Zbornik radova XIII. hrvatskog simpozija o nastavi fizike, Zadar, 19.-21. travnja 2017.

1

Interdisciplinarni pristup nastavi kao preduslov za razvoj 

međupredmetnih kompetencija

Mirko Nagl

1

, Nikola Gledić

2

, Biljana Drobnjak

3

, Slađana Nikolić

4

1

Šabačka gimnazija, Šabac

2

Tehnička škola, Šabac

3

Šabačka gimnazija, Šabac

4

OŠ „Milan Đ. Milićević“, Beograd

Sažetak. 

Pod interdisciplinarnim pristupom u nastavi podrazumevamo prožimanje sadržaja iz 

jedne nauke u drugu, kako bismo potpunije rešili određene probleme i zadatke. U radu je dat 
scenario   jednog   interdisciplinarnog   časa,   čija   je   tema   „Zlatni   presek“.   Autori   su   ovom 
savršenom   proporcijom,   u   grupnom   radu   sa   učenicima,   pokušali   povezati   umetnost, 
arhitekturu i nauku, s posebnim akcentom na primeni u fizici. Odabirom ove teme, koja nije 
kao   takva   predviđena   nastavnim   programom,   postigli   smo   izuzetan   transfer   znanja   i 
umnogome   podstakli   razvoj   sledećih   međupredmetnih   kompetencija:   digitalne,   estetičke, 
rada   sa   podacima   i   informacijama,   rešavanja   problema   i   saradnje.   U   radu   su   opisane 
aktivnosti kojima se razvijaju gore navedene kompetencije, kao i načini njihovog praćenja.

Ključne riječi:

 interdisciplinarnost, zlatni presek, međupredmetne kompetencije, razvoj, praćenje.

UVOD

Predmet našeg interesovanja u ovom radu je interdisciplinarni pristup u nastavi, kao  jedan od 

inovativnih   modela   koji   se   u   našem   obrazovnom   sistemu,   za   sada,   retko   primenjuje.   Pod 
interdisciplinarnim pristupom u nastavi podrazumevaćemo prožimanje sadržaja iz jedne nauke u 
drugu, kako bismo što potpunije rešili određene probleme i zadatke. Cilj našeg rada je   isticanje  
značaja implementacije interdisciplinarnog pristupa u radu sa učenicima,   kako bi se podstakao 
razvoj međupredmetnih kompetencija. Ovaj pristup se, trenutno, retko primenjuje, pre svega zbog  
planiranja, organizacije i realizacije ovog modela, koji je dosta zahtevniji od tradicionalne nastave, 
koja u najvećoj meri još uvek egzistira u našim školama [1]. 

U drugom delu rada biće dat   scenario jednog interdisciplinarnog časa, čija je tema „Zlatni 

presek“,   kojim   smo   pokušali   povezati   umetnost,   arhitekturu   i   nauku,   s  posebnim   akcentom   na 
primeni u fizici. 

 Zadaci ovog istraživanja su da se utvrdi da li ovakav način rada sa učenicima ima efekte, kakav 

je   transfer   znanja   i   da   li   se   zaista   razvijaju   međupredmetne   kompetencije   realizacijom 
interdisciplinarnog pristupa u nastavi [5,7].

Rezultati govore da smo odabirom teme o savršenoj proporciji, koja nije kao takva predviđena 

nastavnim programom, postigli   izuzetan transfer znanja i umnogome podstakli razvoj sledećih 
međupredmetnih kompetencija: digitalne, estetičke, rada sa podacima i informacijama, rešavanja 
problema   i   saradnje.   U   radu   smo     opisali   i   aktivnosti   kojima   se   razvijaju   gore   navedene 
kompetencije, kao i načine za njihovo praćenje.

Zbornik radova XIII. hrvatskog simpozija o nastavi fizike, Zadar, 19.-21. travnja 2017.

2

Scenario za čas – Zlatni presek

Da bi propratili efekte realizacije interdisciplinarnog pristupa u nastavi, potrebno je  da postoji 

kontrolna i eksperimentalna grupa učenika kako bi uporedili njihove rezultate [2], a da se planirane 
aktivnosti realizuju u trajanju od dva školska časa (90 minuta). U kontrolnoj grupi zlatni presek u 
astronomiji biće obrađen na tradicionalni način, bez primene savremenih nastavnih sredstava, sa 
naglaskom na aktivnosti nastavnika u toku celog časa.

 Na samom početku časa, nastavnik  postavljanjem pitanja podstiče  učenike u eksperimentalnoj 

grupi, da se prisete da li su do sada čuli nešto o savršenoj proporciji. Da li znate šta je zlatni presek?  
Zašto se zove zlatni presek? Da li ste, do sada, i na kojim časovima ili vannastavnim aktivnostima 
imali priliku da ga uočite, predstavite, nacrtate ...? Zašto je važan zlatni presek u fizici? Vreme 
predviđeno za ovu aktivnost je 5 minuta.  

Uz pomoć power point prezentacije nastavnik im objašnjava kako je nastao zlatni presek (slika 

1), šta je i kakva mu je primena u nauci. 

Primena   u   fizici:   na   kritičnoj   temperaturi   feromagnetik   CoNb2O6 (cobalt   niobate,   slika   2), 

prelazi u paramagnetik, pri čemu se dešavaju dva spinska kvantna prelaza čiji odnosi energija daju 
zlatni presek u broj φ=1,618;

 

                                  

  

        SLIKA 1.

 Izgled slajda 1.                                                                          

SLIKA 2.

 Spektar CoNb2O6

Primena u astronomiji: izgled i rotacija galaksija je kao zlatni presek kvadrata iz Fibonačijevog 

niza 1,1,2,3,5,8,13... (slika 3).

 

       SLIKA 3.

 Fibonačijevi kvadrati, spirala i izgled galaksije                                    

SLIKA 4.

 Violina i zlatni presek 

background image

Zbornik radova XIII. hrvatskog simpozija o nastavi fizike, Zadar, 19.-21. travnja 2017.

4

Upoređivanjem   sa   rezultatima   učenika   iz   kontrolne   grupe,   došli   smo   do   zaključka   da   je 

eksperimentalna grupa pokazala mnogo bolje rezultate. Učenici u kontrolnoj grupi bili su lišeni bilo 
kakvog uticaja interdisciplinarnog pristupa kojim smo realizovali ovaj čas u eksperimentalnoj grupi. 
Kontrolnu grupu smo ujednačili sa eksperimentalnom po svim zavisnim varijablama, kao što su 
opšti uspeh učenika, pol ispitanika i uzrast, osim nezavisne varijable tj. eksperimentalne. Preko 80% 
učenika iz eksperimentalne grupe dalo je tačne odgovore na pitanja na finalnom testu, koja su 
primena naučenog u realnim životnim situacijama. Učenici iz eksperimentalne grupe su tokom časa 
brže davali tačne odgovore na pitanja o zlatnom preseku i njegovoj primeni u odnosu na učenike iz 
kontrolne grupe.

Pitanja   za   učenike   –   za   domaći   rad,   kojom   smo   napravili   i   korelaciju   sa   psihologijom, 

sociologijom, etikom:

1. Da li i ljudski odnosi, ljudske emocije mogu izražavati savršenstvo? Šta bi bio zlatni 

presek u našim emocijama?   Kao i kod teorije o lepom i ovde pitanje subjektivnih i 
objektivnih merila izbija u prvi plan. Reč estetika je izvedena od grčke reči koja znači 
„onaj koji percipira, osetljiv...“.

2. Da   li   je   relevantan   jedinstveni,   pojedinačni   estetski   odgovor   na   delo   ili   mogućnost 

identifikovanja estetskih principa u njemu? Da li je estetski doživljaj subjektivan, ili je 
zasnovan   na objektivnim merilima?  Da   li   je   estetski   doživljaj   svodiv   na   jednostavno 
„sviđa mi se/ne sviđa mi se“, ili je  pre ulazak naše suštine u rezonancu sa večnim, 
objektivnim zakonitostima?

3. Da li i naše emocije imaju svoje objektivno merilo, naspram koga se ravnaju? Da li 

smatrate da je važno da učenici razmišljaju o temi koju smo danas obrađivali? 

Načini praćenja međupredmetnih kompetencija

Kako   smo   insistirali   na   korelaciji   sa   drugim   nastavnim   predmetima   (muzičkom   kulturom, 

likovnom kulturom, matematikom...) i pokušali da razvijemo više kompetencija, predložićemo i 
nekoliko načina za njihovo praćenje i procenu:

1. Izvođenje konstrukcije zlatnog preseka (ZP u daljem tekstu) šestarom i lenjirom (zlatni 

pravougaonik, spirala). Treba pratiti brzinu i veštinu koju učenici pokazuju, a zatim i da li 
mogu da nacrtaju slobodnom rukom ZP, koliko im je vremena potrebno;

2. Rad po grupama, analiza umetničkih dela (primenom konstrukcije, da li mogu da  utvrde 

na koji način je umetnik koristio zlatni presek, da li ZP postoji na slici ili ne);

3. Odlazak na izložbu slika s ciljem da identifikuju prisustvo, odnosno odsustvo ZP na 

izloženim slikama;

4. Samostalna izrada slike u okviru zadate konstrukcije u saradnji sa profesorom likovne 

kulture;

5. Predstavljanje   prezentacija   koje   su   učenici   sami   napravili,   sa   motivima   ZP,   u   npr. 

arhitekturi, kroz različite epohe...

Zaključci

Zlatni presek se u školama u Srbiji još uvek ne proučava interdisciplinarno. Naš dvočas je 

pokazao da je interdisciplinarni pristup u nastavi moguće realizovati ukoliko nastavnike motivišemo 
za timski rad, za prenošenje funkcionalnih znanja, za planiranje, pripremanje i efikasnu realizaciju 
ovakvog pristupa u nastavi  

[3]

. Izbor ovakve teme, potvrdio je da su učenici u eksperimentalnoj 

grupi aktivniji, a da ih   uključivanjem u konkretne zadatke i aktivnosti motivišemo   da uče i u 
okviru redovne nastave, na času predavanja ili obrade nove teme. Finalni test nam je pokazao da su  
znanja usvojena na ovakav način funkcionalna, učenici se podstiču da budu kreativni, možemo ih 

Zbornik radova XIII. hrvatskog simpozija o nastavi fizike, Zadar, 19.-21. travnja 2017.

5

uključiti i u sam proces planiranja i pripremanja nastave. Povezivanjem različitih disciplina na ovaj 
način kod učenika budimo želju za permanentnim usavršavanjem koje naš, još uvek tradicionalni, 
školski  sistem ne razvija. Interdisciplinarni pristupom proučavajući zlatni presek, kod svih učenika 
podjednako   razvijamo   i   njihove   sposobnosti   i   njihove   afinitete,   koje   gaje   prema   različitim 
disciplinama. Na ovaj način njihova znanja nisu segmentirana i podeljena na "ono što su učili iz 
fizike ili biologije ili umetnosti ..." , stoga možemo zaključiti da se na ovaj način podstiče celoviti  
razvoj  učenika  što je važan cilj svakog školskog sistema i nastave 

[4]

.

ZAHVALA

Zahvaljujemo   se   učenicima   Šabačke   gimnazije   i   predmetnim   kolegama   na   doprinosu   u 

realizaciji samog časa kao i kasnijem učešću u praćenju i proceni međupredmetnih kompetencija.

LITERATURA

1. Alibabić,   A.,   Ovesni,   K. (2005): Upravljanje   profesionalnim razvojem nastavnika, Inovacije   u   nastavi, 1-

2/92, 14-29

2. Banđur, V., Kundačina, M. 2010: Akciono istraživanje u školi, Institut za pedagoška istraživanja, Beograd,
3. Coldea, D. A. Tennant, E. M. Wheeler, E. Wawrzynska, D. Prabhakaran, M. Telling, K. Habicht, P. Smeibidl, 

K. Kiefer. Quantum Criticality in an Ising Chain: Experimental Evidence for Emergent E8 Symmetry. 

Science

Jan. 8, 2010

4. Đukić, J. (2008): „Tematska integrativna nastava“, Obrazovna tehnologija, Beograd, 1, 80-88.,
5. Lawton, E. (1994): „Integrating Curriculum: A Slow but Positive Process.“ Schools in the Middle 4, 27-30.,
6. Livio, Mario (2002). The Golden Ratio: The Story of Phi, The World's Most Astonishing Number. New York: 
Broadway Books. ISBN 0-7679-0815-5,
7.   Šefer, J. (1991): „Interdisciplinarni tematski pristup nastavi“, Učitelj u praksi; Beograd, Republički zavod za 
unapređivanje vaspitanja i obrazovanja Srbije, 246-263.
8.

https://www.goldennumber.net/wp-content/uploads/strange-nonchaotic-stars-pulsate-golden-

ratio-1501.01747v2.pdf

9.

https://www.goldennumber.net/stars-pulsate-golden-ratio

 

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti