Ines

KONTROLING, prof. Avelini Holjevac

1. DIO

→

CONTROLLING – UPRAVLJAČKA KONTROLA

(udžb. / str. 1)

1. Definicija kontrolinga – upravljačke kontrole.

1. Definicija kontrolinga – upravljačke kontrole.
Kontroliranje

– mjerenje i ispravljanje pojedinačnog i organizacijskog djelovanja kako bi se

osiguralo da događaji teku po planu. Za to je potrebno mjeriti uspješnost s obzirom
na ciljeve i planove, pokazati gdje dolazi do odstupanja od standarda i pomagati u
ispravljanju odstupanja. Kontroliranje olakšava ispunjenje planova!

Controlling / kontroling

–

kao jedna od pet temeljnih funkcija upravljanja uključuje sve aktivnosti

koje menadžer poduzima s namjerom osiguranja ostvarenja rezultata, što bližih
planiranomu rezultatu

Proces se (upravljačke) kontrole sastoji od četiri koraka:

1. određuju se standardi željenih rezultata
2. utvrđuje se način na koji se uočavaju događanja u poduzeću, kao i način
slanja informacija o tomu kontrolnoj jedinici
3. kontrolna jedinica uspoređuje te informacije sa standardima
4. ako ono što se stvarno događa ne odgovara standardima, kontrolna jedinica
određuje izvršavanje akcija izmjene i naredbu šalje onomu tko je treba izvršiti.

2. Zadatak kontrolinga i veza s upravljanjem poduzeća.

2. Zadatak kontrolinga i veza s upravljanjem poduzeća.
Kontroling

– efikasan suvremen koncept upravljanja poslovnim rezultatom poduzeća, koji

obuhvaća koordinaciju i vezu planiranja i informiranja, te analizu i kontrolu, ljudskih,
materijalnih, financijskih i informacijskih resursa radi ostvarenja ciljeva na efikasan
način

– instrument upravljanja koji čini podršku menadžerima u procesu odlučivanja

Upravljačka kontrola

– skup procesa i informacijskih sustava koji predstavljaju:
a) pomoć pri odlučivanju
b) pomoć pri povećanju produktivnosti
c) pomoć pri istraživanju ispravnosti
d) akcije za kontrolu produktivnosti i svih ostalih aktivnosti u poduzeću, kako bi

se osiguralo da se resursi koriste efikasno i efektivno.

Definicija naglašava usku povezanost upravljačke kontrole s poslovnim odlučivanjem,
efikasnošću poslovanja i ispravnošću poslovanja.

Zadaci kontrolinga

izvode se iz temeljnih ciljeva poduzeća i praktičnih potreba

menadžmenta:

Temeljni ciljevi poduzeća → Zadaci kontrolinga ← Potrebe menadžmenta

Temeljni su ciljevi poduzeća ostvariti što veće poslovne rezultate i poslovni uspjeh, iz
čega se i izvode zadaci kontrolinga: osigurati ostvarenje poslovnih rezultata i uspjeha
što bliže željenim / planiranim.

Ines

KONTROLING, prof. Avelini Holjevac

Temeljni zadaci kontrolora upravljanja:

pripremiti informacije za

odlučivanje, pratiti i kontrolirati njihovu realizaciju, omogućiti upravljanje u stvarnom
vremenu, davati savjete ohrabrenja svim sudionicima u poduzeću, koordinirati sve
upravljačke aktivnosti, unapređivati informacije u skladu s potrebama organizacije
poduzeća, pružati stalnu pomoć putem raznih tehnika i metoda, permanentno
savjetovati i motivirati sve sudionike u poduzeću u vertikalnoj i horizontalnoj
organizacijskoj strukturi poduzeća.

3. Organizacijski oblici kontrolinga u velikom i malom hotelskom poduzeću.

Organizacija poduzeća

ne može se krojiti konfekcijski, već samo po mjeri, što

znači da će veličina i složenost poslovanja, odrediti i obujam poslova i broj izvršilaca
poslova koji spadaju u kontroling. Postoje mnogobrojna teorijska i praktična rješenja.
Velika i srednja poduzeća imat će potrebu za posebnom službom, a u manjim
poduzećima taj posao može obavljati jedna osoba, analitičar poslovanja ili kontrolor
upravljanja, što potvrđuje i praksa najrazvijenijih zemalja (SAD, Njemačka, Francuska
i dr.).

Slika 1.

Kontrolor upravljanja u malom hotelu

4. Što je strategijski kontroling?

4. Što je strategijski kontroling?
Strategijski kontroling

– ima težište u dugoročnim (vremenski otvorenim), egzistencijalnim ciljevima

poduzeća, odnosno na procjenjivanju budućega razvoja i trendova, tj. budućih
rezultata, potencijala i rizika u poslovanju

– temelji se na strategijskim pretežno vanjskim informacijama (iz okruženja);

te na inovacijama i poslovnoj mašti

– orijentiran je na prilagođavanje poduzeća promjenama u okruženju i

zamišljenom poslovnom rezultatu

– obuhvaća sljedeće poslove: analizu okruženja (tržište, gospodarske i

društvene trendove), analizu poduzeća (slabosti i snage, resurse), utvrđivanje
strategijskih pravaca, odabir optimalnih strategija, izradu strategijskih planova,
praćenje ostvarenja zacrtanih planova, sve u cilju osiguranja temelja za strategijsko
upravljanje poduzećem.

Ines

KONTROLING, prof. Avelini Holjevac

2. DIO

→

ANALIZA POSLOVANJA I OPERATIVNI KONTROLING

(udžb. / str. 23)

1. Što je ekonomska analiza poslovanja ili poslovna analiza?

1. Što je ekonomska analiza poslovanja ili poslovna analiza?
Ekonomska analiza poslovanja / poslovna analiza (business analysis)

– zasebna i specifična ekonomska disciplina čiji je objekt istraživanja

poslovanje poduzeća, pa prema tome spada u mikroekonomske discipline

– čini jednu od pojedinačnih znanosti o ekonomiji poduzeća
– obuhvaća:



istraživanje svih poslovnih funkcija i aktivnosti u poduzeću



analizu poslovnoga rezultata



analizu uspješnosti poslovanja – boniteta.

Za suvremenu ekonomiku poduzeća, kao i za sve ostale ekonomske discipline, od
posebnog je značenja ekonomska analiza, koja pomoću ekonomskih modela
istražuje, otkriva i objašnjava kauzalnu vezu između gospodarskog rasta, ponude,
potražnje, cijena, troškova itd.
U postupku analize poslovanja koristi se

metoda raščlanjivanja

– ANALIZA, kako bi

se spoznali uzroci stanja ili kretanja neke ekonomske pojave u poduzeću, ali u cilju
donošenja suda ili dijagnoze o toj pojavi.

2. Što je njezin zadatak i cilj?

2. Što je njezin zadatak i cilj?
ZADATAK ekonomske analize poslovanja / poslovne analize

– temeljem istraživanja poslovanja donijeti sud o bonitetu poslovanja i

predložiti mjere za povećanje efektivnosti i efikasnosti poslovanja

– prema Tintoru zadaci ekonomske analize poslovanja jesu:

1. spoznati ukupnost potencijala poduzeća, odnosno omogućiti
spoznaju šansi i rizika u okruženju, te jakih i slabih strana u poduzeću
2. izlučiti i dijagnosticirati relevantne upravljačke probleme postojećeg
stanja poduzeća, te omogućiti:

• izvor efektne strategije za jačanje konkurencijske sposobnosti
• postavljanje strategije sukladno operativnim zadacima

3. stvarati podloge za efektno strategijsko i efikasno operativno
upravljanje, te u tu svrhu:

• utvrditi izvore i pravila pripreme empirijskog materijala
• utvrditi standarde, norme, normative i slične vrijednosti
• pratiti ostvarenje strategijskih ciljeva
• predlagati korektivne mjere

4. inicirati promjene i kontinuirano poboljšanje efektivnosti i efikasnosti.

CILJ svake analize poslovanja

– povećati efektivnost i efikasnost poslovanja
– svoj zadatak i cilj ekonomska analiza ostvaruje:

a) postupkom dijagnosticiranja poslovnoga poremećaja
b) informiranjem o uzrocima i posljedicama poremećaja
c) postupkom pripreme poslovne odluke.

Dijagnozom poduzeća nastoji se izvršiti brza i metodična analiza, i to najprije
strateška analiza, a nakon toga i analiza poslovanja. Dijagnoza poslovanja poduzeća
temelji se na: analizi okruženja poduzeća & analizi poslovanja poduzeća.

Ines

KONTROLING, prof. Avelini Holjevac

3. Veza analize poslovanja i poslovnoga odlučivanja (faze analitičkoga

postupka i postupka odlučivanja).

Upravljanje poslovanjem poduzeća znači, u užem smislu, donošenje poslovnih

odluka.

Veza ekonomske analize i poslovne odluke

veoma je uska i važna, a

ostvaruje se u fazi pripreme odluke i u fazi kontrole efikasnosti sprovedene odluke,
što znači da je ekonomska analiza instrument koji nositeljima poslovnih odluka
olakšava donošenje poslovnih odluka i povećava efikasnost upravljanja poduzećem.
Analitičar usmjerava poslovne aktivnosti i odluke, ali ne sudjeluje u njima.

U fazi pripreme odluke, analitičar mora obaviti sljedeće zadatke:

a) prikupiti sve podatke i informacije (unutar i izvan poduzeća)
b) obraditi podatke pomoću metoda analize i drugih metoda
c) napraviti kvantitativnu i kvalitativnu analizu
d) formirati sud ili dijagnozu i dati prijedlog za rješavanje problema
e) kontrolirati efekte poduzetih mjera.

Faze analitičkoga postupka pri donošenju odluke mogu se grafički prikazati:

4. Veza kontrolinga i menadžmenta; kvaliteta i priprema odluke.

Menadžment od kontrolinga traži informacije za potrebe odlučivanja (iz

područja proizvodnje, nabave, prodaje), analitičar / kontrolor upravljanja traži podatke
i obrađuje ih u upotrebljive informacije za potrebe odlučivanja i dostavlja ih
menadžmentu. Baza podataka uključuje: troškove i učinke, prihode i rashode, priljev i
odljev sredstava, marketing itd. (prikazano grafički na idućoj strani)

Menadžer i analitičar / kontrolor upravljanja usko su povezani

i njihova

suradnja pridonosi ukupnom uspjehu poduzeća.

ANALITIČAR oslobađa menadžera od poslova prikupljanja, sređivanja i

obrade informacija, on čini informacije o poslovnom rezultatu transparentnim, brine
se za metode i tehnike koje unapređuju poslovanje, smanjuju troškove i povećavaju

Analiza stanja

Dijagnoza poremećaja

Poslovna odluka

Primjena odluke

Analiza rezultata

Ines

KONTROLING, prof. Avelini Holjevac

7. Razlike i veze kontrole, revizije i analize poslovanja.

Ekonomska je analiza poslovanja usko povezana s kontrolom i revizijom.

Zajednički im je objekt i cilj istraživanja. OBJEKT istraživanja analize poslovanja,
kontrole i revizije je poslovanje poduzeća, a CILJ je steći spoznaje o stanju i
poslovanju poduzeća kako bi se uklonile negativne, a potencirale pozitivne strane
poslovanja i time povećala efikasnost poslovanja. One imaju i svoje posebnosti, a to
su: načela, nositelji zadatka (subjekti), metode, način djelovanja i vrste istraživanja.

ANALIZA

KONTROLA

REVIZIJA

Načela

racionalnost

iznenadnost

zakonitost

Subjekti

(izvršitelji poslova)

pretežno unutarnji

(mogu biti i vanjski)

pretežno unutarnji

(mogu biti i vanjski)

pretežno vanjski

(mogu i unutarnji)

Metode

specijalne metode

analize

nema posebne

metode

metoda smjera,

metoda intenziteta,

metoda opsega,

metoda kontinuiteta

Djelovanje

individualno i

intelektualno,

preventivno i

korektivno

mehanizirano,

preventivno

individualno i

intelektualno,

korektivno

Vrste

istraživanja

materijalno

formalno

formalno i

materijalno

Kontrola  –   radnje   koje   trebaju   spriječiti   prvenstveno   zlouporabu   dobara   (krađe)   i
protupropisno   ponašanje   osoblja   u   hotelu.  Revizija  –   eng.  auditing,   naknadan
pregled/revidiranje  i  preispitivanje   imovine   i   rezultata   na   temelju   računovodstvene
dokumentacije i zakonskih propisa, a obavljaju ga specijalisti revizori.

8. Zadatak i načela interne kontrole u hotelu.

8. Zadatak i načela interne kontrole u hotelu.
Zadatak

interne kontrole:

• računovodstvena kontrola kojom se čuva imovina poduzeća, te provjerava
točnost i pouzdanost računovodstvenih podataka; ta kontrola se temelji na
računovodstvenim dokumentima
• administrativna kontrola kojom se osigurava operativna djelatnost, realizacija
menadžerskih politika i prevencija krađa i prijevara.

Načela interne kontrole:

• podjela zadataka
• odgovornost pojedinca (jedna je osoba odgovorna za jedan zadatak)
• broj osoba s pristupom imovini je ograničen
• gotovinu i zalihe treba držati na minimumu
• interna kontrola treba biti preventivna
• iznenadna kontrola (potrebno je provesti od strane nezavisnih djelatnika)
• provjera kadrova pri zapošljavanju
• cost – benefit analiza.