REPUBLIKA SRBIJA

VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

BEOGRADSKA POLITEHNIKA

BEOGRAD

SEMINARSKI RAD

TEMA

Skrivene poruke poznatih logotipova

                       STUDENT:

BEOGRAD,2017.

1

REPUBLIKA SRBIJA

VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

BEOGRADSKA POLITEHNIKA

BEOGRAD

SEMINARSKI RAD

NAZIV TEME:

Element ocene1- kvalitet završnog rada-------poena

Element ocene 2-prezentacija završnog rada------poena

Element ocene 3-odbrana završnog rada--------poena

Mentor:                                                                             Student:

2

background image

njihovog razvoja. Ekonomski i socijalni razvitak na globalnom nivou, i otvorenost tržišta, 
predstavljaju nove zahteve i na poslovanje organizacija, pre svega u:

1.

Potrebi internacionalizacije poslovanja,

2.

Potrebi za većom konkurentnošću, 

3.

Potrebi   evropskih   društava   za   usklađivanjem   sa   zajedničkom 

ekonomskom i razvojnom politikom Evropske Unije;

           U postojećim organizacija u zemljama EU, većinom osnovanim u 20. veku, radi 
brzog   razvoja   tehnike   i   tehnologije,   stalno   su   prisutni   brojni   problemi,   troškovi 
poslovanja su visoki, a uvodi se nedovoljno inovacija u odonosu  na tržišne lidere SAD i 
Japan. U isto vreme, posebno u zemljama u tranziciji, pridruženim EU ili onima na pragu 
pridruživanja, organizacije se reorganizuju, orjentišu se na kupce odnosno na tržišno 
poslovanje.   Kupci   su   u   isto   vreme,   sve   svesniji   i   osetljiviji   na   kvalitet,   ekološku   i 
socijalnu komponentu poslovanja.

                 Pored toga što bi svaka organizacija morala stalno unapređivati produktivnost, 
efikasnost   i   povećavati   fleksibilnost,   uvoditi   inovacije,   ona   je   sve   više   izložena 
konkurenciji kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Skup svih ovih zahteva 
čini poslovnu politiku organizacije u realizaciji svojih ciljeva i vrednosti, kako unutar 
organizacije tako i prema okruženju.

            Unutrašnji efekti politike organizacije trebalo bi da motivišu zaposlene kako bi 
prihvatili zajedničku usvojenu politiku organizacije i delovali u skladu sa njom. Spoljni 
efekti   politike   ortanizacije,   pored   stvarenja   profita,   trebaju   ukazati   na   ciljne   grupe, 
forimirajući privrženu bazu kupaca i privlačiti nove.

          Drugim rečima poslovna politika polazi od razumevanja vlastite svrhe i vrednosti, 
a kroz vlastitu kulturu i ponašanje unutar organizacije, deluje prema okolini, poslovnim 
partnerima, koperantima i dobavljačima i kupcima proizvoda i usluga. Definisana politika 
čini deo korporacijsko identiteta organizacije. Ona utiče na sve zaposlene kao i na sve 
koji dolaze u kontakt sa organizacijom.

                   Korporativni identitet ulazi na scenu strateškog upravljanja kao relativno nov 
pristup.   Za   neke   on   čini   jezgro   uspešnog   upravljanja,   a   za   neke   još   jednu   ideju   u 
modernom   učenju   o   posloranju.   Činjenica   je   da   je   svest   o   značenju   korporacijskog 
identiteta sve više prisutna među upravama uspešnih kompanija. Značaj korporacijskog 
identiteta   raste   sa   svešću   o   promenama   u   globalnom   okruženju   i   potrebi   rada   na 
otvorenom   tržištu,   internacionalizaciji   i   poplavi   potpuno   novih   proizvoda,   usluga   i 
razvojnih tehnologija.

4

 

          Broj proizvoda i usluga eksponencijalno raste, a organizacije moraju neprekidno 
biti   u   toku   sa   napretkom   u   svetu,   učiti   i   usavršavati   se,   kako   bi   mogle   prilagoditi 
sopstvenu strukturu i aktivnost stalnim promenama. Istovremeno proizvodi i usluge,cene 
i ciljne grupe i sistemi distribucije na otvorenom tržištu, cela politika marketing miksa a 
sa njima i politika organizacija za sebe, sve se više približavaju jedni drugima i sve se  
manje razlikuju, odnosno postaju sve sličniji i zbog toga je neophodno da se razlikuju po 
sopstvenom identitetu.

                Identitet organizacije, upotrebljen kao planski i rukovodni alat, postaje izraz 
razvojne i upravljačke politike kao i kulture same organizacije. Organizacija koja u svom 
tržišnom portfelju ima proizvode i usluge za otvoreno svetsko tržište, bez jasno izraženog 
identiteta   organizacije   i   identiteta   proizvoda,   odnosno   usluga,   jednostavno   neće   biti 
uočena na tržištu, što znači neuspeh komunikacije a time misije i vizije organizacije.

  

         Osnovne komponente identiteta polaze od misije i vizije, tj. definisanih vrednosti 
organizacije,   što   čini   osnovu   za   pozicioniranje,   isticanje   ključnih   komparativnih 
prednosti,   otkrivanje   slabosti   i   definisanje   održivih   ciljeva   organizacije.   U   analizi   i 
definisanju   korporacijskog   identiteta,   potrebno   je   imati   jaku   i   istrajnu   volju   uprave, 
sumirati sve ideje i očekivanja od korporacijskog identiteta i izvući takve formulacije i 
definicije     koje   reflektuju   realne   potrebe   organizacije,   a   u   koje   ulaze   svi   resursi   i 
relevantne dimenzije poslovanja. Ovom zadatku ne treba prilaziti parcijalno tretirajući 
samo neke dimenzije poslovanja kao što je marketing, jer to konačno donosi parcijalan i 
neefikasan rezultat.

         Radi približnijeg pristupa i bržeg uvođenja korekcija u identitetu, bez zapošljavanja 
dodatnih radnika, bez opterećenosti unutrašnjim odnosima i tekućim okolnostima,  a da bi 
se postigla visoka svest o kompaniji, njenim vrednostima kao i radi boljeg razumevanja 
onoga   što   sve   čini   korporativni   identitet,   poželjno   bi   bilo   angažovati   konsultantske 
agencije ili eksperte koji se bave ovom problematikom. Time se inkorporiraju iskustva 
drugih i lakše se formira neophodni vlastiti model za uvođenje korporacijskog identiteta u 
poslovanje.

         Očekivanja i zahtevi od korporacijskog identiteta su različiti od organizacija koje 
deluju u različitim delatnostima, npr. u onima koje bave osnovnim sredstvima, u odnosu 
na one koja se bave robama široke potrošnje.

                   Izgradnja korporacijskog identiteta počinje sa različitim potrebnim analizama. 
Analizom misije i vizije, imena, analizom strategije i politike organizacije, kroz analizu 
ciljnog   pozicioniranja,   kulturu   organizacije,   ponašanje   i   kadrovsku   strukturu,   analizu 

5

background image

           Međutim bitan nedostatak product brendinga je taj što prilikom proboja na nova 
tržišta mora proći znatan period dok potrošači ne počnu da prepoznaju i prihvate novi 
brend.   U   tom   smislu   korporativni   brand   je   u   značnajnoj   prednosti   nad   product 
brendingom. Naravno ukoliko se radi o poznatom korporativnom brandu, potrošačima će 
svakako biti lakše da ga prepoznaju iako ta korporacija nije poslovala na tom tržištu. 
Jedina zamka koja se u tom slučaju može javiti je razvodnjavanje korporativnog brenda.

            Chevrolet 

je bio najprodavaniji brend automobila u Americi. 1986. godine, na 

primer,  

Chevrolet  

odeljak  

General   Motorsa  

prodao   je  

1   718   839  

automobila.   Ali 

pokušaj da bude sve za svakoga potkopao je moć ovog brenda. Danas Chevrolet prodaje 
manje od milion automobila godišnje i pao je na drugo mesto na tržištu posle 

Forda

.

         Chevrolet je veliki, mali, jeftin, skup auto...ili kamion. Kada se na sve stavlja ime 
svog brenda, to ime gubi svoju moć. Chevrolet je nekada bio najprodavaniji automobilski 
brand u Americi. Više nije. Danas je Ford glavni, ali danas ima isti problem. Ford i 
Chevrolet,   nekada   veoma   moćni   brendovi,   sada   sagorevaju.   Polako   se   kreću   prema 
gomili starog gvožđa. 

               Kupci   Forda   pričaju   o   svojim   Taurus-ima   ili   svojim   Bronco-ima   ili   svojim 
Explorers-ima ili svojim Escort-ima. S druge strane kupci Chevroleta nemaju o čemu 
toliko   da   pričaju.   Sem   Corvette,   nema   jakih   brendova   u   ostatku   Chevroletove 
automobilske linije. Dakle, Chevy ima problema sa imidžom brenda. Chevrolet ima 

deset 

različitih modela automobila. Ford ih ima  

osam

. To je jedan od razloga zašto  

Ford 

ostvaruje   bolju   prodaju   nego   Chevrolet

.   Moć   brenda   je   obrnuto   proporcionalna 

njegovom obimu. 

         Zbog čega Chevrolet na tržište iznosi sve te modele? Zato što želi da proda što više 
automobila. I to mu i uspeva na kratke staze. Ali na duge staze, to podriva naziv brenda u 
svesti potrošača. Kratkoročno protiv dugoročnog. Da li širiti liniju kako biste kratkoročno 
povećali prodaju? Ili da održavate užu liniju kako biste u svesti potrošača izgradili brend i 
povećali prodaju u budućnosti?

                           Ono što je Chevrolet uradio sa automobilima,  

American Express  

radi sa 

kreditnim karticama. 

AmEx 

je nekada bila vodeća, prestižna kreditna kartica. Članstvo je 

donosilo   privilegije.   Onda   je   počela   da   se   širi   linija   proizvoda   novim   karticama   i 
uslugama, verovatno da bi se proširio svoj deo tržišta. AmEx-ov cilj bio je da postane 
finansijski supermarket. 1988. godine, na primer, American Express imao je nekoliko 
kartica i  

27 procenata  

tržišta. Onda je počeo da uvodi pravu mećavu novih kartica : 

Senior, Student, Membership Miles, Optima, Optima Rewards Plus Gold, Delta SkyMiles 
Optima, Optima True Grace, Optima Golf, Purchasing i Corporate Executive, to su samo 

7

Želiš da pročitaš svih 32 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti