UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
FINANSIJE, BANKARSTVO I OSIGURANJE
Seminarski rad iz predmeta Komparativni poreski sistemi na temu:
Međunarodni sporazumi o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja- primjer BiH
Profesor: Studenti:
Dr. sc. Izudin Kešetović, red. prof. Meliha Hasić I- 2450/10
Senita Karić I- 2589/ 10
Selma Muslimović I- / 10
Tuzla, April 2014. godine
SADRŽAJ
UVOD
1. Dvostruko oporezivanje……………………………………………………………………4
1.1. Pojam i karakteristike dvostrukog oporezivanja………………………………………4
1.2. Vrste dvostrukog oporezivanja………………………………………………………..5
1.2.1. Međunarodno i unutrašnje dvostruko oporezivanje……………………………5
1.2.2. Pravno i ekonomsko dvostruko oporezivanje…………………………………..6
1.3. Mjere za izbjegavanjem dvostrukog oporezivanja……………………………………8
1.3.1. Unilateralne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja………………….8
1.3.1.1.
Prednosti primjene unilateralnih mjera…………………………………9
1.3.1.2.
Nedostaci primjene unilateralnih mjera………………………………...9
1.3.2. Međunarodne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja……………......9
1.3.2.1.
Prednosti bilateralnih i multilateralnih mjera…………………………..9
1.3.2.2.
Nedostaci bilateralnih i multilateralnih mjera………………………….9
1.1. Ciljevi međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja...................11
1.3.3. Izbjegavanje međunarodnog pravnog dvostrukog oporezivanja.......................12
1.3.4. Borba protiv poreske diskriminacije.................................................................12
1.3.5. Borba protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.............................................12
1.3.6. Borba protiv štetne poreske konkurencije.........................................................13
2. Odredbe ugovora o dvostrukom oporezivanju na primjeru Bosne i Hercegovine.............14
2.1. Rezident i nerezident....................................................................................................14
2.2. Stalna poslovna jedinica..............................................................................................16
2.3. Nekretnine, pokretnine i otuđenje imovine..................................................................17
2.4. Dobit od poslovanja.....................................................................................................18
2.5. Međunarodni promet....................................................................................................19
2.6. Povezana društva i transferne cijene............................................................................20
2.7. Dividende.....................................................................................................................20
2.8. Kamata.........................................................................................................................22
2.9. Samostalna djelatnost...................................................................................................23
2.10.
Nesamostalni rad (plaće i penzije, članovi diplomatskih misija i konzulata.....24
2.11.
Penzije...............................................................................................................24
2.12.
Autorske naknade..............................................................................................25
2.13.
Umjetnici i sportaši............................................................................................26
2.14.
Profesori i istraživači.........................................................................................27
2.15.
Studenti..............................................................................................................27
2.16.
Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini..............................................................28
UVOD
Svaka država nastoji normirati svoja porezna ovlaštenja, a time i ovlaštenje na oporezivanje
dohotka, na način da obuhvati poreskom obavezom sve osobe koje na njezinu teritoriju
ostvare neki dohodak. To joj može poći za rukom, ali kod toga riskira mogućnost da zbog
istovremenog korištenja dva načela plaćanja poreza, tj. zbog preklapanja načela svjetskog
dohotka i načela izvora dohotka, dođe do dvostrukog oporezivanja. Uz taj slučaj, do te pojave
dolazi i zbog činjenice što dvije ili više država smatraju određenu osobu svojim
državljaninom, a time i svojim poreznim obveznikom. Činjenica postojanja tih težnji država
uzrokuje međunarodno dvostruko oporezivanje, a time i neke njegove negativne posljedice,
budući da ta pojava može destimulirati intenzivnu prekograničnu gospodarsku aktivnost kojoj
sve države teže. Uz tu gospodarsku negativnu posljedicu te pojave postavlja se ujedno i
pitanje pravednosti jer je očito da ova pojava nepravedno izaziva povećano poresko
opterećenje za osobe čija je životna situacija usmjerena preko državne granice.
U ovom seminarskom radu smo se bavili ovom problematikom podijelivši ga u 3 dijela. U
prvom dijelu je obrađen pojam te osnovne karakteristike dvostrukog oporezivanja. Izvršena je
distinkcija od pojma kumuliranje poreza, koji zajedno sa pojmom dvostrukog oporezivanja
čini oblike višestrukog oporezivanja. Zatim je izvršena podjela dvostrukog oporezivanja i to
na unutrašnje i međunarodno dvostruko oporezivanje, te pravno i ekonomsko dvostruko
oporezivanje. Unutrašnje dvostruko oporezivanje nastaje djelovanjem jedne ili više poreskih
vlasti iste države, a međunarodno djelovanjem poreskih vlasti različitih država. Dvostruko
oporezivanje je pravno ako je ista osoba oporezovana dva puta za isti dohodak u najmanje
dvije države (ili dva entiteta iste savezne države). Ekonomsko dvostruko oporezivanje nastaje
kad je propisano da preduzeće treba platiti porez na svoju dobit, a i njegovi dioničari dodatno
trebaju platiti porez na dividendu isplaćenu iz te oporezovane dobiti.
Prvi dio seminarskog rada je zaključen govorom o mjerama izbjegavanja dvostrukog
oporezivanja, odnosno govorom o Modelu OECD-a (organizacije za ekonomsku saradnju i
razvoj), koji države koriste pri izradi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, i to,
naravno, na taj način da nacrti ugovora sadrže za njih najbolja rješenja. Na kraju je dat osvrt
na metode za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, i to: metoda izuzimanja i metoda
odbitka, a predstavljeni su i osnovni ciljevi sklapanja međunarodnih ugovora za izbjegavanje
dvostrukog oporezivanja.
U drugom dijelu seminarskog rada obrađeni su ugovori koje je Bosna i Hercegovina sklopila
sa drugim zemljama, najčešće sa Slovenijom i Austrijom, po pojedinim odredbama od koji je
svaka predstavljena primjerom.
U trećem, završnom dijelu, predstavljen je postupak ostvarivanja prava iz ugovora, te način na
koji se primjenjuju stope iz ugovora. Navedene su i obaveze isplatitelja prema rezidentima i
nerezidentima
1. Dvostruko oporezivanje
VIŠESTRUKO OPOREZIVANJE
KUMULIRANJE POREZA
DVOSTRUKO OPOREZIVANJE
postojanje međunarodnih korporacija,
ulaganja koja gospodarski subjekti jedne zemlje čine u drugoj,
izvođenje investicijskih i drugih radova u inozemstvu,
ostvarenje kamata na uloge na štednju fizičkih i pravnih osoba jedne države u
bankama na području druge,
isplata dividendi rezidentima druge države,
prodaja imovine i ostvarenje prihoda od imovine rezidenata jedne države u drugoj
državi,
isplata honorara i raznih naknada, te mirovina u drugoj državi,
obavljanje riječnog, zračnog, pomorskog i dr. Prometa,
nasljeđivanje imovine čiji su nasljednici u drugoj državi itd.
1.2. Vrste dvostrukog oporezivanja
Razlikujemo dvije vrste dvostrukog oporezivanja, a to su međunarodno i unutrašnje dvostruko
oporezivanje. Unutrašnje nastaje djelovanjem jedne ili više poreskih vlasti iste države, a
međunarodno djelovanjem poreskih vlasti različitih država.
Uz ovu podjelu, trebamo razlikovati i pravno od ekonomskog dvostrukog oporezivanja.
Dvostruko oporezivanje je pravno ako je ista osoba oporezovana dva puta za isti dohodak u
najmanje dvije države (ili dva entiteta iste savezne države). Ekonomsko dvostruko
oporezivanje nastaje kada je propisano da preduzeće treba platiti porez na svoju dobit, a i
njegovi dioničari dodatno trebaju platiti porez na dividendu isplaćenu iz te oporezovane
dobiti.
1.2.1. Međunarodno i unutrašnje dvostruko oporezivanje
Poznati francuski teoretičar G. Jezu je razgraničio dvostruko oporezivanje na četiri slučaja,
pri čemu se zadnja tri odnose na unutrašnje dvostruko oporezivanje. To su:
1. Međunarodno dvostruko oprezivanje
2. Dvostruko oporezivanje u federativno uređenim državama
3. Dvostruko oporezivanje između saveznih i lokanih nivoa vlasti i
4. Dvostruko oporezivanje dioničkog društva
Uzrok nastanka međunarodnog dvostrukog oporezivanja jeste činjenica da savremene države
koriste istovremeno dva kriterija za određivanje poreske obaveze, a to su: načelo
neograničene poreske obaveze prema kojem fiskalni rezidenti plaćaju porez na svjetski
dohodak (dobit), te načelo izvora dohotka (dobiti) prema kojem fiskalni nerezidenti plaćaju
porez samo na dohodak (dobit) ostvaren na području određene države. Dakle, primjena ovih
načela istim povodom na istog poreskog obveznika i od različitih država, u različitim
kombinacijama, dovodi do međunarodnog dvostrukog oporezivanja. Uz ovaj slučaj, do
dvostrukog oporezivanja može doći i preklapanjem dvaju načela fiskalne rezidentnosti, a zbog
toga i dvaju načela svjetskog dohotka u slučaju kada jednog poreskog obveznika dvije države
smatraju svojim rezidentom.
Međunarodno dvostruko oporezivanje, pored toga što je formalni problem koji proizilazi iz
preklapanja fiskalnih jurisdikcija različitih država, takođe je i sadržajni problem koji se javlja
