Visoka škola elektrotehnike I računarstva strukovnih 

studija Beograd

Seminarski rad iz EMK-a

Tema:

Superprovodnici

Profesor:

Student:

dr Vera Petrović

Beograd, 

2

Sadržaj:

1. Superprovodnici

 ......................................................... 3

2. Fenomenološke teorije 

.............................................. 7

3. Superprovodni materijali 

.......................................... 11

4. Superprovodni kablovi i žice 

..................................... 13

background image

4

- Pored skokovitog opadanja specifične električne otpornosti na nulu uočeno je da 
pri 

T

 < 

T

C

 superprovodnik smešten u spoljašnje magnetno polje istiskuje iz sebe 

magnetni fluks. Na slici a) je prikazan provodnik u običnom, a na slici b) u 
superprovodnom stanju. Ova pojava se naziva 

Majsnerov efekat

, prema naučniku 

koji ju je otkrio 1933. godine, i objašnjava se indukovanjem površinskih 
superprovodnih struja koje svojim poljem poništavaju spoljašnje.

- Superprovodnik se, dakle, ponaša kao 

idealni dijamagentik

. Unutar 

superprovodnika električno polje je 

E

 = 

ρJ

 = 0, pa kod ovih materijala mogu 

postojati samo površinske struje. Pri 

T < T

C

, u superprovodniku smeštenom u 

magnetno polje manje od nekog 

kritičnog polja 

(

H < H

C

) postoji površinska 

električna struja čije magnetno polje u superprovodniku sasvim kompenzuje 
primenjeno spoljašnje polje: 

μ

0

μ

r

= 0, tj. 

μ

= 1 + 

χ

= 0. Kritično polje 

H

C

(

T

monotono opada sa porastom temperature počev od 

H

C

(0) i pri 

T=T

C

 iščezava: 

H

C

(T

C

)

=0.

                 

5

- Zahvaljujući osobini idealnog dijamagnetizma, superprovodni uzorak kroz koji 
protiče struja snažno odbija stalni magnet koji se nad njega nadnese, što dovodi 
do levitacije magneta. Površinska struja u superprovodniku, koja se javlja kao 
odziv na prisustvo polja stalnog magneta, stvara polje i izvan superprovodnog 
uzorka, koje odbija stalni magnet.

-Na ovom principu konstuisani su brzi vozovi koji se kreću lebdeći iznad šina.

- Ako se prethodno rashlađeni superprovodnik stavi u magnetno polje 

H

 veće od 

njegovog kritičnog magnetnog polja (

H

C

), neće se javiti Majsnerov efekat, već će 

materijal izgubiti svoja superprovodna svojstva. Za žičane uzorke, sa osom 
usmerenom u pravcu primenjenog magnetnog polja, moguća su dva različita 
ponašanja, zavisna isključivo od vrste superprovodnog materijala.

- Kod

 superprovodnika I vrste

 pri 

H

C

(T)

 ceo uzorak se vraća u normalno stanje, 

kada dolazi do potpunog prodiranja magnetne indukcije 

B

 unutar uzorka.

- Kod 

superprovodnika II vrste

 (u koju spadaju sve superprovodne legure i 

intermetalna jedinjenja, kao i element Nb) pri 

H

C

1

(

T

) (

H

C

1

 - prvo kritično polje) 

magnetna indukcija ne prodire u uzorak; kada je 

H

C

2

(

T

) (

H

C

2

 - drugo kritično 

polje) uzorak se vraća u normalno stanje, sa potpunim prodiranjem magnetne 
indukcije. Kada je 

H

C

1

(

T

) < 

H

C

2

(

T

), dolazi do delimičnog prodiranja magnetne 

indukcije i u uzorku se pojavljuje složena pravilna mikroskopska struktura 
naizmeničnog rasporeda superprovodnih i normalnih oblasti, poznata kao 

mešano 

stanje

. U mešanom stanju magnetna indukcija delimično prodire u uzorak u vidu 

magnetnih vrtložnih niti

.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti