Obračun plaće u 2009. - pojam i primjeri
Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.
Dohodak koji se oporezuje prema izvoru dohotka jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
1. Određivanje visine i strukture plaće kao osnova za plaćanje doprinosa
Plaća se u pravilu ugovara i određuje ugovorom o radu u bruto-svoti kako je propisano
Zakonom o radu. Zakonom o doprinosima uređeno je da je mjesečna osnovica za obračun
doprinosa plaća, odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na
dohodak, što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili daje u naravi
osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru ili
posebnom propisu.
Bruto plaća je novčani iznos obveze poslodavca prema posloprimcu (zaposenim
radnicima i službenicima) za sat, tjedan ili mjesec rada.
Bruto plaće su trošak, rashod poslodavca.
S obračunskog troškovnog aspekta, bruto plaće u poduzećima su direktni trošak,opći
trošak uprave i prodaje.
Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću
u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom.
Zakon o radu upućuje na to da se visina plaće kao kategorija na tržištu rada utvrđuje
kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu, pravilnicima i drugim propisima na području
rada, a Zakon o doprinosima upravo tako utvrđenu plaću određuje kao osnovicu za
plaćanje doprinosa.
Prema tome zakonu, osiguranik je na osnovi radnog odnosa radnik, a time i obveznik
doprinosa iz plaće, pod kojim smatramo doprinos za mirovinsko osiguranje I. i II. stup, a
obveznik doprinosa na plaću pod kojim smatramo doprinos za obvezno zdravstveno
osiguranje zaštite zdravlja na radu i doprinos za zapošljavanje, je poslodavac ili drugi
isplatitelj ako umjesto poslodavca isplaćuje plaću.
1
Iz toga proizlazi da su doprinosi za mirovinsko osiguranje dio plaće radnika koje je
poslodavac obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti u njegovo ime. Osnovica za plaćanje
doprinosa je plaća ili drugi primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na
dohodak.
Prema Zakonu o porezu na dohodak, dohodak od
nesamostalnog rada
je razlika između
primitaka (plaća) proteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju.
Izdacima koji se oduzimaju od primitaka od nesamostalnog rada (plaće), smatraju se
doprinosi na obvezna osiguranja iz plaće i drugog primitka od nesamostalnog rada. Osim
toga se izdacima, koji se oduzimaju od primitka od nesamostalnog rada (plaće), smatraju
i
uplaćene premije za životno osiguranje
, dobrovoljno mirovinsko osiguranje te
dopunsko, privatno i dodatno zdravstveno osiguranje.
Iz navedenog proizlazi da su:
-
doprinosi za mirovinsko osiguranje
-
porez na dohodak i prirez, dio plaće koje treba obračunati, obustaviti iz plaće i
uplatiti, a razlika koja preostane je neto-plaća koja pripada radniku. To sveukupno
čini svotu bruto-plaće, a što je osnovica za obračun doprinosa.
2.
Najviša i najniža osnovica za plaćanje doprinosa u 2009.
Zakon o doprinosima određuje osnovice za plaćanje doprinosa. Osnovice za sve
osiguranike u RH te podatak o najvišoj i najnižoj osnovici za plaćanje doprinosa određuju
se za svaku godinu posebno prema prosječnoj svoti isplaćene bruto-plaće kod pravnih
osoba u RH u razdoblju siječanj-kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Hrvatski zavod
za statistiku, a primjenjuje se u sljedećoj godini.
Osnovice se izračunavaju s primjenom faktora na prosječnu plaću. Državni zavod za
statistiku je objavio prosječnu plaću isplaćenu u RH u razdoblju siječanj-kolovoz 2008.
koja iznosi 7.460, 00. Faktori su ostali nepromijenjeni.
NAJVIŠE I NAJNIŽE OSNOVICE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA IZ I NA PLAĆE
2009.
Kako vidimo, najniža osnovica u 2009. za puno radno vrijeme ne može biti niža od
2.611, 00 kn. No, napominje se da se ta osnovica ne smatra najnižom, odnosnom
minimalnom plaćom. Iako Kolektivni ugovor o najnižoj plaći nije stavljen van snage, na
najniža mjesečna 2.611,00 kn
osnovica (7.460,00 x 0,35)
- najviša mjesečna osnovica
za plaćanje doprinosa 44.760,00 kn
za mirovinsko osiguranje (7.460,00 x 6)
za I. i II. stup
- najviša godišnja osnovica
za plaćanje doprinosa za 537.120, 00 kn
mirovinsko osiguranje (7.460,00 x 12)
samo za I. stup
2
Ukupno:
20%
17,2%
Iznimno, poslodavci koji su obvezni plaćati posebni doprinos za poticanje zapošljavanja
osoba sa invaliditetom plaćaju doprinos za zapošljavanje od 1,6%, a posebni doprinos po
stopi od 0,1%.
3.1. Plaćanje doprinosa za osobe koje se prvi puta zapošljavaju
Novost je da od 01.01.2009. poslodavci oslobađaju plaćanja doprinosa na plaće radnika
koji se prvi puta zapošljavaju, godinu dana od dana njihova zaposlenja. To znači da,
počevši od plaće za siječanj 2009., poslodavac nije obavezan na plaće tih radnika uplatiti:
Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 15%
Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu po stopi od
0,5%
Doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%
To znači da se poslodavcu koji zaposli pripravnika, odnosno osobu koja nema
prethodnog radnog staža, smanjuje trošak plaća za te radnike za 17,2%.
To se i odnosi i na poslodavce koji prime na rad volontera, koji je na njega na obveznoj
praksi nakon završenog školovanja i koji prethodno nije imao radni staž. Budući da se za
volontere ne plaća doprinos za zapošljavanje, poslodavac se oslobađa plaćanja doprinosa
za obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu,
ukupno 15,5%. To oslobođenje se primjenjuje i za radnike i volontere koji su primljeni na
rad u 2008., a jedna godina rada ističe u 2009. Poslodavac je u tom slučaju oslobođen
plaćanja doprinosa na plaće tih radnika i volontera od 1. siječnja 2009. do isteka godine
rada toga radnika, počevši s plaćom, odnosno plaćanjem doprinosa za siječanj 2009.
4.
Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak
Porez na dohodak plaća se primjenom četiri porezne stope koje se, u pravilu, primjenjuju
pri godišnjem oporezivanju ukupnog dohotka na godišnjoj razini, a iznimno se mogu
primijeniti i na mjesečnoj razini samo pri oporezivanju plaća. Pritom se može i
primijeniti i oslobođenje dijela plaće od oporezivanja u visini njihova pripadajućeg
osobnog odbitka, ali samo na temelju podataka o osnovnom osobnom odbitku radnika
uvećanom za pripadajući dio osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i djecu te na
osnovi možebitne djelomične ili potpune invalidnosti radnika, uzdržavanog člana obitelji
i djece, koji su iskazani u poreznoj kartici radnika.Osnovni osobni odbitak povećan je s
1.600,00 na 1.800,00 kn. Prema osobnom odbitku od 1.800,00 kn određuju se i osobni
odbici na osnovi uzdržavane djece i drugih uzdržavanih članova uže obitelji. Svote
osobnih odbitaka prikazane su u slijedećoj tablici:
PREGLED OSOBNIH ODBITAKA – MJESEČNO
4
