UNIVERZITET U NOVOM SADU

FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA

DEPARTMAN ZA INŢENJERSTVO ZAŠTITE ŢIVOTNE 

SREDINE

Marija Milanov 524/z

ANALIZA PRIMENJIVOSTI 

CIKLUSA KATASTROFALNIH 

DOGAĐAJA U SRBIJI NA PRIMERU 

POPLAVA

DIPLOMSKI – MASTER RAD

Novi Sad, 2011.

   

Analiza

 

 

 

  

primenljivosti

 

 

 

  

ciklusa

 

 

 

  

katastrofalnih

 

 

 

  

dogaĎaja

 

 

 

  

u

  

 

  

Srbiji

 

 

 

  

na

   

 

  

primeru

 

 

 

  

poplava

 

 

               

 

 

Marija 

2

Kratak pregled

U prvom poglavlju rada opisan je Ciklus Upravljanja Akcidentalnim Rizicima i njegove 

glavne komponente (hazard, ranjivost, mogućnost nosivosti sa hazardom i rizik). TakoĎe, 
obraĎena je tema poplave kao hazarda i dat je pregled začetaka hidrologije na našim 
prostorima, kao i istorijat prirodnih katastrofa na teritoriji Srbije. Dalje u radu dati su pojam i 
aspekti   ranjivosti.   Središnji   deo   rada   fokusiran   je   na   detaljnu   analizu   faza   ciklusa 
upravljanja katastrofama koje se odnose na period pre same katastrofe, sa usmerenjem 
na   primer   poplava.   U   četvrtom   poglavlju,   date   su   smernice   za   upravljanje   vanrednim 
situacijama i procenu ugroţenosti na lokalnom nivou, sa jasno definisanim ciljevima koje bi 
trebalo detaljno obraditi i primeniti u svakoj opštini u Srbiji. U pretposlednjem poglavlju 
obraĎena je studija o saradnji u upravljanju vanrednim situacijama izmeĎu rumunskog i 
srpskog pograničnog regiona, kao i pregled tri najveće katastrofalne poplave reke Tamiš, 
uključujući   i   poplavu   koja   se   dogodila   aprila   2005.   godine.   Nakon   toga,   izraĎena   je 
vizuelizacija podataka o šteti i infrastrukturnoj ranjivosti nakon ove poplave korišćenjem 
programa Quantum GIS.

Abstract

First chapter of this paper describes Disaster Management Cycle, as well as its main 

components (hazard, vulnerability, coping capacity and risk). Also, the topic of a flood as a 
hazard,   the   begginigs   of   hidrology   and   the   history   of   natural   disasters   in   Serbia   are 
presented. Further on, the concept and aspects of vulnerability are given. Middle part of 
the paper is focused on detailed analysis of phases of Disaster Management Cycle which 
are preceding the disaster itself, on the example of floods. In fourth chapter, guidelines for 
managing disasters on the community level, with clearly defined goals that need to be 
achieved in every community in Serbia are given. The following chapter presents the study 
of Serbian – Romanian cooperation in the field of Disaster Management, as well as three 
most serious floods of river Tamis including the one that happened in April 2005. Further 
on, the visualization of data about damage and infrastructural vulnerability after this flood 
using computer programm Quantum GIS is presented.

background image

   

Analiza

 

 

 

  

primenljivosti

 

 

 

  

ciklusa

 

 

 

  

katastrofalnih

 

 

 

  

dogaĎaja

 

 

 

  

u

  

 

  

Srbiji

 

 

 

  

na

   

 

  

primeru

 

 

 

  

poplava

 

 

               

 

 

Marija 

4

3.8 Zaštita ugroţenog zemljišta........................................................................................42
3.9 Vremenska prognoza zasnovana na klimatskim odlikama datog područja...............42
3.10 Podrţane  tehnologije...............................................................................................43
3.11 Geografski informacioni sistem................................................................................43
3.12 Mapiranje hazarda....................................................................................................44

4. UPRAVLJANJE VANREDNIM SITUACIJAMA I PROCENA UGROŢENOSTI NA 
LOKALNOM NIVOU.............................................................................................................46

4.1 Postojeći zakonski okvir i primena meĎunarodnih standarda u upravljanju vanrednim 
situacijama.........................................................................................................................46
4.2 Stvaranje efektivnog tima za upravljanje vanrednim situacijama..............................49

4.2.1 Proces izgradnje tima za upravljanje vanrednim situacijama na lokalnom nivou

................................................................................................................................... 49

4.2.2 Karakteristike efektivnih timova...........................................................................50

4.3 Smernice za izradu odluke o stalnom telu za upravljanje vanrednim situacijama na 
lokalnom nivou...................................................................................................................53
4.4 Smernice za izradu Generalnog plana za upravljanje vanrednim situacijama..........56
4.5 Elementi Operativnog plana za odbranu od poplava i leda.......................................62

5. UPRAVLJANJE VANREDNIM SITUACIJAMA U RUMUNSKO – SRPSKOM
POGRANIĈNOM REGIONU ( ŢUPANIJA TIMIŠ, RUMUNIJA I SREDNJE-BANATSKI
 
OKRUG, SRBIJA).................................................................................................................69

5.1 Prirodni rizici u Ţupaniji Timiš i Srednjebanatskom okrugu.......................................72
5.2 Jedinstveni i konkretni okvir za upravljanje rizikom od poplava u Srbiji i Rumuniji. .74
5.3 Poplave reke Tamiš....................................................................................................78

5.3.1 Uzroci nastanka poplavnih talasa........................................................................78
5.3.2 Veliki poplavni talasi do kraja Prvog svetskog rata.............................................81
5.3.3 Poplave u peiodu od 1919.-2006. godine............................................................83

5.4 Katastrofalne poplave reke Tamiš..............................................................................85

5.4.1 Poplava u junu 1966. godine...............................................................................85
5.4.2 Poplava u aprilu 2000. godine.............................................................................85
5.4.3 Poplava u aprilu 2005. godine.............................................................................87

6. VIZUELIZACIJA PODATAKA O ŠTETI I INFRASTRUKTURNOJ RANJIVOSTI 
NAKON POPLAVE U JAŠI TOMIĆ KORIŠĆENJEM PROGRAMA QUANTUM GIS..............89

6.1 Quantum GIS.............................................................................................................91
6.2 Vizuelizacija podataka o šteti i infrastrukturnoj ranjivosti korišćenjem programa 
Quantum GIS.....................................................................................................................92

7. ZAKLJUĈAK...................................................................................................................97

8. PREPORUKE ZA DALJI RAD........................................................................................98

9. LITERATURA..................................................................................................................99

10. WEB Izvori....................................................................................................................99

   

Analiza

 

 

 

  

primenljivosti

 

 

 

  

ciklusa

 

 

 

  

katastrofalnih

 

 

 

  

dogaĎaja

 

 

 

  

u

  

 

  

Srbiji

 

 

 

  

na

   

 

  

primeru

 

 

 

  

poplava

 

 

               

 

 

Marija 

5

SPISAK GRAFIĈKIH PRIKAZA

Sadrţaj slika:

Slika1: 

Šta je katastrofa? (Izvor: Disaster Management Cycle – A Theoretical Approach)

Slika2: 

Ciklus upravljanja akcidentalnim rizicima

(Izvor: http://ekageoinfo08.files.wordpress.com/2009/02/drm.jpg)

Slika 3:

Faze ciklusa upravljanja katastrofama (Izvor: Integrating Environmental 

Safeguards into Disaster Management)

Slika 4:

Raspodela različitih hazarda u Srbiji 1989-2006 (Izvor: EM-DAT: The 

OFDA/CRED International Disaster Database )

Slika 5: 

Učestalost hazarda i broj ţrtava usled svakog hazarda u Srbiji (Izvor: EM-DAT: 

The OFDA/CRED International Disaster Database )

Slika 6: 

Učestalost hazarda i broj poginulih usled svakog hazarda u Srbiji (Izvor: EM-DAT: 

The OFDA/CRED International Disaster Database )

Slika 7: 

Ukupan broj prirodnih hazarda u Srbiji 1989-2006 (Izvor: EM-DAT: The 

OFDA/CRED International Disaster Database)

Slika 8: 

Ukupan broj tehnoloških hazrda u Srbiji (Izvor: EM-DAT: The OFDA/CRED 

International Disaster Database)

Slika 9: 

Dve strane ranjivosti prema Bolovom modelu (Izvor: Source 4 – Ranjivost, Juan 

Carlos Villagrán De León 2006.)

Slika 10: 

Model pritiska i popuštanja – napredovanje ranjivosti: (Izvor: Blaikie and others 

1994)

Slika 11: 

prikaz očekivanog stepena oštećenja i njegova promena intenziteta u vezi sa 

intenzitetom opasnosti (Izvor: Source 4 – Vulnerability, Juan Carlos Villagrán De León 
2006.)

Slika 12: 

Domaće vaĎenje EU -15 u poreĎenju sa uvozima industrijskih minerala i ruda 

(Izvor: Eurostat and IFF 2004)

Slika 13: 

Visokorizične vruće tačke po tipu prirodnog hazarda (Izvor: Dilley and others, 

2005)

Slika 14: 

Kategorizacija populacija pogoĎenih prirodnim katastrofama prema tipu 

katastrofe i visini prihoda u svetu od 1975. do 2000. godine (Izvor: Guidelines for reducing 
flood losses)

Slika 15: 

Faze razvoja tima (Izvor: USAID, Upravljanje vanrednim situacijama i procena 

ugroţenosti na lokalnom nivou)

Slika 16:  

Ţupanija Timiš, najveća po površini u Rumuniji, čini 3.65% ukupne površine 

Rumunije (Izvor: Specijalozava studija o upravljanju vanrednim situacijama u Rumunsko – 
Srpskom pograničnom regionu)

Slika 17: 

Opštine srednjebanatskog okruga (Izvor: Specijalozava studija o upravljanju 

vanrednim situacijama u Rumunsko – Srpskom pograničnom regionu)

background image

   

Analiza

 

 

 

  

primenljivosti

 

 

 

  

ciklusa

 

 

 

  

katastrofalnih

 

 

 

  

dogaĎaja

 

 

 

  

u

  

 

  

Srbiji

 

 

 

  

na

   

 

  

primeru

 

 

 

  

poplava

 

 

               

 

 

Marija 

7

KLJUĈNE REĈI

Hazard 

- opasno stanje ili opasan dogaĎaj koji predstavlja potencijalnu pretnju i moţe da 

nanese   štetu   ljudima,   svojini   ili   ţivotnoj   sredini.   Hazardi   mogu   da   se   svrstaju   u   dve 
kategorije: prirodni i hazardi prouzrokovani ljudskim aktivnostima.

Ranjivost  

-   definiše   se   kao   stepen   do   kog   odreĎeno   društvo,   struktura,   sluţba   ili 

geografsko područje moţe podneti odreĎeni hazard na račun svoje prirode i konstrukcije, 
kao i udaljenost od područja sklonih hazardnim dogaĎajima.

Rizik 

- je mera očekivanih gubitaka usled hazarda koji se odigrao na odreĎenom području 

tokom   odreĎenog   vremenskog   intervala.   Rizik   od   hazarda   je   funkcija   tog   odreĎenog 
hazarda i gubitaka koje bi on mogao da nanese.

Ciklus upravljanja akcidentalnim rizicima 

- podrazumeva sumu svih aktivnosti, mera i 

programa koji se preduzimaju pre, u toku i nakon akcidenta u cilju izbegavanja akcidenta, 
smanjenja njegovog uticaja i oporavljanja od pretrpljene štete.

Vodostaj   -  

vertikalno   rastojanje   nivoa   vodenog   ogledala   od   nule   na   skali   vodomera, 

izraţeno u centimetrima, sa predznakom ''-'' ako je nivo vode niţi od nulte tačke.

Elementarna nepogoda - 

se moţe definisati kao stanje na odreĎenom prostoru, na kome 

je   za   veoma   kratko   vreme   usled   delovanja   prirodnih   ili   antropogenih   faktora   došlo   do 
takvog oštećenja materijalnih i kulturnih dobara, odnosno ugroţenosti zdravlja ili   ţivota 
ljudi i ţivotne sredine u takvom obimu da im je posledice nemoguće otkloniti u poţeljno 
vreme sa ustaljenim metodama rada i sa postojećom organizacijom.

Mreţa hidroloških stanica površinskih voda - 

skup svih hidroloških stanica na prirodnim 

i   veštačkim   vodotocima   na   teritoriji   Republike   Srbije,   koje   se   nalaze   u   nadleţnosti 
Republičkog   hidrometeorološkog   zavoda   (Zavod)   i   čije   se   odrţavanje   i   funkcionisanje 
finansira iz budţeta Republike Srbije.

Hidrološka stanica površinskih voda -  

stacionarni merni punkt na vodotoku, kanalu, 

prirodnom ili veštačkom jezeru (akumulaciji) sa odgovarajućim objektima i opremom na 
kome se izvršava utvrĎeni program merenja/osmatranja i uzorkovanja.

Quantum GIS -  

kvantum GIS (QGIS) je besplatan softver, računarska GIS (Geografski 

informacioni   sistem)   aplikacija   koja   omogućava   pregled,   ureĎivanje,   i   analizu 
geopodataka.

SPISAK AKRONIMA

UNISDR 

– United Nations International Strategy for Disaster Reduction

USAID 

- United States Agency for Internatonal Development

DTD 

– Dunav-Tisa-Dunav

AP 

- Autonomna pokrajina

JVP 

– Javno vodoprivredno preduzeće

IWRM – 

Integrated Water Resource Management

Želiš da pročitaš svih 102 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti