KINEZIOLOŠKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U SPLITU
Stručni preddiplomski studij kineziologije
PEDAGOGIJA MARIJE MONTESSORI
Seminarski rad
Student:
Olga Grubišić
Mentor:
Nevenka Maras
Split, 2017.
Sadržaj
1.Uvod
3
2. Život Marije Montessori
4
3. Znanstvena utemeljenost Montessori metode
5
4. Struktura Montessori pedagogije
6
4.1. Osnovni principi Montessori pedagogije
6
4.2. Odgojna područja Montessori programa
7
4.3. Razdoblja osjetljivosti
8
4.4. Didaktički materijali i izgled škole
9
4.5. Organizacija skupina
10
4.6. Odgajatelj
11
5. Zaključak
13
6. Literatura
15
4
2. Život Marije Montessori
Marija Montessori rođena je 31. kolovoza 1870. u Chiaravalleu pokraj Ancone u
Italiji. Godine 1892. upisuje studij medicine u Rimu te 1896. postaje prva žena
liječnica u Italiji. Nakon toga asistira u bolnici Santo Spirito u Rimu, posebno se
osvrćući na djecu s posebnim potrebama te zapuštenu djecu bez potrebnog
liječničkog i pedagoškog tretmana. Na temelju je vlastitih promatranja i
iskustava te uz pomoć radova francuskih liječnika, razvila poseban didaktički
materijal i načine poučavanja djece s posebnim potrebama. Proučavajući je
Freuda slijedila njegovu ključnu misao o problemima koji otežavaju normalan
ljudski razvoj, a koji svoje korijene imaju u djetinjstvu te se odlučila pozabaviti
njima i istražiti mogućnosti i načine njihovog otklanjanja prije nego što se
razviju kod djece. Godine 1900. upisuje pedagogiju, antropologiju i psihologiju
na Rimskom Sveučilištu te nakon završetka studija postaje docent. U siječnju
1907. otvara u San Lorenzu Dječju kuću (Casa dei Bambini) i time joj se po prvi
puta otvara prilika raditi sa zdravom djecom siromašnih radnika. Dvije godine
kasnije organizira prvi tečaj na kojem poučava o svojoj metodi poučavanja, a
uskoro nakon toga vrtići se po uzoru na Dječju kuću otvaraju širom Italije.
Godine 1922. otvara se prva dječja kuća u Austriji, a nakon toga Montessori
vrtići šire se i po Europi. Njezini su principi i program odgoja djece ostavili
veliki trag u modernoj pedagogiji do dana današnjeg. Maria Montessori umire
1952. u Nordwijiku u Nizozemskoj.1
5
3. Znanstvena utemeljenost Montessori metode
Od samog je početka rada prve škole Maria Montessori znanstvenim
istraživanjima i promatranjima pratila odgoj i obrazovanje svojih polaznika
započevši time novi smjer u pedagogiji. Na početku 20. stoljeća govorilo se o
znanstvenoj pedagogiji kao znanosti koja proučava dijete, a temelji se na
eksperimentalnoj psihologiji. Obrazovne institucije nisu se obazirale na te
spoznaje niti su stručnjaci uključeni u znanstvenopedagogijska istraživanja
učinili bilo što da uklone nedostatke na koje su upozoravali rezultati tih
istraživanja. 2 No metodologiji je znanstvene pedagogije Maria Montessori
suprotstavila svoju tzv. objektivnu pedagogiju. Uporište je Montessori
instrumentarija objektivno promatranje na kojem temelji svoja znanstvena
istraživanja odgoja i obrazovanja polaznika Dječje kuće. Nova je teorija donijela
promjene u postojećoj praksi u obliku promjene škole kao odgojno-obrazovne
institucije. Učenici takve škole bili bi pod neposrednim utjecajem novih
znanstvenih spoznaja, potaknuti drugačijim načinom života i rada. Cilj je
znanosti prema Mariji Montessori pronalaženje rješenja postojećih problema, a
ne naglašavanje postojećih, neovisno o tome odnose li se oni na dio obrazovnog
sistema ili na obrazovanje kao cjelinu. Montessori ne smatra točnima rezultate
koji su dobiveni istraživanjima u neprirodnim uvjetima formalne škole, u kojima
su učenici primorani da prihvate stav dosade i samoobrane umjesto da ih se
potiče na samoizražavanje i usmjeravanje njihove prirodno urođene energije.
Baš suprotno, Maria Montessori prihvaća Wundtovo učenje da je ispravna
psihologijska metoda sistematsko i praćeno promatranje.3 Iz toga proizlazi da je
svaka formalna škola neprirodna i sputavajuća, što nije uvijek istina. Ovakva
promatranja, provedena u formalnim školama u kojima se koriste metode
suvremene nastave, imala bi smisla jer se djeca mogu osjećati prirodno i u
tradicionalnim školama. Nije svaki alternativni odgajatelj dobar, kao što nije ni
svaki tradicionalni.
Osim njezinih znanstvenih stavova o samom istraživanju, na njezin rad su
uvelike utjecali stavovi Sigmunda Freuda pa tako Maria Montessori svoju
koncepciju odgoja zasniva na spoznajama o razvojnim razdobljima dječje
osjetljivosti, o kojima će se više reći kasnije u ovom radu.4
