Referentne kamatne stope

REFERENTNE KAMATNE 
STOPE

Bankarski menadžment

Đorđević Aleksandra 
5/21/2017

1

SADRŽAJ

1.UVOD………………………………………………………..2
2.VRSTA KAMATNE STOPE……………………………….4
3.REFERENTNE KAMATNE STOPE……………………..16
4.ZAKLJUČAK...................................................................20

background image

3

korišćen (novac, državne obveznice, akcije), nego u obliku koji traži vreme i 

novac da postane raspoloživ (dugovi).

Kamata se obično izražava kao godišnja kamatna stopa: iznos kamate koja će biti 

isplaćena   tokomjedne   godine   podeljen   je   iznosom   pozajmljenog   novca.Nominalna 

kamatna   stopa   je   ona   koja   je   zapisana   u   ugovoru   između   stranaka.   Realna 

kamatnastopa je predstavlja prilagođavanje nominalne kamatne stope za inflaciju. Na 

primer, ukoliko jenominalna kamatna stopa 10%, a inflacija 6%, tada je realna kamatna 

stopa 4%.Kamata je samo jedan od oblika dobiti na finansijskim tržištima, odnosno na 

tržištu   investicija.Drugi   su   prinosi   od   obveznica,   kapitalna   dobit   od   akcija,   profit   od 

kursnih razlika i slično. Budući da su sva finansijska tržišta međusobno povezana i da 

konkurišu jedna drugima, to i visina kamatnestope zavisi od prinosa na drugim tržištima, 

kao i što sama utiče na prinose na drugim tržištima.

4

2. VRSTE KAMATNE STOPE

Banka kao finansijski posrednik posluje tuđim sredstvima, bilo da su to:

Depozit – kao izvori sredstava, odnosno

Krediti – kao plasirana sredstva.

Banka ostvaruje prihod naplaćujući aktivnu kamatnu stopu na razne oblike plasiranih 

sredstava,   među   kojima   su   najvažnije   razne   vrste   kredita   i   razne   vrste   hartija   od 

vrednosti.

Pasivnu kamatnu stopu banka plaća na razne vrste izvora sredstava, među kojima su 

najvažniji depoziti privrede i građana, odnosno štednja.

Suma   ukupne   aktivne   kamate   služi   za   podmirenje   sume   ukupne   pasivne   kamate 

banke, a iz razlike aktivne i pasivne kamatne stope banaka podmiruje svoje operativne 

troškove.

Način na koji će banka vršiti obračun kamata na plasmane (što predstavlja prihod 

banke), a naročito kamata na kredite (s' obzirom da kreditni portfolio ima centralno 

mesto   u   aktivi   svake   komercijalne   banke)   utiče   se   na   veličinu,   realnost   i   stabilnost 

prihoda banke. U uslovima čestih ekonomskih promena i nestabilnosti na finansijskom 

tržištu   za   banku   je   od   primarnog   značaja   da   obezbedi   projektovane   prihode   i 

projektovanu rentabilnost, odnosno profit i dividendu. Pri tome je od izuzetnog značaja 

na svakom kreditnom poslu, ne samo obebediti vraćanje glavnice i naplate ugovorene 

kamatne stope već i da prihod banke od kamata ne bude obezvređen usled promena u 

okruženju.   To   se   postiže   primenom   odgovarujućih   modela   ugovaranja   i   obračuna 

kamatnih stopa na banke.

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti