VISOKA ŠKOLA 

ZA INFORMACIONE I KOMUNIKACIONE 

TEHNOLOGIJE

TEMA: 

GLOBALNO ZAGREVANJE

-

seminarski rad  -

Mentor:  

Student:   

SADRŽAJ

:

1

UVOD

Klima se na zemlji menja zbog čovekovog delovanja koje menja hemijski sastav u atmosferi 

nagomilavanjem   staklenih

 

gasova,   prvenstveno   ugljen  dioksida,   metana   i   natrijum  oksida. 

Togasa koju stvaraju ovi gasovi je neosporna. Sunčeva energija utiče na vreme i klimu na zemlji. 

Zagrejana   zemljina   površina   vraća   tu   energiju   u   svemir.   Gasovi   koji   u   atmosferi   stvaraju 

staklenik   (vodeni  kreč,   ugljen  dioksid   i   drugi)   sprečavaju   prodiranje   gasova   zadržavajući 

svetlost,   nešto   poput   staklene   ploče   na   stakleniku.   Bez   ovog   prirodnog   "učinka   staklenika" 

temperature bi bile znatno niže nego što su sada, i život na zemlji, ovakav kakav je danas, ne bi 

bio moguć. Umesto toga, zahvaljujući gasovima u omotaču prosečna temperatura na zemlji je 

prijatna, i iznosi 15°C.

Problem može nastati ako atmosferska koncentracija oksidnih gasova poraste. Od početka 

industrijske   revolucije   koncentracija   ugljen   dioksida   u   atmosferi   povećala   se   za   30%, 

koncentracija   metana   se   udvostručila,   a   natrijum   se   oksida   povećala   za   15%.

Ova povećanja utiču na zadržavanje togase u zemljinoj atmosferi. Naučnici većinom veruju kako 

su sagorevanje fosilnih goriva i druga čovekova delovanja glavni uzrok povećanja koncentracije 

ugljen   dioksida   i   drugih   staklenih   gasova.  Klimatske   promene   su   jedan   od   najuzbunjujućih 

izazova koji potresaju svet u 21. veku. Proučavanja koja su se vodila poslednjih 50 godina 

2

background image

osovine, a možda i varijacije sunčeve aktivnosti, takođe mogu uzrokovati globalne klimatske 

promene.

ISPUŠTANJE STAKLENIH GASOVA

Do globalnog zagrevanja dolazi kada se koncentracija određenih gasova, poznatijih kao 

stakleni gasovi, posebno CO2 i hlorofluorougljenovodonici CFC (freon) , povećava u atmosferi, 

čemu je uzrok čovekova i industrijska delatnost. Glavni stakleni gas je ugljen dioksid (CO2) koji 

se stvara korišćenjem ugljenika, nafte i gasova, kao i uništavanjem šuma i šumskih površina. 

Natrijum   oksid   ispuštaju   automobili   i   industrija,   dok   metan   ispušta   industrija   i   nastaje   kao 

proizvod poljoprivredne proizvodnje.

Freon, koji uveliko uništava ozonski omotač i prinosi globalnom zagrejavanju, je stavljen 

pod Montrealski protokol . Ugljen dioksid, freon, metan i natrijum oksid su gasovi koji zagađuju 

okolinu i nakupljajući se u atmosferi zaustavljaju sunčevu svetlost. Iako okeani i biljni svet 

upijaju   velike   količine   CO2,   njihova   sposobnost   da   deluju   kao   "slivnici"   prelazi   njihove 

mogućnosti. To znači da svake godine, određena količina nakupljenih staklenih gasova ostaje u 

atmosferi i time povećava globalno zagrevanje.

„U zadnjih 100 godina, korišćenje energije u svetu je poraslo za 70%. Razvijene zemlje 

koriste   78%   energije   dobijene   iz   fosilnih   goriva.   Ovo   uveliko   stvara   rebalans   koji   pojedine 

zemlje osiromašuje, dok druge iz toga izvlače veliku dobit. Postupak korišćenja obnovljivih 

energija (sunčeve, vjetra, biomase, vode) koje bi mogle odigrati značajnu ulogu u smanjenju 

korišćenja fosilnih goriva, još uvek je izuzetno mali, podjednako u razvijenim i nerazvijenim 

zemljama."

 

UNIŠTAVANJE ŠUMA

4

Deforestacija   je   pretvaranje   šumskih   područja   u   tlo   bez   stabala   čime   nastaju 

poljoprivredna   tla   ili   urbani   delovi   sveta,   prostori   popunjeni   balvanima   (ostacima   stabala). 

Autonomne šume pokrivaju oko 21% Zemljine površine i od neprocenjive su vrednosti. Strašan 

je podatak da je u 20. veku, između 1960. i 1990. uništena jedna petina kišnih šuma. Ako se 

nastavi ovim tempom uništavanja šuma smatra se da bi tropske kišne šume mogle u potpunosti 

nestati do 2090. godne.

Deforestacija (zajedno s poplavama i sušama) je stvorila 25 miliona "okolišnih izbeglica" 

(što   je   2005.   predstavljalo   55%   izbegličke   populacije   na   svetu).  Nastojanja   da   se   uspori 

deforestacija traju već vekovima, pošto je poznato da ona može ugroziti ili čak uzrokovati raspad 

društva   i   ekosastava.   Uništavanjem   šuma   se   smanjuje   apsorbiranje   ugljenika   što   dovodi   do 

povećanja ugljenika u atmosferi za 20%. Time se menja mesna mikroklima i hidrološki tok, što 

utiče na plodnost zemlje.

POSLEDICE GLOBALNOG ZAGREVANJA

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti