Mašinski fakultet „Džemal Bijedić“,  Maj 2017.

SEMINARSKI RAD

TEMA:

 Obrada laserom 

MENTOR:

 prof. Jusuf  Kevelj                                     

STUDENT:

 Anela Fejzić

Seminarski rad: Obrada laserom

Mašinski fakultet „Džemal Bijedić“,  Juni 2017.

SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................... 3
2. CO2 LASERI.......................................................................................................................... 4

2.1. Difuzno hlađeni CO2 laseri.............................................................................................4
2.2. CO2 Slab laser.................................................................................................................4
2.3. Zatvoreni CO2 laser.........................................................................................................5

3. LASER S KRUTIM MEDIJEM (Nd:YAG)...........................................................................5

3.1. Štapni laseri......................................................................................................................6
3.2. Impulsni laseri (Lamp pumped Nd:YAG lasers )............................................................6

4. DISK LASER..........................................................................................................................6

4.1. Izgled tankog diska..........................................................................................................6
4.2. Princip rada lasera s tankim diskom................................................................................7

5. FIBER LASERI VISOKE SNAGE........................................................................................8
6. LASERSKO REZANJE..........................................................................................................9

6.1. Lasersko rezanje taljenjem...............................................................................................9
6.2. Lasersko rezanje kisikom...............................................................................................10
6.3. Lasersko rezanje isparavanjem......................................................................................10

7. PARAMETRI POSTUPKA..................................................................................................11

7.1. Kontinuirani ili impulsni laser.......................................................................................11
7.2. Žarišna duljina............................................................................................................... 12
7.3. Položaj žarišta u odnosu na površinu radnog komada...................................................12
7.4. Brzina rezanja................................................................................................................13
7.5. Plinovi za rezanje...........................................................................................................13

8.  PRIMJENA I PRIMJERI OBRADE LASEROM...............................................................13
9. ZAKLJUČAK....................................................................................................................... 15
10. LITERATURA................................................................................................................... 16

2

background image

Seminarski rad: Obrada laserom

Mašinski fakultet „Džemal Bijedić“,  Juni 2017.

2. CO2 LASERI 

CO2 laseri emitiraju svjetlost valne duljine 10,6 µm te imaju ukupnu efikasnost od otprilike 10 do 
13%. Za stvaranje laserske zrake CO2 laseri koriste mješavinu plinova. Mješavina tih plinova se 
sastoji od helija, dušika, CO2 i drugih dodataka (aditiva). Aktivni medij lasera, plin CO2 je stimuliran 
električnim pražnjenjem. Tokom tog procesa, molekule dušika predaju energiju, od sudara elektrona, 
molekulama CO2. Prijelaz iz višeg energetskog nivoa, pobuđenih CO2 molekula, u niži energetski 
nivo se postiže otpuštanjem fotona, što u konačnici dovodi do stvaranja laserske zrake. Sudaranjem 
molekula CO2 s atomima helija, koji čine većinski dio plinske smjese, molekule CO2 se vraćaju u 
svoje početno energetsko stanje i spremne su za ponovni ciklus. Da bi se ti procesi mogli odvijati 
potreban je tlak 100 – 250 hPa. Višak energije koji ne može biti upotrijebljen za stvaranje laserske 
zrake se pretvara u toplinu koja se odvodi iz sistema. 

2.1. Difuzno hlađeni CO2 laseri 

Učinkovitost lasera je vrlo niska. Količina unesene energije potrebne za rad lasera je vrlo velika od 
koje se samo mali dio iskoristi za lasersku zraku (10-15%) dok se preostali dio gubi na toplinu. Iz tog 
razloga je važno hlađenje. Kod prvih CO2 lasera, mješavina laserskog plina, zapečaćena unutar cijevi 
za   pražnjenje,   bila   je   hlađena   isključivo   kondukcijom   toplote.   Nasuprot   učinkovitom   hlađenju 
vanjskog zida cijevi od kvarcnog stakla, zraka je mogla postići snagu od oko 50 W po metru cijevi. 
Drugim riječima, ovaj koncept nije dopustio konstrukciju lasera velike snage. 

2.2. CO2 Slab laser 

CO2 Slab laseri imaju vrlo kompaktan dizajn, čak i u usporedbi s laserima brzog toka (fast flow laser). 
Ovi laseri su dostupni u rasponu snage između 1 i 6 kW, a opremljeni su bakrenim elektrodama 
velikih površina. Između elektroda odvija se frekvencijom pobuđeno plinsko pražnjenje. Uski razmak 
među   elektrodama   omogućuje   učinkovito   uklanjanje   topline   iz   tlačne   komore,   čime   se   postiže 
povećanje  snage  lasera.  Prijenos topline  postiže  se   difuzijom  grijanih  molekula   na   hlađene   ploče 
elektroda. Nestabilni rezonator sastoji se od rotirajućih paraboličnih ogledala, čime je omogućeno 
odvajanje   fotona   od   laserske   zrake.   Vodom   hlađene   komponente   koriste   se   kako   bi   se   izvorna 
pravokutna zraka pretvorila u okruglu simetričnu zraku s kvalitetom od K ≥ 0,9. 

 

Slika 1: Princip rada slab lasera

4

Seminarski rad: Obrada laserom

Mašinski fakultet „Džemal Bijedić“,  Juni 2017.

Male dimenzije laserske glave pojednostavljuju integraciju lasera u mašinama za obradu i omogućuju 
dizajniranje sistema kod kojih se laserska glava može mijenjati. Za velike radne površine, kao u 
brodogradnji,   kvalitetna   laserska   zraka   može   biti   ostvarena   preko   cijelog   radnog   područja.   To   je 
posebno   važno   kod   korištenja   takvih   lasera   za   rezanje.   Prednosti   takvih   lasera   mogu   se   sažeti   u 
nekoliko tačaka:

Vrlo kompaktna konstrukcija;
Visoka kvaliteta zrake (snopa);
Nepotrebno hlađenje plina; 
Odlična toplinska stabilnost;
Niska potrošnja plina; 
Nema protoka plina i stoga nema kontaminacije optike rezonatora; 
Jednostavno održavanje.

Slika 2: Difuzno hlađeni CO2 laser, model TruCoax 2000

2.3. Zatvoreni CO2 laser 

Zatvoreni CO2 laseri („Sealed off Laser“) rade na sličnom principu kao i slab laseri. Takvi laseri su 
potpuno zatvoreni i ne zahtijevaju dovod vanjskog plina; što ih čini robusnima i vrlo pouzdanima. Ovi 
laseri su dostupni s izlaznom snagom od 600 W i obično se koriste kod rezanja nemetala (papir, staklo, 
plastika), metala, izrade prototipova i graviranja. 

3. LASER S KRUTIM MEDIJEM (Nd:YAG) 

Dok se aktivni medij u plinskim laserima sastoji od atoma, iona i molekula u plinovitom stanju (CO2 
laser), laseri s krutim medijem koriste aktivni medij u obliku kristala. Atomi u takvoj jezgri su gušći, 
te time manje pokretljivi nego u plinovitom stanju. Ittrij-aluminj-granat (YAG) kristal ima važnu 
ulogu u mašinskoj obradi. Ioni neodimij (Nd-3+) ili iterbij (Yb3-) mogu biti umetnuti u međuprostore 
u   kristalnoj   strukturi.   Ti   ioni   predstavljaju   aktivni   medij.   Kombinacijom   odgovarajućeg   iona   s 
kristalnom rešetkom dobiva se Nd:YAG laser ili Yb:YAG laser. Postoje i drugi laserski aktivni kristali 
kao vanadati koji imaju puno manji učinak na obradu. Većina lasera koristi neodimij kao aktivnu tvar. 
U budućnosti se očekuje da će iterbij dobiti veći značaj u industrijskoj obradi osobito uzimajući u 
obzir uvođenje „disc lasera“. Laseri čvrstog stanja emitiraju svjetlost valnih duljina 1064 nm odnosno 
1030 nm koje su blizu infracrvenog spektra. Prednost lasera čvrstog stanja su izrazito fleksibilna 
optička vlakna koja se koriste za dovođenje laserske zrake do predmeta obrade. Mnoge materijale, 
osobito metale, karakterizira povećana apsorpcija valnih duljina blizu infracrvenog spektra, najmanje 
10,6 µm. Različite tehnologije i oblici se upotrebljavaju za stvaranje laserske zrake s krutom tvari. 

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti