesa.
Autorskim djelom smatraju se naročito: pisana djela (knjige, brošure, članci i ostali napisi);
govorna djela (predavanja, govori, besjede i sl.); dramska i dramsko-muzička djela;
koreografska i pantomimska djela; kao i djela koja potiču iz folklora; muzička djela;
kinematografska djela; djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture; fotografska djela;
kartografska djela; planovi, skice i plastična djela koja se odnose na geografiju, tipografiju,
arhitekturu ili drugu naučnu ili umjetničku oblast. To su i zbirke autorskih dijela iz različitih
oblasti: enciklopedije sudskih odluka ili popisa; zbornici; antologije i sl.
Onaj ko je djelo stvorio je autor. Pravo autora, kao stvaraoca autorskog djela regulisano je
pravnim normama autorskog prava. Posmatrano u subjektivnom smislu, autorsko pravo je
apsolutno pravo koje se sastoji od lično-pravnih i imovinsko-pravnih ovlašćenja koja
pripadaju autoru.
Preduslov za ostvarivanje autorskih prava čini objavljivanje i izdavanje autorskog djela.
Autorsko djelo je objavljeno kada je, na bilo koji način i bilo gdje u svijetu prvi put saopšteno
javnosti od strane autora, odnosno lica koje je on ovlastio. Autorsko djelo je izdato kada su
primjerci djela pušteni u promet od strane autora, odnosno lica koje je on ovlastio, u broju
koji može da zadovolji potrebe javnosti. Djelo likovne umjetnosti se smatra izdatim onda
kada je originalni primjer, ili najmanje jedna kopija djela učinjena trajno pristupačnom
javnosti od strane autora ili lica sa njegovom dozvolom.
________________
1
Sl. list BiH br. 7/2002.
5
Iskorišćavanje autorskog djela se vrši objavljivanjem, prevođenjem, reprodukovanjem,
umnožavanjem, obrađivanjem, prikazivanjem, izvođenjem, prenošenjem na magnetnu traku,
filmsku traku, kasetu. Autorsko djelo može drugo lice iskorišćavati samo po dozvoli autora.
Za iskorišćavanje djela autora pripada naknada kao posljedica imovinskog prava.
Pored imovinskih prava autoru pripadaju i moralna, odnosno lična prava za svoje djelo, a to
su: pravo paterniteta koje se sastoji u isključivom pravu autora da mu se prizna autorstvo na
njegovom djelu; pravo na naznačenje imena koje predstavlja isključivo pravo da autorovo ime
bude naznačeno na svakom primjerku djela, odnosno navedeno prilikom svakog javnog
izvođenja; pravo objavljivanja pri čemu autor ima isključivo pravo da objavi svoje djelo i
odredi način na koji će djelo biti objavljeno; pravo na zaštitu integriteta djela i pravo na
suprostavljanje nedostojnom iskorišćavanju djela, a naročito na način koji vrijeđa njegovu
čast i ugled.
Pravo paterniteta (pravo na autorstvo) i posebno pravo na naznačenje imena, logičan su
preduslov ostvarivanja imovinskopravne komponente autorskog prava, jer ono definiše
subjekta – stvaraoca djela kao titulara djela u građansko pravnom prometu.
Pravo autora na iskorišćavanje djela može se u cijelosti ili djelimično, uz naknadu ili bez
naknade, prenijeti na pojedinca ili na pravno lice za vrijeme trajanja autorskog prava ili za
određeno vrijeme, pismenim ugovorom. Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još
nije stvoreno, ali ne i sva buduća djela, jer ugovorom mora biti određen naziv djela.
Moralna i imovinska prava autora mogu biti i predmet nasljeđivanja, ali ne prava paterniteta i
prava na naznačenja imena autora kao stvaraoca. U vezi sa moralnim pravima autora treba
naglasiti da ona prelaze na nasljednike prvenstveno u smislu ovlašćenja radi očuvanja
moralnih prava, bez prava na izmjene djela ili objavljivanja neobjavljenog djela, ako je to
autor izričito zabranio.
Imovinska prava povodom autorskog djela stvorenog, od strane fizičkog lica u preduzeću, u
okviru radnih obaveza autora, pripada preduzeću u trajanju od pet godina. Poslije isteka tog
roka sva imovinska prava prelaze na autora.
Autorska imovinska prava traju za života autora i pedeset godina po njegovoj smrti, mada za
neka djela zakon je utvrdio drukčije rokove kao što su: za kinematografska djela autorska
imovinska prava prestaju pedeset godina po smrti autora koji je posljednji umro; za
fotografska djela – dvadeset pet godina od dana kada je djelo objavljeno itd.
