Charles Perrault / Braća Grimm – interpretacija bajki/ analiza zajedničkih motiva
SVEUČILIŠTE ...
ODJEL ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGAJATELJA
KOLEGIJ: Ţanrovi u dječjoj knjiţevnosti
Charles Perrault / Braća Grimm – interpretacija bajki/ analiza zajedničkih motiva
SEMINARSKI RAD
NASTAVNIK: ...
STUDENTI: ...
... siječanj 2018. godine
SADRŢAJ:
1. Uvod........................................................................................................................................1
2. Što su bajke?...........................................................................................................................2
3. Charles Perrault......................................................................................................................2
4. Braća Grimm
- Jacob i Wilhelm.............................................................................................4
5. Crvenkapica............................................................................................................................5
6. Pepeljuga.................................................................................................................................6
7. Trnoruţica...............................................................................................................................7
8. Palčić.......................................................................................................................................8
9. Zaključak...............................................................................................................................10
10. Literatura.............................................................................................................................11

2
2. Što su bajke?
Bajka je posebna knjiţevna vrsta u koju smještamo sve priče koje sadrţe neke
čudesne, nadnaravne elemente. Ti elementi prkose zakonima stvarnoga svijeta kakvog
poznajemo, ali se takoĎer miješaju s elementima zbilje, tako da u bajci ne moţemo odrediti
gdje završava čudnovato i čudesno, a započinje stvarnost.
Bajka se od sličnih knjiţevnih vrsta, primjerice fantastične priče, razlikuje po tome što
se likovi unutar priče nimalo ne čude tim nezemaljskim elementima. Oni ih prihvaćaju kao
nedvojbenu svakodnevicu, nisu im nepoznanica. Likovi ţive u čudnovatom svijetu bajke kao
domaćini i čak ako oni sami nemaju odlike nadrealnog; oni svejedno prihvaćaju to nadrealno
kao prirodno. Ono što je takoĎer karakteristično za bajku je da su u njoj jasno izraţeni dobri i
loši likovi. Taj polaritet je nedvojben i često sluţi za dublju karakterizaciju likova. Dobri
likovi su najčešće oni koji neko vrijeme trpe u radnji, a loši pokušavaju steći ili odrţati moć.
Na kraju upravo ti likovi donesu pouku bajke, njen vrhunac, bez kojeg se priča ne bi mogla
nazvati bajkom. Bajka mora biti pravedna i njena pouka mora upućivati na pobjedu dobra i
morala, stoga dobri likovi u bajci po zasluzi završe dobro, a loši, ponovo po zasluzi –
nastradaju (Crnković, 1971).
Iako danas bajke povezujemo s pričama namijenjenima djeci, one su u početku pričane
uglavnom meĎu odraslima. Prije nego su u novije vrijeme prilagoĎene mlaĎim uzrastima,
bajke su u svojem originalom izdanju nerijetko bile okrutne, krvave, obilovale su nasiljem i
stravom, baš kako bi izazvale zainteresiranost, pa i šok čitatelja i tako ostvarila temelj za
uspješno prenošenje pouke.
Današnje najpoznatije bajke preuzete su iz usmene i narodne knjiţevnosti. Zato imamo
nekoliko najpoznatijih skupljača narodnih priča koji su ih zapisali u bajke, pa se često dogodi
da više od jednog prepriča istu narodnu priču. Jedan od prvih skupljača narodnih priča i bajki
bio je francuski pisac Charles Perrault. Neke njegove zapisane bajke kasnije su preradila
slavna braća Grimm, koji su i sami skupljali njemačke narodne priče i zapisivali ih u bajke.
Tu je i jedan od najpoznatijih pisaca bajki Hans Christian Andersen, a kasnije i Oscar Wilde.
Najpoznatije bajke hrvatske knjiţevnosti zasigurno su one Ivane Brlić-Maţuranić, koja
je inspiraciju za svoje likove i radnje takoĎer traţila u hrvatskoj narodnoj i usmenoj predaji, te
u našim legendama i mitovima
(
Hranjec, 2006).
I sama riječ bajka u sebi nosi okultni prizvuk; dolazi od staroslavenske riječi “bajati”,
što znači “vračati” ili “čarati”.
3. Charles Perrault
Charles Perrault roĎen je 12. siječnja 1628. godine u Parizu u Francuskoj kao sedmo
dijete Pierre Perraulta i Paquette Le Clerc. Od početka je imao sve uvjete da se školuje u
najboljim ustanovama. Otac mu je bio veliki uzor i zbog toga odlučio studirati pravo te se
zaposliti u drţavnoj sluţbi.
Ţivio je u 17. stoljeću u doba najbujnijeg procvata francuske klasične knjiţevnosti.
Napiso je neke od danas najpoznatijih dječjih bajki. Sa svojom braćom Pierreom i Claudeom
našao se na čelu onih koji su se borili protiv oboţavanja antike, protiv ustaljenih klasicističkih
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti