Proizvodnja, vrste i tipovi proizvodnje
SEMINARSKI RAD
TEMA:
Proizvodnja, vrste i tipovi proizvodnje
Sažetak:
U ovom radu ću opisati jednu od najstarijih ljudskih aktivnosti. Od kada postoji priroda i
ljudi postoji i proizvodnja što ističe Marks čije sam citate dole naveo. U daljem tekstu dajem još
neke definicije proizvodnje i pišem o vrstama i tipovima proizvodnje i funkcijama proizvodnje.
Takođe biće reči i o sitemima serijske proizvodnje i ritmovima proizvodnje. Na CD-u nalazi se
prezentacija u kojoj sam postavio tri video snimka koji prikazuju kako funkcioniše automatska
proizvodnja papirnih maramica, automatsko postrojenje preduzeća „Toyota“ i „BMW“
Summary:
In this paper, I will describe one of the oldest human activities. Since there is nature and
people there is a production that emphasizes Marx quotes which I stated below. Below I give some
definitions of production and writing about the kinds and types of production and functions of
production. Also I will be talking about mass production system and rhythms of production. On
the CD there is a site where I put three videos that show how the automatic production of paper
towels, automatic installation of "Toyota" and "BMW"
Ključne reči:
Proizvodnja; Vrste proizvodnje; Tipovi proizvodnje; Sistem proizvodnje; Ritam
proizvodnje;
Profesor: Novica dr Pavlović Student: Bojan Stojiljković
Asistent: Željko Račić Br. Index-a: S 11/12 M
Novi Sad
Oktobar, 2012
SADRŽAJ :
UVOD …............................................................................................................................................ 1
1. Proizvodnja …................................................................................................................................. 2
2. Funkcija proizvodnje ….................................................................................................................. 4
2.1. Poslovi pripreme .............................................................................................................. 4
2.2. Poslovi neposrednog izvođenja …................................................................................... 4
2.3. Poslovi održiavanja .......................................................................................................... 4
2.4. Transportna funkcija ........................................................................................................ 4
3. Tipovi proizvodnje …...................................................................................................................... 5
4. Vrste proizvodnje ............................................................................................................................ 5
4.1. Pojedinačna proizvodnja ................................................................................................. 5
4.2. Masovna proizvodnja ….................................................................................................. 6
4.3. Serijska proizvodnja ….................................................................................................... 7
4.4. Automatska proizvodnja ….............................................................................................. 8
4.5. „Just in time“ proizvodnja …........................................................................................... 8
5. Sistem proizvodnje …................................................................................................................... 10
5.1. Linijska serijska proizvodnja …..................................................................................... 11
5.2. Smaknuta serijska proizvodnja ….................................................................................. 11
6. Ritam proizvodnje ….................................................................................................................... 12
6.1. Kontinuirana proizvodnja .............................................................................................. 12
6.2. Diskontinuirana proizvodnja ......................................................................................... 12
ZAKLJUČAK ................................................................................................................................. 12
LITERATURA ................................................................................................................................ 13

1. Proizvodnja
„Proizvodnja je svrsishodna ljudska delatnost u kojoj se određeni skup resursa - inputa, transformiše
u određene proizvode autpute koji služe zadovoljenju ljudskih potreba. Autputi ili proizvodi mogu
biti materijalne prirode, a mogu biti i raznovrsne usluge namenjene određenoj grupi korisnika.
Proizvodnja predstavlja najvažniju fazu u procesu društvene reprodukcije, jer je ona materijalna
osnova za funkcionisanje ostalih društvenih procesa i aktivnosti. Sama proizvodnja se realizuje kroz
brojne tehnološke procese. Proces proizvodnje predstavlja jedan dinamički sistem u kome postoji
kretanje materijala ( materijalni tokovi ) i kretanje informacija ( informacioni tokovi ). Kod
složenijih proizvodnih sistema ovi tokovi mogu biti veoma složeni, pa zahtevaju određene sisteme
za njihovo upravljanje. Ovom problematikom se bavi u okviru menadžment aktivnosti disciplina:
menadžment proizvodnje. Sistem upravljanja proizvodnjom funkcioniše na principu povratne
sprege, na taj način što se vrši ocena kvaliteta finalnog proizvoda, u kojoj meri ona zadovoljava
planirane vrednosti. Ako postoji odstupanje, onda se na osnovu dobijenih informacija vrši korekcija
polaznih elemenata ( materijal, tehnloški proces i drugo ) da bi se dobio željeni rezultat.“
„Proizvodnja je večiti proces prisvajanja, prerade i oblikovanja predmeta prirode koji vrši čovek da
bi obezbedio materijalne uslove života i na taj način zadovoljio potrebe pojedinaca, društvenih
grupa i širih zajednica. Između čoveka i materijalne prirode stoji stalno jedinstvo i borba suprotnih
tendencija. Čovek kao društveno biće ne bi mogao da se održi i postane ono što jeste, da nije
celishodno koristio sve uslove koje mu, za održanje života, pruža priroda. Opredeljen saznanjem da
samo proizvcdnjom materijalnih dobara može da održi svoju vrstu, čovek nužno dolazi u
svakodnevne odnose s prirodom, prilagođava je, daje joj posebno oblike i pogodne forme za
korišćenje, čini je upotrebljivom i korisnom, a to sve je u okviru određenog društvenog oblika i
njegovim posredstvom. U nastojanjima da prilagcdi prirodu svojim potrebama i tako održi i
reprodukuje svoj život, čovek je nailazio i danas nailazi na mnoge teškoće. Priroda je večito pružala
otpor, krila u sebi tajne, i time iznova stimulisala čoveka na nove akcije. No, proizvcdnja nije samo
odnos čoveka i prirode. Ona je, u isto vreme, i odnos među proizvođačima čije se ekonomsko
povezivanje ostvaruje prisvajanjem i prilagcđavanjem prirode potrebama ljudi.“
„Proizvodnja se, dalje, može shvatiti kao proizvodnja u širem, odnosno užem smislu. U užem
značenju proizvodnja je proces proizvodne aktivnosti u kojem se direktno ostvaruje proces trošenja
rada. Proizvodnja se, u ovom slučaju, svodi na onu aktivnost ljudi u kojoj se realno ostvaruje
objedinjavanje i uzajamno kombinovanje materijalnih i subjektivnih činilaca proizvodnje i ovi
dovode u aktivan odnos trošenja gde se vodi proces rada, prerađuju predmeti prirode i daje im se
posebna forma pogodna za upotrebu i korišćenje. Međutim, proizvodnja se najčešće shvata u širem
smislu kao jedinstvo osnovnih momenata privredne aktivnosti društva. Tako shvaćena proizvodnja
obuhvata celokupnost ekonomskog života, sve njegove osnovne segmente: proizvodnju, raspodelu
(razmenu) i potrošnju, a ne samo proces rada u kome se istovremeno i neposredno vrši celishodno
trošenje subjektivnih i materijalnih činiJaca proizvodnje. U tom jedinstvu proizvodnja ima
odlučujući značaj za celokupnu oblast ekonomskog života ljudi.“
2
1
http://tagtag.com/menadzment/iii_grupa_pitanja/2_pojam_i_definicija_proizvodnje
2
Ekonomska enciklopedija I; „Savremena adninstracija“; Prof. Dr D.Šoškić; 1984; Beograd; Str. 659
3
Ekonomska enciklopedija I; „Savremena adninstracija“; Prof. Dr D.Šoškić; 1984; Beograd; Str. 659
„Proizvodnja se pojavljuje kao polazna tačka drugih elemenata privrednog organizma. Tako ona
„izrađuje predmete koji odgovaraju potrebama“, odreduje način njihova zadovoljavanja i stvara
nove pobude i zahteve za proizvodima koje će ona proizvesti u potrebnim količinama. No, treba
reći da ovaj uticaj nije jednosmeran, jer ostali elementi privrednog života (potrošnja i raspodela)
imaju povratno dejstvo i uticaj na proizvodnju. U nekim odredbama proizvodnja je identična sa
drugim momentima privredne aktivnosti, ali se, isto tako, ona odlikuje i nekim posebnim
specifičnostima. Tako među njima postoje uzročnoposledične veze; jedna (proizvodnja kao proces
prilagodavanja prirode) uslovljava drugu (potrošnju), „dakle u ovom pogledu proizvodnja proizvodi
potrošnju“, a ova se javlja kao posledica prve (proizvodnje), a ona opet (potrošnja) postaje uzrok
prve (proizvodnje).“
„Za funkcionisanje procesa proizvodnje (delovanje čoveka na prirodu, njeno prilagođavanje i
stvaranje materijalnih predmeta radi potrošnje) potrebno je obezbditi određene prepostavke. Ne
može se zamisliti funkcionisanje ma kog oblika privredne aktivnosti bez obzira kako se on
posmatrao, ako se ne obezbede uslovi (činioci) od kojih neminovno zavisi proces prilagodavanja
prirode ljudskim potrebarna (proizvodnja). Ti uslovi se dele u dve osnovne grupe od kojih u jednu
spadaju subjektivni, a u drugu materijalni činioci proizvcdnje. Subjektivne činioce predstavlja radna
snaga kao oblik energije čoveka (intelektualne i fizičke). Njene sposobnosti radi uticaja na predmete
prirode (obučenost, kvalifikovanost, proizvodna iskustva i radne navike) koriste se u obliku rada
čije svrsishodno trošenje omogućava razrnenu materije između čoveka i prirode. Bez uticaja čoveka
(radne snage), odnosno rada na predmete iz prirode ne bi se prirodna materija mogla prilagoditi i
učiniti upotrebljivom za ljudski život. Zbog toga, svako organizovanje društvene proizvodnje
radi zadovoljavanja društvenih potreba zahteva neminovno postojanje subjektivnih činilaca
proizvodnje.“
„U materijalne uslove proizvodnje spadaju svi oni .materijalni predmeti koje čovek koristi prilikorn
svoje proizvodne aktivnosti. Prema njihovoj ulozi u procesu proizvodnje oni se dele u dve osnovne
grupe. Prvu grupu predstavljaju oni materijalni činioci kojima covek daje određene oblike i forme.
Svaki takav materijalni deo prirode na koji se deluje ljudskim radom naziva se predmetom rada.
Drugi deo materijalnih činilaca čine ona materijalna sredstva preko kojih čovek neposredno ili
posredno utiče na delove prirode (predmete rada). Posrednici između čoveka i predmeta rada
(sirovine ili prirode u najširem smislu reči) nazivaju se sredstvima za rad. Ako se obe grupe
materijalnih činilaca posmatraju Sa stanovišta konačnog rezultata procesa proizvodnje, onda se oba
činioca (sredstva za rad i predmeti rada) ispoljavaju kao sredstva za proizvodnju. Proizvodnja ima
pripremnu, osnovnu i završnu fazu. I upravo u fazi pripreme proizvodnje obezbeđuju se njeni
činioci, u osnovnoj se ostvaruje proizvodnja kao proces rada, dok završna faza ima funkciju da se u
njoj opredeli kretanje rezultata procesa proizvodnje, prema različitim oblicima potrošnje.“
„Pod proizvodnjom se podrazumeva aktivnost na izradi fizičkog predmeta pomoću ljudi, opreme i
materijala. Širi aspekt proizvodnje obuhvata i područje usluga. Proizvodnja se bavi izradom i
isporukom proizvoda i pružanjem usluga.Tehnički menadžment obuhvata proces planiranja,
organizovanja, vođenja, koordiniranja i kontrole proizvodne funkcije. U suštini,upravljanje
proizvodnjom svodi se na donošenje odluka kojima se osigurava pravovremena, kvalitetna i jeftina
izrada određenih proizvoda ili pružanje određenih vrsta usluga.“
3
4
Ekonomska enciklopedija I; „Savremena adninstracija“; Prof. Dr D.Šoškić; 1984; Beograd; Str. 659
5
Ekonomska enciklopedija I; „Savremena adninstracija“; Prof. Dr D.Šoškić; 1984; Beograd; Str. 659
6
Ekonomska enciklopedija I; „Savremena adninstracija“; Prof. Dr D.Šoškić; 1984; Beograd; Str. 660
7
Ekonomska enciklopedija I; „Savremena adninstracija“; Prof. Dr D.Šoškić; 1984; Beograd; Str. 660
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti