SEMINARSKI RAD

PREDMET: KRIVICNO PRAVO

TEMA: KRIVICNA DELA PROTIV COVECNOSTI 

SADRŽAJ:

KRIVIČNA DELA PROTIV ČOVEČNOSTI

1. UVOD......................................................................................... 3

2. ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI.............................................  4

2.1.

Pojam................................................................................................... 

4

2.2.

Nastanak pojma..................................................................................

..4

2.3.

Elementi Zločina protiv čovečnosti....................................................  

5

2.3.1. Objektivni elementi....................................................................... 

5

2.3.2. Subjektivni elementi...................................................................... 

6

2.4.

Mogući inspiratori.................................................................................

6

2.5.

Moguće žrtve....................................................................................... 

2.6.

Postepeno širenje kategorija žrtava..................................................... 

7

3. ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI U KRIVIČNOM

 ZAKONU BIH..................................................................................8

4. DOMACE 

ZAKONODAVSTVO..............................................................   .....16

5. LITERATURA..................................................................................17

2

background image

2. ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI

2.1. Pojam

Opšte medjunarodno pravo definiše zločine protiv čovečnosti široko, sveobuhvatno ali 

i dovoljno precizno. U njih spadaju krivična dela čije su zajedničke osobine u tome:

1

-

što   su   naročito   gnusna   kršenja   zakona   i   predstavljaju   grubo   vredjanje   ljudskog 

dostojanstva i ponizavanje jednog ili vise ljudskih bića, 

-

što   nisu   izolovani   odnosno   sporadicni   slucaji,   vec   deo   neke   politike   i   siroka 

sistematska praksa vrsenja zlocina,

-

što su zabranjena i moraju biti kaznjena bez obzira na to da li su izvršena u vreme rata  

ili mira,

-

što zrtve ovog krivičnog dela mogu biti kako civili tako i neprijateljski borci. 

Da bi se radilo o napadu na čovečanstvo krsenje mora biti krajnje tesko i ne sme biti 

sporadican slucaj, nego mora biti deo obrazca zlocinaskog dogovorenog ponasanja. Holandski 

kasacioni   sud   je   doneo   jednu   od   prvih   odluka   o   zlocinu   protiv   covecnosti   u   slucaju 

Albreht(Albrecht)

.  Zločin protiv čovečnosti je svaki voljan i u punoj svesti izvršen napad koji 

je povezan sa nacistickim sistemom nasilja i arbitrernosti, i pogubno utiče na egzistenciju 

nekog lica i njegove odnose unutar društva ili utiče na njegovu imovinu i vrednost čime 

vredja njegovo ljudsko dostojanstvo. Ukratko receno 

ubistvo, mučenje, istrebljivanje, progon 

i drugi neljudski akti postaju zločini protiv čovečnosti samo ako su deo prakse

2

.

  Pojedinac 

moze biti kriv za zlocin protiv covecnosti cak i ako pocini jedno ili dva kršenja navedenih 

zabrana, ili ako pocini jedno od njih protiv civila ali pod uslovom da su deo smišljenog plana. 

2.2. Nastanak pojma

Pojam zločina protiv čovečnosti prvi put se pojavio 1915. kada je u Otomanskom 

carstvu došlo do masovnog ubijanja Jermena. Vlade Francuske, Velike Britanije i Rusije su 

28.   5.   1915.   rešile   da   odlučno   reaguju   i   poručuju   Turskoj   Porti   da   će   se   smatrati   lično 

1

  Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima

2

  Evropska konvencija o ljudskim pravima

4

odgovornom za sva zlodela koja je učinila prema Jermenima, kao i njihovi svi agenti koji su 

se   dogovorili   oko   naziva  

Zločin   protiv   čovečnosti.

3

  Pojam   čovečnosti   u   medjunarodnom 

smislu   najbolje   ilustruje   jedan   francuski   slucaj   koji   inace   nema   vezu   sa   medjunarodnim 

pravom: slucaj 

Patuljak. 

Zločin ptotiv čovečnosti sadrzan je u Konvenciji o genocidu(1948), 

Konvenciji o nezastarevanju ratnih zlocina i zlocina protiv čovečnosti(1968), Konvenciji o 

aparthejdu(1973). Sa ovim konvencijama napustilo se stanovište da se ovo krivično delo moze 

izvršiti samo u vreme rata već je to moguce i u toku mira. 

2.3.

Elementi Zločina protiv čovečnosti

Zabranjeno ponašanje je veoma neodredjeno definisano u londonskom sporazumu iz 

1945.   Osnovni   elementi   Zločina   protiv   čovečnosti   mogu   se   podeliti   na   Subjektivne   i 

Objektivne. 

2.3.1. Objektivni elementi bica zločina

Sledeće zabranjene radnje danas čine zločin protiv čovečnosti:

-

UBISTVO

: namerno ubijanje bez obzira da li postoji direktni umišljaj.

-

ISTREBLJIVANJE

:   namerno   podvrgavanje   zivotnim   uslovima,   lišavanjem   hrane   i 

lekova u nameri da se prouzrokuje uništenje dela stanovništva.

-

POROBLJAVANJE

:   kontrola   nečijeg   kretanja,   kontrola   fizičke   okoline,   psihiloška 

kontrola, mere koje su preduzete da bi se sprečilo bekstvo, podvrgavanje surovim 

postupcima i zloupotrebama, seksualna kontrola i prisilan rad.

-

DEPORTACIJA   ILI   PRISILNO   PREMEŠTANJE

:   prisilno   raseljavanje   lica 

proterivanjem   ili   drugim   prinudnim   merama,   sa   područja   sa   kojeg   su   legalno 

nastanjena a bez osnova odredjenih medjunarodnim pravom.

-

ZATVARANJE

:   strogo   lišavanje   slobode   odredjenog   lica   ili   više   njih   kršenjem 

osnovnih medjunarodnih pravila prava. 

-

MUČENJE

: namerno prouzrokovanje bola ili teških patnji psihickih ili telesnih, nad 

licem koje se drzi u pritvoru ili je pod kontrolom okrivljenog. 

4

-

SEKSUALNO NASILJE

: ova vrsta zločina obuhvata silovanje, seksualno ropstvo i 

prisilna prostitucija, nasilna trudnoća, prisilna sterilizacija.

3

  Vidi: Francuski dopis iz 11. 5. 1915., objavljen u 

A. Beylerian

4

  Konvencija protiv mucenja(1984.); Deklaracija skupstine UN(1975) 

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti