1
ELEKTRIČNE INSTALACIJE I OSVETLJENJE
4
1.UVOD
Električne instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji,
poljoprivrednim dobrima, gradilištima itd. Postoje sljedeće vrste instalacija: elektroenergetske,
gromobranske, telekomunikacione i signalne. Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi
se osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se
postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog
pražnjenja. Telekomunikacione instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće
vrste telekomunikacionih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije
zajedničkih radio i TV antena, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije
računarskog sistema, instalacije centralnog sistema časovnika itd. U signalne instalacije
spadaju: instalacije električnog zvonca, instalacije protivpožarnog sistema, instalacije
protivprovalnog sistema i instalacije poziva u hotelima i bolnicama. Kao što se vidi, signalne i
telekomunikacione instalacije su srodne i očekivati je da će daljim razvojem tehnike doći do
njihovog integriranja. Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija
jake struje dok se telekomunikacione i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.
Pitanja i zadaci:
1.Nabrojati vrste električnih instalacija !
2.Objasniti ulogu elektroenergetskih instalacija !
3.Objasniti ulogu gromobranskih instalacija !
4.Objasniti ulogu telekomunikacionih i signalnih instalacija !
5
2.
ELEKTROINSTALACIONI MATERIJAL I PRIBOR
Goli
provodnici
Goli provodnici su metalne žice i šipke različitih oblika i prijesjeka, bez izolacije.
Upotrebljavaju se u električnim postrojenjima i za izvođenje nadzemnih vazdušnih mreža. U
postrojenjima se najčešće koriste pravougaone bakarne šipke (sabirnice) za električno
povezivanje elemenata postrojenja. Za izradu nadzemnih telefonskih mreža se koriste
bakarne žice, a za elektroenergetske nadzemne mreže provodnici od alučela. Alučel je
kombinacija čeličnih i aluminijskih žica. Čelične žice imaju veliku zateznu čvrstinu, a
aluminijske su dobri provodnici, tako da alučel predstavlja dobru kombinaciju. Prijesjek alučel
provodnika je prikazan na slici 1.
Sl. 1.
Kablovi i kablovski
pribor
Kablovi služe za napajanje potrošača električnom energijom i za prijenos električnih odnosno
optičkih signala. Električni signali se prenose bakarnim vodičima, dok se optički signali
provode kroz stakleno vlakno. Optički kablovi su u sve široj upotrebi u komunikacijama.
Konstrukcioni elementi kabla su prikazani na slici 2.
Sl. 2.
Provodnici (vodiči) sa izolacijom se zovu žile. Cjelina od nekoliko žila se zove jezgro. Plašt se
postavlja u cilju zaštite jezgra. Plašt se izrađuje od gume, PVC-a ili metala. Omotač je
mehanička zaštita kabla. Kod telekomunikacionih kablova žile se formiraju u parice i četvorke.
Dvije žile čine paricu, a četiri četvorku. Provodnici mogu biti puni i upredeni od više tanjih žica.
Za pokretne potrošače se obavezno upotrebljavaju upredeni (licnasti) provodnici. Danas se
koriste sljedeći izolacioni materijali: guma, polivinilhlorid (PVC), polietilen i silikon. Kablovi
izolirani gumom se koriste za napajanje pokretnih potrošača. Kablovi izolirani polivinilhloridom
su u najširoj upotrebi. Polivinilhlorid gori samo ako je iznad plamena, ali se plamen ne širi.
Polietilen ima sve dobre osobine polivinilhlorida, a uz to ima veću otpornost na povišene
temperature. Silikon se koristi za izolaciju kablova koji napajaju grijače i drugdje gdje je
prisutna visoka temperatura. Kompletna oznaka kabla prema važećem JUS standardu ima
sedam dijelova, ali u praksi se najčešće koriste skraćene oznake. Npr. kabl sa tri žile površine
poprečnog presjeka provodnika 2,5 mm
2
izoliran polivinilhloridom se označava:
PP-Y 3x2,5 mm
2
.
7
visoke brzine prijenosa podataka se koriste osmožilni kablovi UTP, FTP i STP. Kablovi
X 00-A i X 00/0-A imaju provodnike od aluminijuma, a izolaciju od polietilena. Kabl X 00/0-A
za razliku od X 00-A ima nosivo uže. Predstavljaju samonosive kablovske snopove (SKS) i
koriste se za niskonaponske nadzemne mreže i za nadzemne kućne priključke. Koaksijalni
kablovi impedanse 75
se koriste za antenske instalacije i kod pojedinih vrsta računarskih
mreža.
Usljed proticanja električne struje kroz provodnike dolazi do zagrijavanja provodnika i njihove
izolacije. To je naročito štetno u slučaju kratkih spojeva kada kroz kablove teku veoma jake
struje usljed kojih može doći do izgaranja izolacije. Vrijeme u kojem smije da teče struja
kratkog spoja, a da ne dođe do oštećenja kabla se računa po formuli:
k
A
tz = ( --------)
2
s
,
I
KS
gdje je:
A
mm
2
- površina poprečnog prijesjeka provodnika
I
KS
A
- struja kratkog spoja
k
- koeficijent ovisan o vrsti kabla.
Energija zagrijavanja provodnika se računa pomoću formula:
l
E = I
KS
2
R
tz = I
KS
2
--------
tz
J
A
E = c
l
A
T
J
gdje su:
E – energija zagrijavanja
- specifični otpor provodnika
l
- dužina provodnika
A - poprečni prijesjek provodnika
c - specifična toplota provodnika
T - dozvoljeno povećanje temperature provodnika.
Iz navedene dvije formule dobivamo:
I
KS
2
l
t
z
------------------- = c
l
A
T
A
c
T
A
2
t
z
= ---------
-------
s
I
KS
2
k
A
t
z
= (-----------)
2
s
k =
I
KS
Koeficijent za bakarne provodnike iznosi:
k = 115 za izolaciju od polivinilhlorida (PVC)
k = 134 za izolaciju od gume
k = 143 za izolaciju od polietilena.
c
T
-----------
8
Zaštitni uređaj (osigurač ili sl.) mora reagirati u vremenu kraćem od t
z
da izolacija kabla ne bi
izgorila.
Primjer:
Bakarni kabl izoliran polivinilhloridom sa poprečnim prijesjekom A = 50 mm
2
je opterećen
strujom kratkog spoja I
KS
= 5 kA. Izračunati koliko je maksimalno dozvoljeno trajanje kratkog
spoja !
Rješenje:
k
A
115
50
t
z
= ( -------- )
2
= (--------------)
2
= 1,32
s
.
I
KS
5 000
Kabl smije biti u kratkom spoju najduže 1,32 sekunde.
Kablovski pribor čine sljedeći elementi:
1.)kablovske kape
2.)kablovske glave
3.)kablovske spojnice
4.)kablovske papučice (stopice)
5.)spojne čahure
6.)kablovske obujmice
7.)kablovske uvodnice.
Kablovske kape se upotrebljavaju kao privremena zaštita krajeva kablova od prodora vlage
koja može štetno utjecati na izolaciju kabla. Izrađuje se od kablovske mase kojom se zaliva
kraj kabla. Kablovska glava je trajna zaštita kraja kabla od prodora vlage, a ujedno
omogućava da se krajevi kabla otvore i žile pripreme za spajanje. Na slici 5 je prikazan kraj
kabla sa kablovskom glavom.
Sl. 5.
Kablovske spojnice se upotrebljavaju za spajanje kablova. Dugo vremena su bile u upotrebi
metalne spojnice, a danas se sve više koriste spojnice od smolastih masa. Prijesjek metalne
spojnice je dat na slici 6.
10
Primjer:
Izračunati procentualni pad napona ukoliko je apsolutni pad napona
U = 11,83 V, a mrežni
napon U = 400 V !
Rješenje:
U
11,83
u = -------
100 = -----------
100 = 2,958 %
U
400
Posmatrajmo jedan monofazni potrošač (sl. 9a) !
Sl. 9. a)
Apsolutni i procentualni pad napona na vodu se računaju po formulama:
P
2
l
P
U = R
I = R
------ = ------------
-----
V
U
A
U
U
200
l
P
u = -------
100 = --------------------
%
,
U
U
2
A
gdje je:
R
- otpor provodnika
I
A
- struja u provodniku
P
W
- snaga potrošača
l
m
- dužina provodnika
mm
2
/ m
- specifični otpor provodnika
A
mm
2
- površina poprečnog prijesjeka provodnika.
Ukoliko se snaga uvrštava u kW i još uvrstimo specifične otpornosti bakra i aluminija
dobivamo formule za proračun pada napona na monofaznim kablovima pri naponu U = 220V:
0,0741
l
P
u = -------------------
%
- bakar
A
0,119
l
P
u = ---------------------
%
- aluminijum
A
Istim postupkom se dobivaju i formule za trofazni sistem linijskog napona 380 V:
0,0124
l
P
u = --------------------
%
- bakar
A
11
Primjer:
0,02
l
P
u = -------------------
%
- aluminijum.
A
Izračunati pad napona na trofaznom bakarnom kablu prijesjeka A = 120 mm
2
i dužine 160 m
koji napaja potrošač snage P = 116 kW.
Rješenje:
0,0124
l
P
0,0124
160
116
u = ------------------- = --------------------------- = 2,9
%
A
120
Ukoliko kabl napaja više potrošača, pad napona na kraju voda se računa kao suma padova
napona na pojedinim dionicama (sl 9b).
Sl. 9. b)
Za računanje struja monofaznih i trofaznih potrošača se koriste formule:
P
I = ------------------
A
- monofazni potrošači
Uf
cos
gdje je:
P
I = -----------------------
A
- trofazni potrošači
3
Ul
cos
Ul =
3
Uf
P
W
- snaga potrošača
cos
- faktor snage potrošača
Uf – fazni napon
Ul – linijski napon.
Primjer:
Izračunati struju monofaznog potrošača snage P = 2500 W, faktora snage cos
=0,7 pri
faznom naponu U
f
= 230 V !
Rješenje:
Primjer:
P
2500
I = ----------------- = ---------------- = 15,5
A
U
f
cos
230
0,7
Izračunati struju trofaznog potrošača snage 116 kW, faktora snage 1,0 pri linijskom naponu
400 V !
13
Standardom DIN VDE 0100 T430 5.5.1 je predviđen izuzetak za kablove koji napajaju
trofazne protočne bojlere. Za napajanje trofaznih protočnih bojlera važi tabela 4.
Tabela 4.
A
mm
2
A
B1
B2
C
E
F
4
-
-
-
40 A
40 A
40 A
6
40 A
40 A
40 A
50 A
50 A
50 A
10
50 A
-
-
-
-
-
Primjer:
Odrediti potreban prijesjek bakarnog kabla za napajanje monofazne utičnice 16 A, ukoliko se
kabl instalira podžbukno u juvidur cijevi sa temperaturom okoline do 40
C ! Ukupna dužina
kabla je 17 m.
Rješenje:
Dozvoljen pad napona je u = 5% tako da minimalan prijesjek kabla mora biti:
0,0741
l
P
0,0741
l
U
I
10
-3
0,0741
17
220
16
10
-3
A
-------------------- = -------------------------------- = ---------------------------------------- = 0,89
mm
2
.
u
u
5
Korigirana vrijednost struje je:
I
16
I
Z
= ----------- = ------------- = 18,2
A
.
k
1
k
2
1
0,88
Kabl instaliran podžbukno u juvidur cijevi spada u skupinu B1. Iz tabele očitavamo da struji
18,2 A odgovara kabl prijesjeka 2,5 mm
2
.
Primjer:
Odrediti kabl za napajanje elektromotora snage P = 7,5 kW sa iskorištenjem
= 0,82 i
faktorom snage cos
= 0,80. Dužina kabla je l = 35 m, a instalira se na kablovskom regalu u
skupini od šest kablova na temperaturi okoline 40
C.
Rješenje:
Električna snaga motora je:
P
7,5
Pel = ------ = --------- = 9,1
kW
.
0,82
Dozvoljeni pad napona je u = 5% tako da minimalni prijesjek kabla mora biti:
3
0,0124
l
Pel
3
0,0124
35
9,1
A
---------------------------- = ------------------------------ = 2,37
mm
2
.
u
5
Koeficijent 3 je stavljen radi uvećanja za tri puta zbog jače struje pri pokretanju.
Struja motora je:
Pel
9 100
I = --------------------- = ---------------------- = 17,3
A
.
3
U
l
cos
3
380
0,80
Korigirana vrijednost struje je:
14
I
17,3
I
Z
= ----------- = ----------------- = 30,2
A
.
k
1
k
2
0,65
0,88
Ovu vrijednost struje uvećavamo za 50%:
I
Z1
= 1,5
I
Z
= 1,5
30,2 = 45,3
A
.
Kabl instaliran na kablovskom regalu pripada skupini B2.
Iz tabele očitavamo da struji I = 45,3 A odgovara prijesjek 10 mm
2
.
Primjer:
Odrediti kabl za napajanje elektromotora snage P = 7,5 kW sa iskorištenjem
= 0,86 i
faktorom snage cos
= 0,84. Dužina kabla je l = 15 m, a instalira se nadžbukno na
temperaturi okoline 35
C.
Rješenje:
Električna snaga motora je:
P
7,5
Pel = ------ = --------- = 8,7
kW
.
0,86
Dozvoljeni pad napona je u = 5% tako da minimalni prijesjek kabla mora biti:
3
0,0124
l
Pel
3
0,0124
15
8,7
A
---------------------------- = ------------------------------ = 0,97
mm
2
.
u
5
Koeficijent 3 je stavljen radi uvećanja za tri puta zbog jače struje pri pokretanju.
Struja motora je:
Pel
8 700
I = --------------------- = ---------------------- = 15,4
A
.
3
U
l
cos
3
380
0,86
Korigirana vrijednost struje je:
I
15,4
I
Z
= ----------- = ----------------- = 16,4
A
.
k
1
k
2
1
0,94
Ovu vrijednost struje uvećavamo za 50%:
I
Z1
= 1,5
I
Z
= 1,5
16,4 = 24,6
A
.
Kabl instaliran nadžbukno pripada skupini E.
Iz tabele očitavamo da struji I = 24,6 A odgovara prijesjek 2,5 mm
2
.
Prijesjek zaštitnog PE vodiča, ako je od istog materijala kao i fazni provodnici, se određuje
prema tabeli 5.
16
Sl. 11. b)
Osigurači
Osigurači su elementi instalacije koji štite ostale elemente od kratkih spojeva i
preopterećenja. Postoje topivi osigurači i automatski prekidači (LS prekidači). Naziv LS potiče
kao skraćenica od njemačkih riječi Leitungs Schutz (zaštita vodiča). Za automatske osigurače
se još koristi termin instalacioni automatski prekidači.
Topivi
osigurači
Na slici 12 je prikazan prijesjek umetka (patrona) topivog osigurača.
Sl. 12.
Kroz kvarcni pijesak su provučene olovna nit i nit za zatezanje obojene pločice kroz koju teče
struja. Pri proticanju jače struje nego što je predviđeno ove se niti istope čime se prekida tok
struje. Usljed topljenja zatezne niti obojena pločica otpadne što signalizira pregorijevanje
umetka. Topivi osigurač se sastoji od sljedećih dijelova:
1.)podnožje,
2.)kalibarski prsten,
3.)umetak i
4.)glava (kapa).
Ovi elementi su prikazani na slici 13.
17
Sl. 13.
Uloga kalibarskog prstena je da spriječi postavljanje umetka za jaču struju nego što je
potrebno. Ukoliko se pokuša staviti veći umetak on neće moći ući u otvor kalibarskog prstena.
Postoje sljedeće vrste podnožja osigurača:
1.)TZ
- spajanje provodnika se vrši sa zadnje strane
2.)EZ - spajanje provodnika se vrši sa prednje strane
3.)UZ - univerzalno podnožje sa spajanjem i sa prednje i sa zadnje strane.
Postoje ponožja osigurača koja se na podlogu montiraju vijcima i podnožja koja se
postavljaju na montažnu šinu. Posebna vrsta osigurača su visokoučinski osigurači koji se
prema JUS standardu označavaju slovima NV, a prema DIN standardu NH. Na slici 14 su
prikazani umetak i podnožje NV (NH) osigurača.
Sl. 14.
Za montažu NV (NH) osigurača se koristi poseban alat – ručka.
2.6.2.Automatski osigurači
Automatski osigurači isključuju vod sa napajanja u slučaju kratkog spoja i u slučaju
preopterećenja. Zaštita od kratkog spoja se vrši pomoću elektromagneta, a od preopterećenja
pomoću bimetalne trake. Na slici 15 je prikazana bimetalna traka u prijesjeku.
Sl. 15.
19
Nominalna struja se na svakom patronu ispisuje brojevima i označava bojom obojene pločice.
Da bi se olovna nit unutar patrona istopila potrebno joj je dovesti energiju E
t
potrebnu za
zagrijavanje do tačke topljenja. Ova energija se računa po formuli:
E
t
1
E
t
= R
I
2
t
J
t = ------
-----
s
R
I
2
gdje je R otpor olovne niti, I struja koja teče kroz nit, a t vrijeme za koje se nit istopi. Kriva
prikazana na slici 19 se zove karakteristika osigurača.
Sl. 19.
Sa slike se vidi da je vrijeme topljenja olovne niti, a to znači i vrijeme isključenja, kraće što je
struja kroz osigurač jača. Prema obliku karakteristike imamo: trome, brze i ultrabrze osigurače
(sl 20).
Sl. 20.
Pri istoj struji ultrabrzi osigurači najbrže pregore. Karakteristika se na patronu označava
velikim slovima:
- M tromi
- G(L) brzi
- R ultrabrzi.
Lijevo od oznake karakteristike se nalazi oznaka područja moći prekidanja:
-
a ograničeno područje prekidanja
-
g neograničeno područje prekidanja.
Primjeri primjene patrona:
a) patron gG (gL) se koristi za zaštitu vodova koji napajaju omske i malo induktivne
potrošače
b) patron aM se koristi za zaštitu vodova koji napajaju elektromotore
c) patron aR se koristi za zaštitu elektronskih uređaja.
20
Kod automatskih osigurača oznaka za ultrabrze je A, B za brze, C za trome i D za veoma
trome. Postoje sljedeći tipovi patrona:
1.)tip D
2.)tip DO
3.)tip NV (NH).
Patroni D i DO su okrugli i koriste se za navojna kućišta TZ, EZ i UZ, s tim što su DO manjih
dimenzija. NV(NH) su nožasti patroni.
Upute za
osiguravanje
Osigurači se postavljaju:
1.)na početku svakog neuzemljenog provodnika dužeg od 1 m (sl. 21),
Sl. 21.
2.)kod smanjenja prijesjeka provodnika (sl. 22) i
Sl. 22.
3.)na mjestu uvođenja kabla u zgradu kao glavni (tarifni) osigurači (sl. 23).
Sl. 23
Osigurači se ne postavljaju:
1.)na vodovima kraćim od 1 m,
2.)na zaštitnim PE vodičima,
3.)na neutralnim N vodičima osim u slučaju da je neutralni vodič manjeg prijesjeka od faznih
vodiča, a osigurači u faznim vodičima ne štite dovoljno neutralni vodič i
4.)ako bi pregorijevanjem osigurača nastala opasnost, npr. kod elektromagnetnih dizalica ne
postavljamao osigurač na napajanje elektromagneta.
Ako se osigurava neutralni N vodič mora se postići da pri njegovom isključenju budu isključeni
i fazni vodiči. Pri spajanju topivih osigurača potrošač se spaja na navoj, a napajanje na
središnji kontakt podnožja osigurača. Ukoliko se u glavnom razvodnom ormaru (GRO)
postavlja glavna sklopka ili rastavljač, osigurači se postavljaju iza glavne sklopke (sl. 24).
22
Na slici 28 su date sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice.
Sl. 28.
Za spajanje se koristi kabl PP-Y 3x1,5 mm
2
ili PP/R 3x1,5 mm
2
koji imaju po tri provodnika.
Način spajanja je prikazan na slici 29.
Sl. 29.
Prekidač se obavezno postavlja na fazni vodič. Pri spajanju sijaličnog grla faza se spaja na
središnji kontakt grla, a neutralni vodič na navoj. Posebna vrsta jednopolnih prekidača su
potezni prekidači čija oznaka je data na slici 30.
Sl. 30.
Oni se smiju ugrađivati i u kupatilima, a najčešće se koriste za uključenje zidne grijalice.
Oznaka jednopolnog prekidača sa ugrađenom regulacijom jačine svjetlosti je prikazana na
slici 31.
Sl. 31.
Ovi prekidači se ponekada zovu potamnjivači.
2.7.3.Dvopolni prekidač
Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera. Obično se izvodi sa polugom (kip
prekidač). Oznake dvopolnog prekidača su na slici 32.
23
Sl. 32.
Tropolni
prekidač
Tropolni prekidač se koristi za uključenje trofaznih potrošača. Oznake tropolnog prekidača su
na slici 33.
Sl. 33.
Serijski
prekidač
Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva
potrošača. Oznake serijskog prekidača su na slici 34.
Sl. 34.
Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidača su na slici 35.
Sl. 35.
Način spajanja je prikazan na slici 36.
25
Sl. 39.
Križni
prekidač
Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti i gasiti rasvjeta
sa tri mjesta. Danas se jako malo koriste, jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati.
Oznake križnog prekidača su na slici 40.
Sl. 40.
Funkcija križnog prekidača je prikazana na slici 41.
Sl. 41.
Kao što se vidi on omogućava ukrštanje provodnika. Sheme spajanja križnog i dva izmjenična
prekidača su na slici 42.
26
Sl. 42.
Način spajanja je prikazan na slici 43.
Sl. 43.
Impulsni
automat
Impulsni automat (impulsni prekidač) je uređaj koji omogućuje da se sa više mjesta može
upaliti i ugasiti jedna svjetiljka. Koristi se u stubištima, hodnicima, predsobljima i holovima.
Svjetiljke se pale i gase pritiskom na tipkalo. Jednim pritiskom na tipkalo svjetiljka se pali, a
narednim pritiskom gasi. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora.
Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala su na slici. U ovom primjeru su spojena tri
tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala (sl. 44 i 45).
Sl. 44.
28
sklopki sa I
d
= 0,03 A moglo bi doći do isključenja sklopke u normalnom radu. Oznaka FI
sklopke je na slici 48.
Sl. 48.
FI sklopka može imati K, G i S karakteristiku. FI sklopke sa K karakteristikom imaju veoma
kratko vrijeme isključenja od maksimalno 200 ms, dok G sklopke, koje se najviše koriste imaju
vrijeme isključenja do 300 ms. Sklopke sa S karakteristikom su selektivne i koriste se u
glavnim strujnim krugovima. Imaju veoma dugo vrijeme isključenja od 500 ms. Proizvode se
FI sklopke tipova AC, A i B. AC sklopke se koriste samo za izmjeničnu struju, sklopka A za
izmjeničnu i pulsirajuću jednosmjernu struju dok se B sklopke mogu koristiti i za izmjeničnu i
za jednosmjernu struju. Savremene glavne sklopke imaju ugrađen modul diferencijalne struje
(DI modul) koji obavlja funkciju FID sklopke. Ove sklopke mogu prekidati struje reda stotina
ampera, a diferencijalne struje greške su reda desetaka ampera. Vrijeme isključenja je
podesivo do 1 s.
Odvodnici
prenapona
Usljed udara groma, isključenja jakih potrošača ili sl. dolazi do pojave visokih napona u
niskonaponskoj mreži. Ovi visoki naponi (prenaponi) štetno djeluju na potrošače, a mogu biti i
opasni po ljude. Da bi se navedene štetne posljedice izbjegle na kućnom priključnom ormaru
ili glavnoj razvodnoj tabli, instaliraju se odvodnici prenapona kao što je prikazano na slici 49.
Sl. 49.
Kao što se vidi odvodnici se spajaju između faza i zaštitnog uzemljenja.Odvodnici prenapona
su varistori. Zaštitno uzemljenje odvodnika prenapona smije imati otpor do 5
.
Elementi gromobranske
instalacije
Gromobranska instalacija se izrađuje od sljedećih elemenata: čelične pocinčane trake ili trake
od nehrđajućeg čelika pravougaonog prijesjeka 20x3 mm i 25x4 mm, potpora, spojnica,
mjernih kutija i hvataljki. Osim trake često se koristi i žica odgovarajućeg prijesjeka. Potpore
se koriste za učvršćenje trake na zidove i krov. Izrađuju se potpore za beton, za drvo, za
metal i za krovne koruge (sl. 50).
29
Sl. 50.
Spojnice služe za spajanje trake. Mjerne kutije se postavljaju u fasadu kako bi se pri mjerenju
otpora uzemljenja u njima otpojila traka uzemljenja od trake prema hvataljkama. Hvataljke su
element gromobranske instalacije koji prihvata električno polje oblaka. Izrađuju se od čelične
pocinčane trake koja se na kraju odsiječe pod oštrim uglom.
Komponente EIB
sistema
Razvojem tehnologije u privatne kuće, stanove i poslovne prostore se ugrađuje sve više
različitih elektrouređaja koji su raspoređeni po cijelom objektu i zahtijevaju komunikaciju
njihovih podsistema. To su npr. uređaji za automatsko uključenje rasvjete, uređaji za
spuštanje i podizanje roletni, uređaji za reguliranje zagrijavanja prostorija, alarmni uređaji itd.
Da bi se ovi uređaji povezali u jedinstven sistem potrebno je instalirati jako mnogo kablova.
Istovremeno u građevinarstvu se sve više ugrađuju novi materijali. Klasične fasade
zamjenjuje staklo, aluminijum i plastika, pa se instalacije uglavnom polažu u spuštene
stropove ili dvostruke podove iz kojih se grana prava šuma najrazličitijih kablova i cijevi.
Takve hrpetine isprepletanih kablova u kombinaciji sa cijevima centralnog i podnog grijanja
postaju velika opasnost od požara. Da bi se smanjio broj kablova koji se instaliraju odlučeno
je da se uređaji konstruiraju tako da više različitih uređaja koristi jedan kabl za komunikaciju
– BUS kabl. Da bi se ovo omogućilo donijet je evropski standard za priključenje i rad uređaja
koji komuniciraju pomoću zajedničkog kabla. Ovaj standard je nazvan EIB (European
Installation Bus). Za sada je omogućeno zajedničko spajanje uređaja za upravljanje
rasvjetom, zagrijavnjem i roletnama, a radi se na razvoju alarmnih i ostalih sistema koji bi
mogli koristiti zajednički medij. Već su u upotrebi protivpožarni alarmi po EIB standardu, te
senzori poplave i kretanja.
Trenutno se kao zajednički komunikacioni medij koristi kabl Y(St)Y 2x0,8 mm ili napojni
energetski kabl. Međutim, u toku je razvoj komunikacije preko IC zraka, radio-vezom, preko
fiberoptičkog kabla itd.
Svakodnevno se razvijaju nove i nove komponente EIB sistema, pa ćemo ovdje opisati samo
one najvažnije i najčešće korištene. To su: taster, postolje za taster, binarni ulaz, svjetlosni
senzor, temperaturni senzor, binarni izlaz, izvršni modul za roletne, analogni izvršni modul,
displej, ispravljač, konektor, RS-232 interfejs i prigušnica. Taster služi za ručno uključenje i
isključenje potrošača. Ukoliko se vod energetskog napajanja ne koristi kao komunikacioni
medij mora se do tastera dovesti kabl Y(St)Y 2x0,8mm koji služi za komunikaciju sa ostalim
komponentama (npr. sa binarni izlazom koji uključuje i isključuje sijalicu). U tom slučaju uz
taster se obavezno naručuje i njegovo postolje u kome je upravljačka elektronika. Ukoliko pak
kao komunikacioni medij koristimo napojni kabl potreban nam je binarni ulaz. Tada nam nije
potreban specijalni EIB taster, već koristimo obični instalacioni taster. Svjetlosni senzor mjeri
jačinu sunčeve svjetlosti i šalje informacije ostalim EIB komponentama putem
komunikacionog medija. Najčešće se postavljaju četiri svjetlosna senzora usmjerena na četiri
strane svijeta. Izvršni moduli za podizanje i spuštanje roletni dobivaju od svjetlosnih senzora
informacije o jačini sunčeve svjetlosti i u skladu sa tim podižu i spuštaju roletne. Istovremeno
binarni izlazi pale i gase rasvjetu. Ponekada se paljenje rasvjete vrši postepeno pomoću
analognih izvršnih modula. Temperaturni senzor mjeri temperaturu izvan zgrade ili u
pojedinim prostorijama i putem komunikacionog medija informira regulatore jačine grijanja. Na
31
Na jednu BUS liniju se može spojiti do 256 komponenti, a dužina linije može biti do 1000 m,
ako se kao BUS koristi parica Y(St)Y 2x0,8mm. Po potrebi se u oblast (area) veže do 15 BUS
linija pomoću linijskih kaplera, a također do 15 oblasti se pomoću oblasnih kaplera spaja na
kičmu sistema što je ilustrirano na slici 54.
Sl. 54.
S obzirom da je problematika EIB instalacija nova u našoj literaturi da ne bi dolazilo do
problema u interpretaciji pojmova, u tabeli 7 je dat uporedni rječnik. Svaka inteligentna
komponenta ima svoju fizičku adresu koja se ispisuje na komponenti, npr. 11.15.003. Fizička
adresa ima sljedeću strukturu:
XX.YY.ZZZ
broj oblasti
broj linije
broj komponente
Tabela 7
BOSANSKI JEZIK
ENGLESKI JEZIK
NJEMAČKI JEZIK
napojna jedinica
power supply
spannungsversorgung
RS-232 interfejs
interface RS-232
schnittstelle RS-232
konektor
connector
verbinder
binarni ulaz
binary input
binaereingang
taster
push button
taster
podatkovna šina
data rail
datenschiene
stezaljka
connection block
BUS klemme
pokrivač
cover strip
abdeckung
postolje za taster
coupling unit
busankoppler
binarni izlaz
binary output
binaereausgang
32
Pitanja i zadaci:
1.
Nabrojati vrste golih provodnika !
2.
Koji materijali se koriste za izradu golih provodnika ?
3.Objasniti konstrukcione elemente kabla !
4.Šta je parica ?
5.Kakve vodiče imaju kablovi za napajanje pokretnih potrošača ?
6.Nabrojati materijale koji se koriste za izoliranje kablova !
7.Koji se kablovi koriste za napajanje pokretnih potrošača velike snage ?
8.Koji se kablovi koriste za izvođenje elektroenergetskih instalacija ?
9.Da li je kabl PP/R okrugao ili pljosnat ?
10.Smije li se kabl PP/R instalirati u kupatilu ?
11.Smije li se kabl PP/R instalirati direktno na drvo ?
12.Objasniti boje izolacije petožilnog energetskog kabla ?
13.Od čega su izrađeni plaštovi kablova PP 00, PP 41 i PP 44
? 14.Smije li se kabl PP 44 polagati u rijeke i more ?
15.Koji se kablovi koriste za izvođenje telefonskih instalacija ?
16.Koji se kablovi koriste za prijenos podataka ?
17.Šta je SKS ?
18.Objasniti razliku između kablova X 00/0-A i X 00-A !
19.Koja je primjena koaksijalnih kablova ?
20.
Izvesti formulu za dozvoljeno vrijeme trajanja struje kratkog spoja !
21.
Izračunati dozvoljeno vrijeme trajanja kratkog spoja ukoliko je prijesjek bakarnog kabla
izoliranog PVC-om 50 kvmm, a struja kratkog spoja 500 A !
22.
Nabrojati elemente kablovskog pribora !
23.Objasniti primjenu kablovskih kapa !
24.Objasniti primjenu kablovskih glava !
25.Objasniti primjenu kablovskih spojnica !
26.Objasniti primjenu kablovskih papučica !
27.Objasniti primjenu spojnih čahura !
28.Objasniti primjenu kablovskih obujmica !
29.Objasniti primjenu kablovskih uvodnica !
30.Koje spojnice se koriste za račvanje kablova ?
31.Nabrojati kriterije za odabir poprečnog prijesjeka kabla !
32.Objasniti važeći standard za dozvoljeni pad napona !
33.
Izvesti formulu za pad napona na monofaznom vodu !
34.
Izračunati pad napona na trofaznom bakarnom kablu prijesjeka 120 kvmm i dužine 400 m
koji napaja potrošač snage 50 kW !
35.
Izračunati struju monofaznog potrošača snage 2 kW, faktora snage 1,0 pri faznom naponu
220 V !
36.
Izračunati struju trofaznog potrošača snage 90 kW, faktora snage 0,8 pri linijskom naponu
380 V !
37.
Objasniti korekcione faktore strujnog opterećenja !
38.
Zašto i koliko se uvećava struja elektromotora pri odabiru prijesjeka kabla ?
39.Objasniti uvjete instaliranja kablova !
40.Koja je razlika između uvjeta E i F ?
41.Koja je uloga instalacionih cijevi ?
42.Od kojih materijala se izrađuju instalacione cijevi ?
43.Nabrojati vrste instalacionih cijevi !
44.Kako su podijeljeni priključni uređaji prema namjeni ?
45.Kako su podijeljeni priključni uređaji prema ugradnji ?
46.Objasniti konstrukciju i namjenu utičnica sa prenaponskom zaštitom !
47.Nacrtati oznake monofazne utičnice i telefonske utičnice !
48.
Nabrojati standardne struje utičnica !
49.
Objasniti ulogu zatezne niti u patronu topivog osigurača !
50.Nabrojati dijelove topivog osigurača !
51.Objasniti ulogu kalibarskog prstena osigurača !
52.Nabrojati i objasniti vrste podnožja topivog osigurača !
53.Koje oznake se koriste za visokoučinske osigurače ?
54.Objasniti princip rada automatskog osigurača !
55.
Koja je glavna slabost automatskih osigurača ?
34
3.
ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA
Djelovanje električne energije na ljudski
organizam
Djelovanje električne energije na ljudski organizam zavisi od sljedeća tri faktora:
1.)napona izvora,
2.)frekvencije struje i
3.)vremena djelovanja.
Struje visokih frekvencija teku površinom kože i uglavnom izazivaju opekotine. Struje niskih
frekvencija i jednosmjerna struja izazivaju grčenje mišića zbog čega je uobičajen naziv
,,električni udar’’. Naime, pri dodiru dijela pod naponom usljed grčenja mišića dolazi do brzog
pomjeranja tijela čovjeka. Sumnjiv provodnik nikada ne treba doticati unutarnjom, već
vanjskom stranom šake, da se usljed grčenja šake ne bi čvrsto uhvatio provodnik pod
naponom. Doticanje treba vršiti desnom rukom da struja ne bi tekla kroz srce. Ljudsko srce je
po svojoj građi mišić i u slučaju da kroz njega poteče dovoljno jaka struja usljed snažnog
grčenja srca dolazi do smrti čovjeka. Pri proticanju struje niske frekvencije kroz ljudski
organizam ovisno o jačini struje i vremenu djelovanja nastupaju sljedeće posljedice:
1.)struja se ne osjeti (I
1 mA);
2.)struja se vrlo slabo osjeti (1 mA
I
30 mA);
3.)osjeća se bol (I
30 mA);
4.)nastupa ukočenost;
5.)nastupa smrt;
6.)nastupa ugljenisanje tijela.
Posljedice su ilustrirane na slici 55.
Sl. 55.
Osim navedenih, kao posljedica električnog udara mogu se javiti:
1.)opekotine, od kojih su posebno opasne unutarnje opekotine koje nastaju usljed
direktnog zagrijavanja organizma električnom strujom,
2.)mehaničke povrede organizma usljed pomjeranja pri električnom udaru,
3.)elektrolitička oštećenja organizma usljed procesa elektrolize koji nastaje pri
protoku električne struje kroz ljudski organizam i
4.)gušenje kao posljedica zavraćanja jezika u dušnik.
Prva pomoć pri električnom
udaru
Prvi korak pri pružanju prve pomoći jeste odvojiti unesrećenog od izvora napona. To se vrši
isključivanjem ili razdvajanjem unesrećenog i dijela pod naponom pomoću izolirane kuke ili
35
sličnog predmeta. U krajnjem slučaju spasilac može stati nogama na izoliran predmet (suha
daska, komad najlona i sl.) i rukama odvući unesrećenog. Nakon toga se pristupa prijegledu
unesrećenog. Obično rad srca i disanje nisu zaustavljeni, ali gotovo po pravilu dolazi do
zavraćanja jezika u dušnik, tako da unesrećenom treba prstima izvući jezik kako bi mogao da
diše. Ukoliko unesrećeni krvari hitno mu treba zaviti ranu kako bi se zaustavilo krvarenje. Rad
srca i disanje se, po potrebi, uspostavljaju tako što se vrši masaža srca i vještačko disanje
metodom ,,usta na usta’’.
Zaštita od direktnog
dodira
Zaštita od direktnog dodira dijelova pd naponom se vrši:
1.)izoliranjem dijelova pod naponom,
2.)stavljanjem dijelova pod naponom u kućišta,
3.)stavljanjem dijelova pod naponom iza prepreka i
4.)stavljanjem dijelova pod naponom van dohvata ruke (postavljanje na visinu od
minimalno 2,5 m ili na horizontalnu udaljenost 1,25 m).
Kao dopunska zaštita od dodira dijelova pod naponom se vrši ugradnja uređaja koji vrše
automatsko isključenje dijela pod naponom u slučaju dodira.
Istovremena zaštita od direktnog i indirektnog
dodira
Ova zaštita se izvodi tako što se vrši napajanje iz izvora sa niskim naponom. Dozvoljen je
izmjenični napon do 50 V i jednosmjerni do 120 V. Kao izvori niskog napona se koriste:
transformatori, ispravljači, generatori i akumulatori. Utičnice i utikači za niski napon imaju
posebnu konstrukciju, tako da se uređaji predviđeni za niski napon ne mogu greškom uključiti
na visoki napon.
Zaštita od indirektnog
dodira
Indirektni dodir nastupa u slučaju kvara uređaja. Npr. u slučaju proboja izolacije grijača
bojlera na njegovom kućištu se javlja visoki napon. Zaštita se izvodi:
1.)ugradnjom uređaja za automatsko isključenje napajanja u slučaju kvara,
2.)upotrebom uređaja sa dvostrukom izolacijom,
3.)stavljanjem uređaja u neprovodne (izolirane) prostorije tako da visoki napon na
kućištu nije opasan,
4.)izjednačavanjem potencijala svih provodnih dijelova koji se istovremeno mogu
dodirnuti,
5.)električnim odvajanjem napajanjem iz transformatora ili generatora koji nisu
uzemljeni (sl. 56).
Sl. 56
6.)ugradnjom FI sklopke.
Automatsko isključenje napajanja u slučaju kvara se najčešće realizira pomoću osigurača. Na
slici 57 je prikazana situacija u trenutku kvara.
37
4 – zaštita od prskanja vodom
5 – zaštita od mlaza vode
6 – zaštita od zapljuskivanja vodom
7 – zaštita od potapanja u vodu
8 – uređaj može raditi pod vodom.
Primjer 1:
IP 00 – uređaj je bez zaštite od dodira dijelova pod naponom i bez zaštite od vode.
Primjer 2:
IP 41 – uređaj sa zaštitom dijelova pod naponom od dodira žicom i od vertikalnog
pada vode.
Primjer 3:
IP 20 – uređaj sa zaštitom dijelova pod naponom od dodira prstom i bez zaštite od
vode.
Primjer 4:
IP 68 – uređaj hermetički zatvoren, može raditi pod vodom.
Pitanja i zadaci:
1.Nabrojati faktore djelovanja električne energije na ljudski organizam !
2.Koliku struju ljudski organizam ne osjeća ?
3.Koliku struju ljudski organizam vrlo slabo osjeća ?
4.Kojom stranom šake dotičemo sumnjiv provodnik ?
5.Objasniti pružanje prve pomoći pri električnom udaru !
6.Nabrojati i objasniti metode zaštite od direktnog dodira !
7.Nabrojati i objasniti metode zaštite i od direktnog i od indirektnog dodira !
8.Nabrojati i objasniti metode zaštite od indirektnog dodira !
9.Objasniti automatsko isključenje napajanja pomoću osigurača !
10.Nabrojati sisteme uzemljenja !
11.Nacrtati izvođenje sistema uzemljenja !
12.Objasniti označavanje mehaničke zaštite uređaja !
38
4.
UREĐAJI ELEKTRIČNIH INSTALACIJA
Brojila utrošene električne
energije
Električna brojila se upotrebljavaju za registriranje utrošene električne energije. Dugo
vremena su se ugrađivala indukciona brojila koja se danas više ne proizvode, a sreću se u
starim objektima. Danas se proizvode i ugrađuju elektronska mikroprocesorska brojila. Princip
rada elektronskog brojila će biti objašnjen na primjeru monofaznog brojila (sl. 59).
Sl. 59.
Podaci o naponu i struji se uzimaju pomoću dva analogno digitalna (A/D) konvertora. Ovi
podaci se obrađuju u računaru, a rezultat se ispisuje na displeju. Indukciona brojila su morala
imati poseban uređaj - uklopni sat da bi mogla mjeriti električnu energiju u dvotarifnom
sistemu, što elektronskim brojilima nije potrebno, jer imaju ugrađen uklopni sat. Također,
elektronska brojila imaju ugrađen uređaj - maksigraf koji evidentira najveću snagu koja je
povučena iz mreže. Prema tehničkim preporukama Elektroprivrede uz brojilo se ugrađuje
limitator (ograničavač). Uloga limitatora je da u slučaju povlačenja iz mreže veće snage od
zadane (npr. veće od 7 kW) izvrši isključenje. Po svoj konstrukciji limitator je automatski
osigurač. Ponovno uključenje se vrši resetiranjem limitatora. Sheme spajanja brojila su date
na slici 60.
Sl. 60.
40
više razvodnih uređaja proizvodi od plastike. Razvodne kutije mogu biti okrugle i kvadratne.
Okrugle se izrađuju sa prečnicima
70 mm,
80 mm i
100 mm, a kvadratne dimenzija
80x80 mm i 100x100 mm. Mogu biti nadžbukne i podžbukne. Postoje specijalne razvodne
kutije za zidove od rigips ploča.
Razvodne
table
U manjim objektima, kao što su npr. porodične kuće, najčešće postoji samo jedna razvodna
tabla koja se napaja sa kućnog priključka električne energije. U većim objektima, kao što su
stambene zgrade, postavlja se glavni razvodni ormar sa koga se napajaju razvodne table za
stanove. Razvodne table za stanove se moraju napajati kablom minimalnog prijesjeka 6 mm
2
.
Pored napojnog kabla do stanskih razdjelnika (SR) se vodi i kabl PP 2x1,5 mm
2
za napajanje
signalne sijalice više tarife. U većim stambenim zgradama svaki sprat ima svoj razvodni ormar
koji se napaja osnovnim (ventilacionim) razvodom sa glavnog razvodnog ormara. Shema
glavne razvodne table jednog stana ili manjeg poslovnog prostora je data na slici 64.
Sl. 64.
Tabla se napaja sa kablovskog priključnog ormara (KPO) u kome su osigurači 63 A. Na tablu
se postavljaju odvodnici prenapona, za svaku fazu po jedan, ukoliko nisu montirani na KPO.
Predviđeno je dvotarifno brojilo sa uklopnim satom. Uz brojilo se instalira i limitator
(ograničavač) koji se ugrađuje na razvodnu tablu. Sa brojila se energija vodi na zaštitnu FI
sklopku, a zatim na osigurače pojedinih potrošača. Danas se gotovo isključivo koriste
automatski oaigurači. Sa brojila na FI sklopku se energija vodi kablom, a sa FI sklopke na
pojedine osigurače češljevima. Češalj je prikazan na slici 65.
Sl. 65.
Češljevi su jedan od drugog izolirani plastičnim ulošcima. Krajevi češljeva moraju biti izolirani
plastičnim poklopcima. Za neutralni N i zaštitni PE vodič se unutar RT postave sabirnice na
koje se vijcima spajaju provodnici. Osigurači i FI sklopka se postavljaju na montažnu šinu, a
po potrebi se mogu učvršćivati i vijcima. Danas imamo industrijski proizvedene razvodne
41
table. Razvodne table se postavljaju podžbukno ili nadžbukno. Ispod svakog osigurača se
postavlja natpis sa nazivom ili brojem strujnog kruga kome pripada osigurač. Ukoliko su ispod
osigurača brojevi strujnih krugova na tablu se stavlja tabela 8. Primjeri kvalitetno urađenih
razvodnih tabli su dati na slici 66.
Tabela 8
BROJ
STRUJNI KRUG
OSIGURAČ
1
RASVJETA
6A
2
RASVJETA
6A
3
PRIKLJUČNICE
16A
4
PRIKLJUČNICE
16A
5
TROFAZNE PRIKLJUČNICE
3x16A
6
BOJLER
10A
7
REZERVA
16A
%
IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA
%
Sl. 66.
Razvodni
ormari
Razvodni ormari se grade od lima. Shema jednog industrijskog razvodnog ormara je data na
slici 67.
43
Kućni
priključak
Postoje dva načina izvođenja kućnog priključka na distributivnu mrežu: nadzemni priključak i
podzemni priključak. Nadzemni priključak se može izvesti golim vodičima i kablovima.
Nadzemni priključak golim
vodičima
Nadzemni priključak se može izvesti pomoću krovnog nosača i pomoću zidnog (konzolnog)
nosača. Izvođenje kućnog priključka pomoću krovnog nosača je prikazano na slici 69.
Sl. 69.
Goli vodiči od alučela moraju imati minimalan prijesjek 10 mm
2
, a još bolje da imaju prijesjek
16 mm
2
. Kabl mora biti tipa PP i mora imati prijesjek minimalno 6 mm
2
, a još bolje je da ima
prijesjek 10 mm
2
. Svi metalni dijelovi (nosač, limeni crijep itd.) moraju biti pocinčani. Kabl PP-
Y 5x10 mm
2
kod trofaznog odnosno PP-Y 3x10 mm
2
kod monofaznog priključka se kroz
nosač, a zatim kroz instalacionu cijev vodi do kućnog priključnog ormarića (KPO) u kome su
glavni (tarifni) osigurači. Kod monofaznog priključka trebamo jedan, a kod trofaznog tri glavna
osigurača. Sa KPO se vodi kabl do glavne razvodne table (GRT). Izvođenje kućnog priključka
pomoću zidnog nosača je prikazano na slici 70.
Sl. 70.
Nosač se cementira u zid. Napojni kabl se uvodi u objekat kroz uvodnu lulu i cijev. Zaptivanje
cijevi se vrši kitom, silikonom ili poliuretanskom pjenom.
Nadzemni kućni priključak pomoću
kablova
44
Ovaj tip priključka se može izvesti preko krova i preko zida zgrade. Najčešće se koriste
kablovi tipa SKS (samonosivi kablovski snop). Kablovi SKS imaju unutar plašta nosivo uže.
Krovni kablovski priključak je prikazan na slici 71.
Sl. 71.
Kao što se sa slike vidi, u gredu se uvrne vijak sa kukom na vrhu na koju se veže nosivo uže
kabla. Kabl se kroz limeni crijep provodi u unutarnjost krova. Mjesto ulaska kabla se od
prokišnjavanja štiti silikonskim kitom. Zidni kablovski priključak je prikazan na slici 72.
Sl. 72.
U zid se tiplom postavlja zidni vijak sa kukom na koji se preko vijka za zatezanje spaja nosivo
uže kabla. Kabl se preko uvodne lule uvodi u objekat kroz zid.
Podzemni kućni
priključak
Podzemni kućni priključak se izvodi pomoću kućnog priključnog ormara (KPO) koji se
postavlja na fasadu objekta, 80 cm iznad tla. Postoje dvije vrste KPO: sa jednim uvodom
kabla i sa dva uvoda kabla (sl. 73).
46
Sl. 75.
Sl. 76.
Svi prirubnički spojevi na cjevovodima, ventilacionim kanalima i sl. se moraju prespojiti u cilju
izjednačavanja potencijala. Ovo prespajanje se izvodi FeZn trakom 20x3 mm ili bakarnom
pletenicom prijesjeka 16 mm
2
. U kotlovnici se na 40 cm visine od poda postavlja potencijalni
prsten od FeZn trake 20x3 mm ili koja se montira na zid pomoću potpora. U velikim
prostorijama bez zidova kao što su npr. veliki tržni centri u podu se betonira mreža za
izjednačavanje potencijala od FeZn trake 20x3 mm. Na određenim mjestima se postavljaju
vijčani izvodi u podu na koje se mogu spojiti npr. metalne police sa robom. Umjesto FeZn
trake se može koristiti traka od nehrđajućeg čelika kao bolje, ali i skuplje rješenje.
Pomoćni izvori električne
energije
U slučaju prestanka napajanja električnom energijom iz mreže najnužnije napajanje
električnom energijom se obezbjeđuje iz pomoćnih izvora električne energije. Primjeri
potrošača koji ne smiju ostati bez napajanja su: rasvjeta i oprema operacionih sala, telefonske
centrale itd. Danas se kao pomoćni izvori koriste agregati i elektronski izvori – UPS. Naziv
UPS je skraćenica engleskih riječi Uninteruptible Power Supply
aninteraptibl pauer splaj
što
znači neprekidno napajanje energijom. UPS se koriste za neprekidno napajanje uređaja
manje snage kao što su npr. računari, telefonske centrale, faks aparati itd. Za napajanje jačih
potrošača se koriste agregati. Postoje agregati koji se pokreću ručno i agregati koji se
pokreću automatski po prestanku napajanja iz mreže. Agregati sa automatskim pokretanjem
imaju ugrađene električne grijače motora tako da je motor uvijek zagrijan na radnu
temperaturu, pa se može odmah opteretiti punim opterećenjem. Prespajanje potrošača sa
mreže na agregat se može vršiti ručno pomoću grebenaste sklopke ili automatski pomoću
kontaktora. Pri određivanju potrebne snage agregata potrebno je voditi računa ne samo o
ukupnoj snazi potrošača, već i o njihovim karakteristikama. Npr. elektromotori sa direktnim
uklapanjem pri pokretanju povlače i do pet puta jaču struju nego u
47
normalnom radu, tako da nam je za pokretanje motora električne snage snage 2,5 kW
potreban agregat snage približno 10 kW i više. Kod objekata većeg značaja instaliraju se UPS
i agregat pri čemu se značajni potrošači napajaju sa UPS-a, a manje značajni sa agregata.
UPS se može napajati i sa mreže i sa agregata.
EIB instalacioni sistem i njegovo
programiranje
Za projektiranje električnih instalacija realiziranih EIB komponentama i za programiranje
(parametriranje) samih komponenti se koristi programski paket ETS (EIB Tool Software) koji
se može nabaviti samo od EIB asocijacije u Belgiji i od ovlaštenih distributera. Preko
Interneta se može dobiti demo verzija programa. Samo instaliranje programa se vrši
pokretanjem SETUP programa. U toku instalacije se odabere engleski ili njemački jezik.
Nakon što se izvrši instaliranje potrebno je pokrenutu program, izabrati opciju ProductAdmin,
a zatim importirati datoteku sa podacima o komponentama. Ova datoteka se dobiva od
proizvođača komponenti. Program ETS omogućava izradu projekta za objekat (veliki
projekat) i projekta za jednu instalaciju (mali projekat). Pri radu nam značajnu pomoć može
pružiti asistent koji se poziva pritiskom na taster F2.
Nakon što projektant izradi projekat instalateri pristupaju poslovima elektromontaže. Pri samoj
montaži nije dovoljno komponente samo instalirati, već je potrebno unijeti softver. Unošenje
softvera u komponente se zove parametriranje komponenti. Postupak parametriranja
komponenti ovisi o tome da li su one već instalirane. Ukoliko komponente još nisu instalirane
postupak njihovog parametriranja je sljedeći:
1.)na PC računaru pokrenemo program ETS
2.)jednu po jednu komponentu RS-232 kablom spajamo na PC radi unosa adrese i
programa
3.)mišem u otvorenom projektu (Open) označimo komponentu i kliknemo na DLoad
4.)u zavisnosti da li smo spojeni RS-232 kablom direktno na komponentu ili na BUS,
odaberemo opciju
5.)sačekamo da se izvrši unos podataka.
Pri instaliranim komponentama radimo po sljedećem:
1.)spojimo PC računar na RS-232 interfejs
2.)pokrenemo ETS program i pozovemo projekat (Open u okviru Com.Test menija)
3.)mišem označimo komponentu i kliknemo na DLoad
4.)na komponenti pritisnemo servisni prekidač, da bi se uplila LED dioda
5.)sačekati da se unesu parametri (LED dioda se automatski gasi po unošenju
parametara).
Komponente prepoznajemo po njihovim fizičkim adresama koje se ispisuju na svakoj
inteligentnoj komponenti. U okviru Com.Test menija imamo opciju Test koja nam omogućava
izvršenje dijagnostike sistema.
Telefonske
centrale
Telefonske centrale se prema namjeni dijele na javne i kućne. Kućne centrale se instaliraju za
potrebe jedne privatne kuće ili stana i za potrebe preduzeća. Prema tehnologiji centrale
dijelimo na analogne, digitalne (ISDN) i hibridne. Analogne telefonske centrale su klasične
centrale koje su danas u najvećoj primjeni. ISDN telefonija je novi sistem telefonije koji se
intenzivno razvija i sve više je u primjeni. Naziv ISDN potiče od engleskih riječi Integrated
Services Digital Network
integrejted servisis didžitl netvk
što znači digitalna mreža sa
integriranim uslugama. ISDN telefonija omogućava niz novih usluga koje analogna nije
pružala, a ovdje ćemo navesti samo najinteresantnije:
-
konferencijsko telefoniranje
-
prijenos slike
-
preusmjeravanje poziva.
49
4.9.Interfoni
Interfoni su uređaji koji služe za govornu komunikaciju unutar jedne zgrade ili manjeg
kompleksa zgrada. U zgradama za stanovanje se koriste za povezivanje ulaza i unutrašnjosti
kuće. Posebna vrsta interfona koji se koriste u komunikaciji sa telefonskom centralom se zovu
domofoni. Savremeni interfoni imaju ugrađene mini kamere i monitore koji omogućavaju
vizuelnu kontrolu ulaza. Često se u kombinaciji sa interfonom koriste i električne brave za
vrata. Vrsta kabla za povezivanje interfona je propisana od strane proizvođača.
Protivpožarni alarmni
sistem
Protivpožarni alarmni sistem ima ulogu da nadzire objekat na pojavu požara i da alarmira u
slučaju njegove pojave. Savremeni alarmni sistemi imaju ugrađene automatske telefone koji u
slučaju požara šalju poruku vatrogascima. Protivpožarni alarmni sistem se sastoji od
vatrodojavne centrale (VDC) i određenog broja javljača (senzora) koji su raspoređeni po
objektu i koji signaliziraju pojavu požara. Javljači se na centralu spajaju kablom Y(St)Y
2x0,8mm, a montiraju se na stropu prostorije. Razvijeno je mnogo vrsta javljača požara, ali se
danas najviše koriste:
1.)termički,
2.)optički,
3.)višekriterijalni,
4.)ručni i
5.)infracrvene (IC) barijere.
Termički javljači pomoću termistora mjere temperaturu u prostoriji. Ako temperatura pređe
40
C alarmiraju požar. Oznaka termičkog javljača je na slici 79.
Sl. 79.
Optički javljači pomoću LED diode i fotodiode prate pojavu dima u prostoriji i po njegovoj
pojavi alarmiraju. Oznaka optičkog javljača je na slici 80.
Sl. 80.
Višekriterijalni (multikriterijalni) javljači prate temperaturu, pojavu dima i brzinu promjene
temperature. Tek ako su sva tri ova kriterija ispunjena (visoka temperatura u prostoriji,
prisutan dim, temperatura koja brzo raste) javljač alarmira požar. Višekriterijalni javljači su
konstruirani radi eliminacije lažnih alarma. Npr. optički javljači alarmiraju požar i ako je u
prostoriji prisutan dim od cigareta. Oznaka višekriterijalnog javljača je na slici 81.
50
Sl. 81.
Ručni javljači požara imaju ugrađen taster pomoću koga se ručno alarmira požar. Oznaka je
na slici 82.
Sl. 82.
IC barijera se satoji od IC predajnika i IC prijemnika koji se postavljaju na dva suprotna zida
prostorije 83.
Sl. 83.
U slučaju pojave dima snop IC zraka se remeti što registrira IC prijemnik koji alarmira požar.
Prema tehnologiji javljači se dijele na:
-
konvencionalne analogne
-
adresibilne analogne
-
digitalne.
Konvencionalni analogni javljači su se prvi pojavili. Sadrže prekidač koji se u slučaju alarma
zatvara. Ovi javljači se na centralu spajaju mrežama tipa zvijezda (star) pri čemu svakoj
prostoriji ili zoni zaštite odgovara jedan krak zvijezde (sl. 84).
52
Sl. 86.
Detektori loma stakla se postavljaju na zid, a reagiraju na zvuk loma stakla. Magnetni javljači
se montiraju na okvire vrata i prozora, a alarmiraju u slučaju njihovog otvaranja. Detektori
vibracija i šumova se montiraju na zidove, vrata i prozore. Reagiraju u slučaju jače buke koja
je posljedica pokušaja provale. Ručni javljači služe za poziv u pomoć. Postavljaju se na
prikladna mjesta, na dohvatu ruke. Nožni javljači se postavljaju u bankama ispod pultova.
Omogućavaju šalterskom službeniku da pritiskom na pedalu pozove policiju. Postoje bežični
alarmni sistemi kod kojih javljači i centrala za dojavu provale komuniciraju radio-vezom.
Nakon instaliranja alarmna centrala se programira prema projektu i prema uputama
proizvođača.
Uređaj za podizanje i spuštanje
roletni
Shema uređaja za podizanje i spuštanje roletni je data na slici 87.
Sl. 87.
Roletne podiže i spušta elektromotor koji ima dva smjera vrtnje, a smješten je na prozoru.
Smjer vrtnje, a time i podizanje ili spuštanje roletni se bira pomoću prekidača koji se instalira
53
pored prekidača za uključenje rasvjete. Često se instalacija rasvjete i uređaja za podizanje i
spuštanje roletni izvodi zajednički (sl. 88).
Sl. 88.
Način spajanja je prikazan na slici 89.
Sl. 89.
Uređaj za stalni nadzor
izolacije
Prema važećim propisima u IT sistemima uzemljenja se moraju predvidjeti uređaji za stalni
nadzor izolacije koji pri pojavi prve greške daju zvučni i svjetlosni signal. Naime ukoliko na
nekom faznom provodniku u IT sistemu nastupi proboj izolacije prema masi tada u slučaju
oštećenja izolacije na nekom potrošaču ili provodniku druge faze može doći do požara ili
eksplozije i štaviše do strujnog udara. Uređaj za nadzor se spaja na fazne provodnike i na
uzemljenje.
Pitanja i zadaci:
1.Objasniti princip rada mikroprocesorskog brojila utrošene električne energije !
2.Objasniti ulogu limitatora !
3.Nacrtati shemu spajanja trofaznog brojila preko strujnih mjernih transformatora !
4.Nabrojati standardne struje brojila !
5.Objasniti ulogu maksigrafa !
6.Nabrojati vrste razvodnih uređaja !
7.
Koje su standardne dimenzije razvodnih kutija ?
8.
Koliki je minimalni prijesjek bakarnog kabla kojim se napaja GRT porodične kuće ?
55
5.
ELEKTRIČNO OSVJETLJENJE
Osobine
svjetlosti
Svjetlost ima dualnu prirodu: talasnu i korpuskularnu. To praktično znači da se svjetlost može
istovremeno smatrati i za snop elektromagnetnih talasa i za snop čestica. Osvijetljenost neke
površine se mjeri u luksima
lx
, a označava se slovom E. Istovremeno tok (fluks) svjetlosti
koji dolazi sa nekog izvora svjetlosti se mjeri u lumenima
lm
, a označava slovom
. Odnos
fluksa i osvijetljenosti je dat formulom:
= E
A
lm
,
gdje je A
m
2
površina koja se osvjetljava.
Električni izvori
svjetlosti
Danas se koriste sljedeći električni izvori svjetlosti:
1.)sijalica sa vlaknom,
2.)halogena sijalica,
3.)fluoroscentna sijalica,
4.)živina sijalica,
5.)natrijumova sijalica i
6.)svijetleće cijevi.
Sijalica sa vlaknom je prikazana na slici 90.
Sl. 90.
U staklenom balonu iz koga je odstranjen vazduh je postavljeno vlakno napravljeno od
volframa. Usljed proticanja struje vlakno se usija i počne da zrači toplotu i svjetlost. Za ovu
sijalicu se u literaturi često koristi termin inkandescentna sijalica. Stakleni balon može biti
providan i obojen. Ponekad se balon izrađuje u obliku sočiva čime se postiže usmjeravanje
svjetlosti. Halogena sijalica je posebna vrsta sijalice sa vlaknom u čiji balon je ubačen neki
halogeni element (jod, brom ili sl.) čime se postiže duži vijek sijalice i veći stepen iskorištenja.
Fluoroscentna sijalica je prikazana na slici 91.
Sl. 91.
56
Cijev ima dvije elektrode, a njena unutarnjost je ispunjena živom Hg i argonom Ar. Sa
unutarnje strane stakla je nanešen fluoroscentni prah. Pod djelovanjem napona na
elektrodama, dolazi do jonizacije žive koja počne da zrači ultraljubičaste zrake. Usljed
ultraljubičastih zraka fluoroscentni prah počinje da svijetli. S obzirom na ultraljubičasto
zračenje nije preporučljivo instalirati fluoroscentne sijalice u neposrednoj blizini ljudi (npr.
neposredno na radni sto). Posebno su opasne sijalice bez fluoroscentnog praha koje emitiraju
čistu ultraljubičastu svjetlost, a koriste se za dezinficiranje vode i specijalne svjetlosne efekte.
Na slici 92 je prikazan induktivni spoj fluoroscentne sijalice.
Sl. 92.
Uloga startera je da po uključenju prekidača nakratko propusti struju. Starter je neophodan
zbog činjenice da je za paljenje fluoroscentne sijalice potreban napon od približno 1000 V.
Usljed kratkog proticanja struje kroz starter u prigušnici se inducira potreban visoki napon. Na
slici 93 je prikazana konstrukcija startera.
Sl. 93.
Kada se na starter dovede napon on propusti struju kroz bimetalni kontakt. Međutim, otpornik
brzo zagrije bimetal koji se savije i prekine tok struje. Pored induktivnog spoja koriste se
kapacitivni, kompenzirani, duo i trofazni spoj.
58
Sl. 97.
Svijetleće cijevi se pune inertnim gasovima, a koriste se za izradu reklama.
5.3.Svjetlosne armature
Električni izvori svjetlosti se smještaju u armaturu (svjetiljku). To je neophodno iz dva razloga.
Kao prvo postavljanjem izvora svjetlosti u armaturu postiže se odgovarajuće usmjeravanje
svjetlosti, a kao drugo sijalica se štiti od uticaja okoline. Prema načinu usmjeravanja svjetlosti
na radnu površinu imamo pet sistema osvjetljenja:
1.)direktno osvjetljenje,
2.)poludirektno osvjetljenje,
3.)mješovito osvjetljenje,
4.)poluindirektno osvjetljenje i
5.)indirektno osvjetljenje.
Sl. 98.
Direktno osvjetljenje je najekonomičnije, no ravnomjernost osvjetljenja je vrlo mala. Optimalan
odnos ekonomičnosti i ravnomjernosti osvjetljenja se postiže mješovitim osvjetljenjem. Prema
načinu pričvršćenja imamo svjetiljke:
1.)za ugradnju u strop (ugradne),
2.)za ugradnju na strop (nadgradne),
3.)za pričvršćivanje na strop pomoću nosača (viseće),
4.)za pričvšćivanje na zid (zidne),
5.)za pričvršćivanje na stubove (stubne),
6.)stolne svjetiljke,
7.)stojeće i
8.)podne ugradne svjetiljke.
Na slici 99 su prikazane nadgradna i ugradna svjetiljka.
59
Sl. 99.
Posebna vrsta svjetiljki su antipanik svjetiljke. Ove svjetiljke imaju ugrađen akumulator koji se
puni, dok je prisutno napajanje iz mreže. Po prestanku napajanja iz mreže sijalica se
automatski priključuje na akumulator, čime antipanik svjetiljka počinje da svijetli. Antipanik
svjetiljke se obavezno ugrađuju u objektima gdje boravi veći broj ljudi (kino-dvorane, banke,
sportske sale itd.), kako bi se obezbijedila najnužnija rasvjeta u trenutku nestanka mrežnog
napajanja. Na antipanik svjetiljke se obično postavljaju strelice koje pokazuju na izlaz iz
objekta.
Sve veća primjena računara je nametnula nove zahtjeve za svjetiljke u smislu što manje
refleksije svjetlosti sa ekrana monitora. U tom smislu su konstruisane svjetiljke sa
aluminijskim rasterom. U prostorijama sa malom upotrebom računara se koristi obični dok je u
prostorijama sa velikom upotrebom računara u upotrebi parabolični raster. Ovdje ćemo samo
spomenuti razne vrste specijalnih svjetiljki kao što su: svjetleća crijeva, svjetleći stubovi,
svjetiljke za označavanje prostora, reflektori, kombinacije reflektor-projektor itd. Pri montaži
svjetiljki veliku pažnju treba posvetiti njihovom kvalitetnom učvršćenju. Svjetiljke moraju biti
fiksirane tako da se ne mogu pomjerati. Ukoliko se svjetiljke montiraju na strop od rigips ploča
potrebno ih je fiksirati za rešetku koja drži rigips ploče ili objesiti na strop iznad ploča. Direktna
montaža na rigips je dozvoljena samo kod vrlo lahkih svjetiljki težine do približno 300 grama.
Pri spajanju vodiča na svjetiljku zaštitni PE vodič treba ostaviti nekoliko centimetara duži od
ostalih vodiča kako bi u slučaju izvlačenja kabla svjetiljka u svakom momentu bila uzemljena.
Zahtjevi za dobro
osvjetljenje
Da bi neki prostor bio dobro osvijetljen moraju biti zadovoljeni sljedeći zahtjevi:
1.)dovoljna osvijetljenost,
2.)ravnomjernost osvjetljenja,
3.)izbjegavanje stroboskopskog efekta,
4.)izbjegavanje blještanja,
5.)dobre sjene i
6.)dobro prepoznavanje boja.
U ovisnosti o namjeni prostora preporukama Međunarodnog komiteta za osvjetljenje je
propisana njegova osvijetljenost. Izvadak iz ovih preporuka je dat u tabeli 9.
Tabela 9
PROSTOR
PREPORUČENA OSVIJETLJENOST
E (lx)
ULICA, PARKIRALIŠTE
10
PODRUM, HODNIK, WC
60
SOBE U STANU, ČEKAONICE
120
KANCELARIJE, UČIONICE, FABRIKE
250
LABORATORIJE
500
OPERACIONE SALE
20 000
Potrebna ravnomjernost osvjetljenja je također propisana međunarodnim preporukama.
Ravnomjernost se definira kao odnos minimalne i srednje osvijetljenosti u prostoriji:
E
min
= ---------------
E
sred
61
Električno osvjetljenje zatvorenih
prostora
5.7.1.Osvjetljenje
stanova
Potrebna osvijetljenost u pomoćnim prostorijama (hodnici, kupatilo i sl.) je 60 lx, a u ostalim
prostorijama 120 lx. Ravnomjernost osvjetljenja treba da bude 0,3-0,5. Za osvjetljenje se
najčešće koriste sijalice sa usijanim vlaknom.
Osvjetljenje učionica i
kancelarija
U školama i kancelarijama je potrebna osvijetljenost 250 lx uz ravnomjernost 0,5-0,8.
Najčešće se koriste fluoroscentne sijalice koje treba postaviti u armature sa sjenilom koje
sprečava blještanje. Za osvjetljenje table se postavlja posebna svjetiljka.
Osvjetljenje fabrika i
radionica
Potrebna osvijetljenost u fabričkom pogonu ovisi o vrsti proizvodnje. Za grube radove, kao što
su kovanje i lijevanje, dovoljna je osvijetljenost 120 lx uz ravnomjernost 0,3, dok je za
bravarske radove i rad na alatnim mašinama i mašinama za obradu drveta potrebna
osvijetljenost 250 lx uz ravnomjernost 0,5. Za fine radove kao što je šivanje, izrada
elektronskih uređaja, montaža fine mehanike i sl. potrebna je osvijetljenost 500 lx uz
ravnomjernost 0,8. Za osvjetljenje se obično koriste fluoroscentne sijalice.
Osvjetjenje prodavnica i
izloga
Unutarnjost prodavnice se osvjetljava sa 250 lx uz ravnomjernost 0,5-0,8. Posebna pažnja se
mora posvetiti osvjetljenju izloga. Za osvjetljenje izloga se koristi kombinirano osvjetljenje
fluoroscentnim sijalicama kao opće osvjetljenje i osvjetljenje sijalicama sa užarenom niti za
naglašavanje. Sijalice sa užarenom niti se postavljaju u reflektorske svjetiljke. Potrebno
osvjetljenje ovisi o boji robe tako da je za svijetlu robu 100-200 lx, a za tamnu 500-1000 lx.
Osvjetljenje ugostiteljskih
objekata
Pri izboru svjetiljki neophodno je konsultirati enterijeristu, jer se pri osvjetljenju ugostiteljskih
objekata mora velika pažnja posvetiti estetskim efektima. Orijentaciono se može uzeti da je
neophodna osvijetljenost 250 lx.
Električno osvjetljenje otvorenih
prostora
Pri osvjetljenju otvorenih prostora kao što su parkirališta, ulice i trgovi potrebna je
osvijetljenost 10-20 lx uz ravnomjernost 0,2-0,3. Za osvjetljenje se koriste živine, natrijumove i
fluoroscentne sijalice postavljene u odgovarajuće svjetiljke za vanjsku montažu. Živine i
fluoroscentne sijalice daju ugodnu bijelu svjetlost, dok natrijumove sijalice daju naranžastu
svjetlost koja djeluje neprirodno, ali se ipak mnogo koriste, jer troše nešto manje električne
energije. Za osvjetljenje fasada i spomenika se obično koriste reflektori. Potreban fluks se
može odrediti prema približnoj formuli:
p
= 300
A
lm
,
gdje je A
m
2
površina koja se osvjetljava. Ipak, u praksi se, potreban fluks i raspored
reflektora najčešće određuju eksperimentalno.
Pitanja i zadaci:
1.
Objasniti prirodu svjetlosti !
2.
Napisati i objasniti formulu za odnos fluksa (toka) i osvijetljenosti !
3.Šta je lumen ?
4.Šta je luks ?
5.
Nabrojati električne izvore svjetlosti !
6.
Koja je razlika između halogene i inkadescentne sijalice ?
7.Objasniti konstrukciju fluoroscentne sijalice !
8.
Koja je uloga startera i prigušnice u paljenju fluoroscentne sijalice ?
9.
Nacrtati sheme induktivnog, kapacitivnog, kompenziranog i duo spoja fluo sijalice !
10.Nacrtati sheme spajanja živine i natrijumove sijalice !
11.Nacrtati shemu spajanja svijetleće cijevi !
12.Zašto se sijalice smještaju u svjetiljke ?
13.Nabrojati sisteme osvjetljenja !
14.Koji je sistem osvjetljenja najekonomičniji, a koji daje najbolju ravnomjernost osvjetljenja ?
15.Nabrojati vrste svjetiljki prema načinu učvršćenja !
16.Objasniti antipanik svjetiljke !
17.Definirati ravnomjernost osvjetljenja !
18.Objasniti stroboskopski efekat i njegove štetne posljedice !
62
19.Čime se izbjegava pojava stroboskopskog efekta ?
20.Kako se postižu dobre sjene ?
21.
Izračunati potreban broj svjetiljki za osvjetljenje prostorije površine 20 kvm, ako je
potrebno osvjetljenje 120 lx, a koriste se svjetiljke sa fluksom 1100 lm !
22.
Objasniti postupak proračuna osvjetljenja pomoću računara !
23.Objasniti pravila osvjetljenja stanova !
24.Objasniti pravila osvjetljenja fabrika i radionica !
25.Objasniti pravila osvjetljenja prodavnica i izloga !
26.Objasniti pravila osvjetljenja ugostiteljskih objekata !
27.Objasniti pravila osvjetljenja otvorenih prostora !
28.Izračunati potreban fluks za osvjetljenje fasade površine 75 kvm !
64
Spajanje trake ili žice vodiča za uzemljenje (zemljovoda) se vrši vijcima M8x18 mm. Štapovi
se mogu izrađivati od punog materijala
10 mm ili više, cijevi
25 mm ili više te od profila
(L-profil, krstasti profil itd.). Dužina štapova je minimalno 1 m, a međusobna udaljenost
štapova minimalno jednaka dužini štapova. Ako se primjene štapovi kraći od 1 m dolazi do
izražaja štetni uticaji zamrzavanja i sušenja tla. Dužina štapova gromobranskog uzemljenja
mora biti minimalno 3 m što često izaziva probleme pri zabijanju štapova, jer štap "udari" u
kamen. Da bi se olakšalo zabijanje, štap treba biti dobro zaoštren, a na vrhu štapa se zavari
pločica po kojoj se udara čekićem. Uzemljenja treba po mogućnosti postaviti u blizini trajno
vlažnog zemljišta, odnosno gdje se zemlja prirodnim putem kvasi. Poželjno je uzemjivač
ukopati u vlažnu zemlju, koja ima mali specifični otpor. Specifični otpor zemlje zavisi od
njezinog sastava i vlage. U kamenitom i šljunčanom terenu se zbog povećanja vodljivosti tla
oko uzemljivača ukopava treset ili se vrši zalijevanje uzemljivača i njegove neposredne
okoline rastvorom vode i gline. Najpovoljniji je rastvor 100 grama gline na 1 litar vode. Ukoliko
se uzemljivač postavlja u golu stijenu oko uzemljivača se obavezno postavi sloj zemlje (glina
ili treset) minimalne debljine 10 cm. Nije dozvoljeno ukopavati so oko uzemljivača, jer ona
ubrzava koroziju metala. Trakasti uzemljivači se izvode od čelične pocinčane trake
pravougaonog prijesjeka 25x4 mm ili od nehrđajućeg čelika istog prijesjeka. Traka se
ukopava na dubinu 80 cm. Minimalna dubina ukopavanja je 50 cm, jer u suprotnom dolaze do
izražaja štetni uticaji zamrzavanja i sušenja tla. Pri ukopavanju traku polažemo "na nož" da bi
se izbjeglo slijeganje zemlje ispod trake. Zemlja se mora nabijati pri zatrpavanju. Udaljenost
trake od zida objekta je minimalno 1 m, a od podzemnih kablova minimalno 3 m. U slučaju da
se ukršta sa kablom potrebno ju je na mjestu ukrštanja ukopati 1 m ispod kabla i provući kroz
keramičku ili plastičnu cijev dužine 3 m (sl.103).
Sl. 103.
Pri izradi temeljnog uzemljivača traka se ugrađuje u spoljne zidove temelja u obliku
zatvorenog prstena. Traka se polaže "na nož", a sloj betona između trake i tla treba biti debeo
10-20 cm. Potrebna dužina trake se određuje proračunom.
6.1.2.Povezivanje uzemljenja
Na zemljovodu mora postojati pristupačan rastavni spoj radi mjerenja otpornosti uzemljenja.
Povezivanje uzemljenja na električnu instalaciju ovisi o vrsti kućnog priključka. Ako je
priključak podzemni uzemljivač se u kućnom priključnom ormariću (KPO) spaja na zaštitni PE
provodnik, a ako je priključak nadzemni spajanje se vrši u glavnom razvodnom ormaru (GRO)
odnosno glavnoj razvodnoj tabli (GRT). Prijesjek kabla za uzemljenje (zemljovoda) ovisi o
prijesjeku faznih vodiča, a određuje se prema tabeli 10. Podzemni dio zemljovoda mora biti od
bakarne pletenice prijesjeka 25 mm
2
ili čelične trake 25x4 mm (FeZn ili nehrđajući čelik).
65
Tabela 10
PRIJESJEK
FAZNOG
VODIČA
A
mm
2
PRIJESJEK
ZEMLJOVODA
A
p
mm
2
A
16
A
(minimalno 6 )
16
A
35
16
35
A
A/2
Primjer:
Kuća se napaja bakarnim kablom PP-Y 5x10 mm
2
. Odrediti prijesjek zemljovoda !
Rješenje:
U ovom slučaju zemljovod mora imati prijesjek A
p
= 10 mm
2
, jer je A = 10 mm
2
16 mm
2
.
6.1.3.Proračun uzemljivača
Može se smatrati da Zemlja ima zanemariv otpor, ali otpor uzemljivača nije zanemariv i on
zavisi od dva faktora: specifičnog otpora tla i povšine uzemljivača koja je u kontaktu sa tlom.
Specifični otpor tla
ovisi o hemijskom sastavu tla, a mjeri se u
m. Posmatrajmo dva
uzemljivača na koje je vezan izvor izmjenične struje (sl. 104).
Sl. 104.
Kroz Zemlju i uzemljivače se zatvara strujni krug i teče struja I. Jačina struje ovisi o naponu
izvora U i otporima uzemljivača R
1
i R
2
, a određuje se prema Omovom zakonu:
67
Primjer:
Pet štapnih uzemljivača dužine 1 m je postavljeno u obradivo zemljište. Izračunati ukupan
otpor uzemljivača !
Rješenje:
40
R
1
= ------- = --------- = 40
l
1
1
40
R = -------- = ---------- = 8
n
5
Ukupan otpor uzemljivača je
= 8
.
Primjer:
U obradivu zemlju je postavljena traka dužine 8 m. Izračunati otpor i udarni otpor !
Rješenje:
2
2
40
R = --------- = ---------- = 10
l
8
R
u
= k
R = 2
10 = 20
.
Primjer:
U temelj kuće dimenzija 8x7 m je postavljen temeljni uzemljivač. Izračunati otpor uzemljivača,
ako je kuća na ilovači !
Rješenje:
40
R = 0,564
-------- = 0,564
---------- = 3
A
8
7
Montaža gromobranske
instalacije
Montaža gromobranske instalacije se vrši prema odobrenom projektu. Često se pri izvođenju
građevinskih radova odstupa od projekta, tako da je ponekad potrebno prije montaže
gromobranske instalacije izvršiti doradu projekta. Najvažnije je da se provjeri ima li na krovu i
zidovima objekta metalnih površina koje nisu u projektu, te da li se odvodi i mjerne kutije
mogu postaviti kako je predviđeno. Prvi korak pri izradi instalacije je postavljanje nosača trake
(potpora) i mjernih kutija. Mjerne kutije se postavljaju na visini 2 m od tla. Nakon što se
montiraju potpore i mjerne kutije pristupa se postavljanju trake. Traka se mora postaviti po
suhom vremenu i to što brže. U slučaju nevremena sa grmljavinom djelomično postavljena
traka može ugroziti objekat više nego da je objekat bez gromobrana. Traka se postavlja 10
cm iznad nivoa krova i to okomito na krov – "na nož". Na zidove se traka montira podžbukno
(ispod fasade) ili nadžbukno na potporama. Ukoliko se traka postavlja nadžbukno izlaz trake
iz tla mora biti premazan katranom i zaštićen metalnim štitnikom izrađenim od L-profila dužine
160 cm. Metalni štitnik se montira na zid pomoću tiplova. Sva spajanja trake se vrše
pocinčanim vijcima M8x18 mm uz prijeklop dužine minimalno 10 cm. Bitno je napomenuti da
se na gromobransku instalaciju moraju spojiti sve metalne površine veće od 2 m
2
(oluci, cijevi,
ventilacioni kanali itd.). Ukoliko se gromobran izrađuje od trake ili pune žice razmak između
potpora na sljemenu je 1 m, po ostatku krova 1,5 m, a po zidovima 2 m. Međutim ukoliko se
68
koristi uže razmak između potora se smanjuje na 0,5 m duž cijele trase. Pri odabiru vrste
materijala za izradu gromobrana treba voditi računa o materijalima iskorištenim za izradu
objekta, jer nije dobro kombinirati raznorodne materijale. Npr. ukoliko su oluci na objektu od
bakra najbolje je koristiti bakar za izradu hvataljki i odvoda, dok se u zemlju polaže traka od
nehrđajućeg čelika. Spoj FeZn čelične trake i bakarne žice se ostvaruje pomoću olovnog
uloška. U slučaju da direktno spojimo raznorodne materijale koji su inkompatibilni dolazi do
ubrzane korozije. Pri udaru groma u objekat olovna pločica se istopi pa je treba zamijeniti.
Zbog toga je bolje rješenje upotreba trake od nehrđajućeg čelika, jer tada ne moramo
postavljati olovni uložak.
Podzemno polaganje
kablova
Za potrebe podzemnog polaganja kablova se kopa rov dubine minimalno 60 cm, a najbolje 80
cm. Širina rova nije bitna, ali se zbog samog kopanja izrađuje rov širine oko 35 cm. Ako je tlo
kamenito kopa se rov manje dubine, ali se mora osigurati kvalitetna zaštita kabla od
oštećenja. Nakon što se iskopa rov prije polaganja kabla se postavlja sloj sitnog pijeska ili
rastresite zemlje. Po polaganju kabla postavljaju se na kabl zaštitne plastične koruge (GAL
štitnici) koje su za energetske kablove crvene, a za komunikacione kablove žute boje. Iznad
kabla se postavlja sloj sitnog pijeska ili rastesite zemlje bez kamenja debljine 10 cm. Zemlju
treba nabiti radi odvođenja toplote. 40 cm ispod nivoa tla se postavlja traka upozorenja
(crvena za energetske i žuta za komunikacione kablove).
Sl. 105.
U cilju zaštite kabla preporučljivo je da se isti provuče kroz savitljivu cijev. Često se podzemni
kablovi polažu u betonske cijevi ili u betonske kanale što je skupo, ali kvalitetno rješenje.
Posebno su dobri betonski kanali sa poklopcima gdje se u svakom momentu lahko može
pristupiti kablu.
Postavljanje golih
vodiča
Goli vodiči od bakra ili alučela se postavljaju na porculanske izolatore (sl.106).
Sl. 106.
Za učvršćivanje vodiča na izolatore se koristi križni vez. Križni vez (sl.107) se izvodi po
sljedećem redoslijedu radnji:
a)vezna žica se postavi simetrično oko vrata izolatora,
70
Izvedba električnih instalacija
6.6.1.Postupci izvođenja električnih
instalacija
Postoje tri načina izvođenja električne instalacije:
1.)izvođenje pomoću razvodnih kutija (sl. 110),
2.)izvođenje pomoću aparatnih razvodnih kutija (sl. 111) i
3.)izvođenje pomoću razvodnog ormara (sl. 112).
Danas se instalacije najčešće izvode pomoću razvodnih kutija. Izvođenje instalacija pomoću
razvodnog ormara se često koristi u industriji. Njegova prednost je u tome što je otklanjanje
kvarova na instalaciji znatno lakše.
Sl. 110.
Sl. 111.
Sl. 112.
Izvođenje instalacija pomoću aparatnih razvodnih kutija se koristi pri instalisanju kablova u
zidove od rigips ploča. Za rigips postoje specijalne razvodne kutije koje se pomoću
samohodnih vijaka pritežu za rigips ploče.
Podžbukno izvođenje električnih instalacija bez instalacionih
cijevi
Električne instalacije se mogu izvoditi ispod maltera (žbuke) u instalacionim cijevima i bez
instalacionih cijevi. Izvođenje instalacija u cijevima je skuplje i kvalitetnije pa se sve više
primjenjuje. Instalacija bez instalacionih cijevi se može izvoditi kablovima PP (okrugli) i PP/R
(pljosnati). Instaliranje pljosnatih kablova PP/R je jednostavnije, ali se ne smiju koristiti u
vlažnim prostorijama. Kablovi se postavljaju na ciglu ili na grubi malter, a nakon što se
postave preko njih se postavlja sloj maltera debeo minimalno 4 mm. Pljosnati kablovi PP/R se
na zid zakivaju ekserčićima i dodatno učvršćuju gipsom, a okrugli kablovi PP se zakivaju
obujmicama. Kada se gips osuši ekserčići i obujmice se vade. Razmak između dva
učvršćenja je maksimalno 25 cm. Pravac postavljanja kabla se iscrtava lenjirom ili još bolje uz
pomoć žice za iscrtavanje pravca. Prema propisima koji važe u Evropskoj uniji udaljenost
kablova od poda i od stropa treba biti 15-45 cm, a najbolje ih je postavljati na udaljenosti 30
cm (sl.113).
71
Sl. 113.
Kablovi se također postavljaju na visini 90-120 cm, a najbolje na 100 cm iznad poda. Dakle,
postoje tri zone na zidu u kojima se smiju postavljati kablovi (donja, srednja i gornja). Ukoliko
se vode dva kabla paralelno razmak između njih mora biti 1 cm. Udaljenost kabla od ugla,
prozora ili vrata treba da je 10-30 cm, a najbolje 15 cm. Kablovi se smiju račvati samo pod
pravim uglom, a nije dozvoljeno koso postavljanje kablova osim u podu i na stropu gdje je to
dozvoljeno (sl. 114).
Sl. 114.
Prema našim propisima, koji su još na snazi, pri horizontalnom polaganju kablovi se vode na
rastojanju od 30 cm do 110 cm od poda i 200 cm od poda do stropa, dok pri vertikalnom
polaganju rastojanje od prozora i vrata treba biti najmanje 15 cm. Kablovi se smiju spajati
samo u razvodnim kutijama, a treba ih, po mogućnosti, voditi 20 cm od dimnjaka. Razvodne
kutije se ukopavaju u zid dlijetom ili udarnom bušilicom ili se nadžbukno učvršćuju pomoću
tiplova. Ukopane kutije se dodatno učvršćuju gipsom. Spajanje provodnika u razvodnim
kutijama se vrši pomoću rednih stezaljki ili pomoću spojki, a nije dozvoljeno spajanje
uvrtanjem žica. Utičnice u sobama za stanovanje i kancelarijama se postavljaju na visini 30
cm od poda, a u kuhinji na visini 115 cm od poda. U kupatilu se utičnice postavljaju na visini
150 cm od poda i na minimalnoj udaljenosti od kade 60 cm. Prekidači za paljenje svjetla se
postavljaju na visini 105 cm od poda. Prekidači za paljenje svjetla u kupatilu i WC se najčešće
postavljaju izvan kupatila u hodniku. Prema važećim propisima vodovi slabe struje moraju biti
udaljeni minimalno 10 cm od energetskih vodova premda savremni signalni vodovi imaju
kvalitetnu zaštitu od smetnji koje potiču od energetskih vodova. Obično se 10 cm od stropa
73
Sl. 117.
Nakon svake dvije promjene pravca postavlja se razvodna kutija.
Sl. 118.
Osim u zid instalacione cijevi se mogu postavljati u pod što je ponekada veoma efikasan
način izvođenja inatalacija, jer se betoniranjem cijevi u pod izbjegava mukotrpan posao
instalisanja cijevi u zid.
Nadžbukno izvođenje električnih
instalacija
U poređenju sa podžbuknim, nadžbukne instalacije se izvode brže i lakše, ali imaju i svoje
nedostatke. Prije svega one su skuplje, a u pojedinim slučajevima nisu primjenjive iz estetskih
razloga. Električne instalacije u drvenim objektima se najčešće izvode kao nadžbukne. Pri
nadžbuknom izvođenju električnih instalacija vodovi se na zid pričvršćuju pomoću obujmica.
Obujmice se na zid postavljaju: učvršćivanjem pomoću tiplova i vijaka, lijepljenjem i
zakivanjem ekserima vodeći računa da minimalna udaljenost zida i kabla bude 5 mm. Za
instaliranje kablova na metalne konstrukcije se koristi posebna obujmica napravljena od
metalne trake obložene plastikom. Ova obujmica se siječe na trake potrebne dužine kojima se
kablovi učvršćuju na metalne nosače. Na slici 119 su prikazane obujmice za učvršćivanje
kablova na zid.
Sl. 119.
Obujmice se moraju postavljati na minimalnoj udaljenosti 25 cm horizontalno i svakih 40 cm
vertikalno. Najveća dozvoljena udaljenost obujmice od razvodne kutije je 10 cm.
74
Sl. 120.
Koljeno kabla ima dimenzije 15x15 cm. Ulaz kabla u razvodnu kutiju mora biti zaptiven
gumenom kablovskom uvodnicom ili elektrokitom. Od poda do visine 2 m kablovi moraju biti
dodatno zaštićeni od mehaničkih oštećenja. U industriji se često kompletna trasa kabla štiti od
oštećenja uvlačenjem kabla u metalne cijevi. Krajevi cijevi moraju biti zaobljeni ili se
postavljaju plastični zaobljeni završeci. Ukoliko metalne cijevi nemaju unutarnji izolacioni sloj
tada obavezno moraju biti uzemljene, odnosno mora se postići izjednačenje potencijala.
Industrijski objekti su obično građeni od metala tako da se izjednačenje potencijala postiže
upotrebom metalnih obujmica kojima se instalacione cijevi učvršćuju na metalnu konstrukciju
objekta. Kablovi, utičnice i prekidači se postavljaju na istim udaljenostima od poda, stropa,
ugla, vrata i prozora, kao i kod podžbuknog izvođenja instalacija. Na mjestima gdje postoji
opasnost od oštećenja kabla isti se uvlače u fleksibilne ili krute metalne cijevi. Najmanji
dozvoljeni razmak između električnog kabla i drugih instalacija je 30 mm. Ako se u blizini
kabla nalaze instalacije grijanja, dimnjak ili drugi izvori toplote kabl se mora izolovati od njih
toplotnom izolacijom ili instalirati na dovoljnu udaljenost od njih.
Instalacija u betonskim
kanalima
U industrijskim pogonima u kojima se ne vrši česta izmjena pozicija mašina u velikoj mjeri se
vrši instaliranje kablova u podnim betonskim kanalima. Širina i dubina kanala je 30-100 cm.
Način postavljanja kablova je prikazan na slici 121. Treba izbjegavati instaliranje kablova u isti
kanal sa drugim neelektričnim instalacijama, a ako se to ne može izbjeći potrebno je poduzeti
mjere da se izbjegnu štetni uticaji jednih intalacija na druge.
Sl. 121.
Poklopac kanala se izrađuje od betona, željeza ili drveta. Često se unutar kanala postavlja
noseća konstrukcija za kablove, kao što je prikazano na slici 122.
76
Sl. 126.
S obzirom da su kablovski kanali izrađeni od željeza u jednu polovinu kanala možemo
postaviti telekomunikacione, a u drugu energetske kablove bez straha da će energetski
kablovi izazivati smetnje. Metalni kanali se postavljaju na betonsku ploču. Prije njihovog
postavljanja potrebno je prema projektu vrlo pažljivo iscrtati mjesto postavljanja kanala.
Nakon što se kanali namontiraju vrši se njihovo zalijevanje slojem betona debljine minimalno
60 mm. Nakon što se beton osuši vrši se uvlačenje kablova.
Vodovi na nosivom
užetu
U industrijskim pogonima se ponekad vodovi za električnu rasvjetu i za priključnice postavljaju
na nosivo uže. Kabl se učvršćuje na čelično uže pomoću obujmica koje se postavljaju na
svakih 25 cm (sl. 127).
Sl. 127.
Nosivo uže se pomoću kuka zateže između zidova prostorije (sl.128).
Sl. 128.
77
Vodovi na nosećoj
konstrukciji
Vrlo čest i veoma pogodan način izvođenja električnih instalacija u industrijskim pogonima
jeste postavljanje vodova na nosećoj konstrukciji kao što je prikazano na slici 129.
Sl. 129.
Noseća konstrukcija se montira na zidove ili stropove pomoću tiplova, a zatim se polažu
kablovi. Noseća konstrukcija se često naziva kablovski regal (polica). Noseće konstrukcije
koje su izrađene od metala bez izolacione presvlake moraju biti uzemljene.
Sabirnički
razvod
Kod sabirničkog razvoda napajanje električnom energijom se ne vrši kablovima već preko
bakarnih šina (sabirnica), koje su postavljene u metalnim kutijama standardne dužine 3m.
Bakarne šine su postavljene na izolacione nosače, a njihov raspored unutar kutije je prikazan
na slici 130.
Sl. 130.
Limena kutija se koristi kao zaštitni PE vodič. Postoje četiri vrste sabirničkog razvoda:
1.)osnovni (ventilacioni) razvod,
2.)motorni razvod,
3.)rasvjetni razvod i
4.)dizalični razvod.
Osnovni razvod se zove ventilacioni, jer je njegova kutija izrađena od izbušenog lima radi
boljeg odvođenja toplote sa sabirnica koje se zagrijavaju usljed proticanja jakih struja.
Osnovni razvod se koristi na svim mjestima gdje se prenosi velika količina energije na niskom
naponu. Standardno se izrađuje za struje: 800 A, 1350 A, 2000 A, 2500 A i 3000 A. Motorni
79
Sl. 133.
Sl. 134.
Za izvođenje telefonskih instalacija se upotrebljavaju cijevi i pribor kako slijedi:
-za telefonsku instalaciju se koriste samo izolacione cijevi;
-usponski vodovi se izrađuju
29 mm za koje je potreban otvor u zidu 60x60 mm;
-za razvod na pojedinim spratovima se upotrebljavaju cijevi
23 mm sa otvorom u zidu
40x40 mm;
-za razvod do pojedinog aparata se koriste cijevi
16 mm sa otvorom na zidu 30x30 mm.
Preporučuju se prječnici provodnika u ovisnosti o dužini linije dati u tabeli 13.
Tabela 13
DUŽINA LINIJE
do 150 m
150-270 m
270-625 m
625-900 m
PREPORUČENI
PRIJEČNIK
PROVODNIKA
mm
0,6
0,8
1,2
1,4
Grananje instalacije se vrši u razvodnim ormarićima (telefonskim razdjelnicima) i razvodnim
kutijama. Najčešće se za svaki sprat postavi po jedan razdjelnik. Izvedba antenske instalacije
je prikazana na slici (sl. 135).
80
Sl. 135.
Izvođenje signalnih
instalacija
Postoje signalne instalacije za: stambene objekte, hotele i bolnice. U stambenim objektima se
od signalnih uređaja uglavnom koristi električno zvonce. Postoje zvonca koja se napajaju
naponom 220 V i zvonca na niski napon (3-8 V). Niski napon se dobiva pomoću
transformatora koji se ugrađuje na glavnoj razvodnoj tabli (GRT). U bolnicama se koristi
zvonce za pozivanje medicinske sestre. U sobi dežurne sestre se nalazi zvonce i signalna
tabla na kojoj se u slučaju poziva pali sijalica tako da sestra može znati iz koje sobe je upućen
poziv. U hotelima imamo tri sistema pozivanja: dozivanje sobarice, dozivanje konobara i
dozivanje nosača. U kupatilima, iznad kade, ugrađuje se potezni prekidač za poziv u pomoć
(SOS prekidač).
Izvođenje električnih instalacija na mjestima ugroženim eksplozivnim
smjesama
Mjesta ugrožena eksplozivnim smjesama su npr. benzinske pumpe, farbaonice, rudnici,
magacini zapaljivih tekućina itd. Električne instalacije na ovim mjestima se izvode, u principu,
na isti način kao i drugdje, ali se za izvođenje radova smije koristiti materijal i oprema
posebno izrađena za ove prostore. Ova oprema prema IEC standardu nosi oznaku ,,Ex’’. Kod
nas je još u upotrebi i stara oznaka JUS standarda ,,S’’ (sigurnost). Kablovi koji se instališu na
mjestima ugroženim eksplozivnim smjesama ili se uvode u takve prostore imaju plašt obojen
svijetloplavo. Pri izvođenju radova električari moraju posebnu pažnju posvetiti ovim kablovima
da ih ne bi spojili pogrešno ili oštetili. Radove na električnim instalacijama mjesta ugroženih
eksplozivnim smjesama smiju izvoditi samo posebno obučeni električari sa položenim
stručnim ispitom.
Ispitivanje ispravnosti električnih
instalacija
Prema važećim propisima potrebno je verificirati električnu instalaciju prijegledom i izvršiti
ispitivanja. Prijegledom se provjerava:
1.)zaštite od električnog udara, uključujući mjerenje razmaka kod zaštite zaprekama ili
kućištima, pregradama ili postavljanjem opreme izvan dohvata ruke;
2.)zaštitnih mjera od širenja vatre i od toplinskih utjecaja vodiča prema trajno dopuštenim
vrijednostima struje i dopuštenom padu napona (ako nije izvršena revizija projekta);
3.)izbora i podešenosti zaštitnih uređaja i uređaja za nadzor;
4.)ispravnosti postavljanja odgovarajućih sklopnih uređaja u pogledu razdjelnog (rastavnog)
razmaka;
5.)izbora opreme i zaštitnih mjera prema vanjskim utjecajima;
6.)raspoznavanja neutralnog i zaštitnog vodiča;
7.)postojanja shema, pločica s upozorenjima ili sličnih informacija;
8.)raspoznavanja strujnih krugova, osigurača, sklopki, stezaljki i druge opreme;
9.)spajanja vodiča;
10.)pristupačnosti i raspoloživosti prostora za rad i održavanje.
Ispitivanja se moraju izvesti ovim redoslijedom:
82
Sl. 136.
Tester mora biti atestiran.
Ispitivanje gromobranske
instalacije
Pri ispitivanju gromobranske instalacije je potrebno:
1.)provjeriti da li je instalacija izvedena po projektu;
2.)izmjeriti otpor uzemljenja na svim mjernim spojevima;
3.)mjerenjem provjeriti da li su svi odvodi spojeni na hvataljke;
4.)provjeriti da li su na gromobransku instalaciju spojene sve metalne površine veće
od 2 m
2
(oluci, cijevi, ventilacioni kanali itd.).
Otpor uzemljenja se mjeri na mjernom rastavnom spoju. Prije mjerenja uzemljenje se na
mjernom rastavnim spoju otpoji od odvoda. Nakon toga se test metrom vrši mjerenje otpora.
Test metar se spaja između faze i uzemljenja (sl. 137).
Sl. 137.
Osim mjerenja otpora uzemljenja uzemljivača provjerava se otpor uzemljenja odvoda čime se
provjeri kvalitet spoja odvoda na gromobransku instalaciju. Dakle, na svakom spoju vršimo
dva mjerenja.
Ispitivanje razvodne table (razvodnog ormara)
Pri ispitivanju razvodne table (ormara) treba
provjeriti:
1.)da li su označeni strujni krugovi i elementi;
2.)da li je tabla (ormar) izvedena prema projektu;
3.)megerom izmjeriti otpor izolacije;
4.)provjeriti da li su postavljeni glavni (tarifni) osigurači;
5.)ukoliko je tabla (ormar) od metala izmjeriti otpor uzemljenja uključivo i otpor
uzemljenja vrata;
83
6.)provjeriti vazdušne razmake neizolovanih dijelova pod naponom;
7.)provjeriti da li je postavljena pločica opisana u poglavlju 4.2.1.2.;
7.)provjeriti da li je postavljena jednopolna shema.
Provjera radova u
kupatilu
Pri provjeri radova u kupatilu potrebno je provjeriti:
1.)da li su instalacione sklopke postavljene izvan kupatila;
2.)da li su utičnice na visini minimalno 150 cm i na udaljenosti minimalano 60 cm od
kade;
3.)izmjeriti otpor uzemljenja svih vodljivih predmeta;
4.)provjeriti mjerenjem kvalitet izjednačenja potencijala svih vodljivih predmeta.
Ispitivanje instalacija slabe
struje
Potrebno je provjeriti:
1.)izvedenost po projektu;
2.)funkcionalnost.
Mjerenje otpora
uzemljenja
Postoji više metoda mjerenja otpora uzemljenja, a najviše se koristi U-I metoda i metoda
mjerenja pada napona. Na slici 138 je prikazano mjerenje U-I metodom.
Sl. 138.
Sa utičnice se preko predotpora i ampermetra dovede napon na uzemljivač. Na udaljenosti
većoj od 20 m se zabode sonda (metalni štap) u tlo i preko voltmetra spoji na uzemljivač.
Otpor uzemljenja se nakon očitavanja instrumenata izračunava pomoću Omovog zakona:
U
R
z
= ---------
.
I
Metoda mjerenja pada napona je prikazana na slici 139.
85
Izvor promjenljivog napona U se pri mjerenju otpora izolacije kabla podesi na 500 V.
Instrument se spoji prema slici 141.
Sl. 141.
Nakon spajanja se pritisne tipkalo S i očita struja. Otpor izolacije se računa po Omovom
zakonu:
U
R = -------
.
I
Otpor izolacije kabla mora biti minimalno 0,5
. Savremeni megeri imaju skalu
izbaždarenu u megaomima tako da nije potrebno računati. Meger je sastavni dio test metra.
Pri ispitivanju kabla potrebno je izmjeriti otpor između svake dvije žile (,,svaka sa svakom’’)
što znači da je, ako ispitujemo petožilni kabl, potrebno izvršiti ukupno deset mjerenja.
6.11.Otklanjanje kvarova na električnim instalacijama
Najčešća dva kvara na instalaciji su prijekid kabla i kratak spoj na kablu. Oba kvara nastaju
usljed preopterećenja. Zbog preopterećenja može doći do pregaranja jedne od žica kabla,
dakle do prijekida ili se žice pregriju, istope izolaciju i dođe do njihovog kratkog spoja.
Tinjalica (ispitivač) i voltmetar služe za otkrivanje lokacije prijekida kabla. Počev od glavne
razvodne table se prati prisutnost napona na kablu i tako određuje mjesto kvara. Mjerenja se
vrše na razvodnim kutijama. Ommetar se koristi za određivanje mjesta kratkog spoja na
kablu. Kratak spoj na kablu se manifestira pregorijevanjem osigurača. Zujalica i signal traser
(pipalica) se koriste za određivanje mjesta prijekida kabla u slučaju da nemamo napajanje
električnom energijom. Zujalica koja ima baterijsko napajanje se spoji na početak kabla, npr.
kod glavne razvodne table, a pipalicom se prati tok signala kroz kabl i time određuje mjesto
prijekida kabla. Kao pipalica se mogu iskoristiti obične slušalice, a kao zujalica se koristi
astabilni multivibrator. U nedostatku zujalice i signal trasera možemo se poslužiti običnom
baterijom od 4,5 V kao generatorom i minijaturnom sijalicom za napon od 3 V kao signal
traserom.
Pitanja i zadaci:
1.Nabrojati vrste uzemljivača !
2.Od čega se izrađuju uzemljivači ?
3.Na koju dubinu se ukopava trakasti uzemljivač ?
4.Objasniti izvođenje ukrštanja kabla i trake
uzemljivača !
5.Izračunati otpor štapnog uzemljivača sa tri štapa dužine po 1 m, ako je otpor tla 40
m !
6.Izračunati otpor trakastog uzemljivača, ako je traka dužine 100 m ukopana u zemljište sa
otporom 3000
m !
7.Izračunati otpor temeljnog uzemljivača, ako je površina temelja 70 kvm, a otpor tla 40
m !
8.Šta je udarni otpor uzemljivača ?
9.Objasniti postupak montaže gromobrana !
10.Objasniti postupak podzemnog polaganja kablova !
11.Koja su razlike u postupku polaganja energetskih i telekomunikacionih kablova !
12.Na šta se postavljaju goli vodiči !
13.Nabrojati postupke izvođenja električnih instalacija prema načinu spajanja !
14.Koliki sloj maltera mora biti iznad kabla ?
15.
Kako se na zid pričvršćuju kablovi PP-Y, a kako PP/R ?
86
16.
Kolike trebaju biti udaljenosti kabla od poda, stropa, vrata, prozora i ugla prostorije ?
17.Na kojoj visini se postavljaju utičnice u kupatilu, kuhinji i sobama ?
18.Na kojoj minimalnoj udaljenosti od kade se postavlja utičnica ?
19.Na kojoj visini se postavljaju prekidači za paljenje rasvjete ?
20.Na kojoj udaljenosti od stropa se postavlja telefonski, na kojoj signalni, a na kojoj
energetski vod ?
21.Šta se stavlja na kraj kabla ?
22.Šta je predvuča ?
23.
Na koliko metara instalacione cijevi se postavlja razvodna kutija ?
24.
Koje su prednosti i nedostaci nadžbuknih instalacija u poređenju sa podžbuknim ?
25.Kolika je maksimalna dozvoljena horizontalna i vertikalna udaljenost obujmica pri
nadžbuknom instaliranju ?
26.Kolika je maksimalna dozvoljena udaljenost obujmice od razvodne kutije ?
27.Gdje se vrši instaliranje u betonskim kanalima ?
28.
Koje su dimenzije betonskih kablovskih kanala ?
29.
Kolika je visina i dužina standardnog elementa metalnog kablovskog kanala ?
30.Gdje se koriste metalni kablovski kanali ?
31.Koliko mora biti debeo sloj betona kojim se zalijeva metalni betonski kanal ?
32.Šta je kablovski regal ?
33.Kolika je standardna dužina kutije sabirničkog razvoda ?
34.Nacrtati raspored sabirnica u kutiji !
35.
Nabrojati vrste sabirničkog razvoda !
36.
Koje su standardne struje ventilacionog razvoda ?
37.Koje su standardne struje motornog razvoda ?
38.Koje su standardne struje rasvjetnog razvoda ?
39.Gdje se koristi motorni razvod ?
40.Gdje se ne smije koristiti motorni razvod ?
41.Koji se potrošači napajaju dizaličnim razvodom ?
42.Šta je oduzimač struje ?
43.Šta su telefonski razdjelnici ?
44.Kako su električna zvonca podijeljena prema naponu napajanja ?
45.Koje sisteme pozivanja imamo u hotelima ?
46.
Navesti oznake opreme namijenjene za instaliranje u prostorima ugroženim eksplozivnim
smjesama !
47.
Smiju li svi električari izvoditi radove u prostorima ugroženim eksplozivnim smjesama ?
48.Koja ispitivanja električne instalacije se vrše u toku radova ?
49.Kako se vrši provjeravanje rasvjete ?
50.Kako se vrši provjeravanje utičnica ?
51.Kako se vrši provjeravanje gromobranske instalacije ?
52.Kako se vrši provjeravanje razvodnih uređaja ?
53.Kako se vrši provjeravanje radova u kupatilu ?
54.Objasniti mjerenje otpora uzemljenja U-I metodom !
55.Objasniti mjerenje otpora uzemljenja metodom mjerenja pada napona !
56.Objasniti mjerenje otpora izolacije kablova !
57.
Koji su najčešći kvarovi električne instalacije ?
58.
Objasniti otkrivanje mjesta prijekida kabla pomoću zujalice i pipalice !
88
7.2.Tabele
Tabela dozvoljenog strujnog opterećenja, u amperima, trofaznih kablova PP-Y i PP 00:
UVJETI
PRIJESJEK
A
B1
B2
C
E
F
1,5
13
15,5
14
17,5
18,5
18,5
2,5
18
21
19
24
25
25
4
24
28
26
32
34
34
6
31
36
33
41
43
43
10
42
50
46
57
60
60
16
56
68
61
76
80
80
25
73
89
77
96
101
101
Tabela svjetlosnog toka sijalica sa užarenom niti:
SNAGA
SIJALICE
(W)
25
40
60
75
100
150
TOK (lm)
230
430
730
960
1 380
2 220
Tabela svjetlosnog toka fluoroscentnih cijevi sa temperarurom boje 3000K:
NAZIVNA SNAGA (W)
18/20
36/40
58/65
TOK (lm)
1 100
2 800
4 600
Tabela instalacionih cijevi i odgovarajućih kablova:
UNUTARNJI
PRJEČNIK CIJEVI (mm)
ENERGETSKI KABL
KOMUNIKACIONI KABL
11
PP-Y 3x1,5 mm
2
do 3 parice 0,6 mm
13,5
PP-Y 5x1,5 mm
2
PP-Y 3x2,5 mm
2
do 5 parica 0,6 mm
16
PP-Y 5x2,5 mm
2
PP-Y 3x4 mm
2
PP-Y 3x6 mm
2
do 10 parica 0,6 mm
23
PP-Y 5x4 mm
2
PP-Y 5x6 mm
2
PP-Y 3x10 mm
2
do 24 parice 0,6 mm
29
PP-Y 5x10 mm
2
do 50 parica 0,6 mm
Tabela prječnika i prijesjeka provodnika
A (mm
2
)
1,5
2,5
4
6
10
16
25
d (mm)
1,38
1,78
2,25
2,76
3,57
4,51
5,64
Spisak najčešće korištenog elektroinstalaterskog materijala i komponenti
Naziv
Naziv
Automat za stubišno svjetlo 230V
Provodnik J-Y(St)Y 2x2x0,6 mm2
Brojilo monofazno jednotarifno 10-40A
Provodnik J-Y(St)Y 2x2x0,8 mm2
Brojilo monofazno dvotarifno 10-40A
Provodnik X00-A 2x16 mm2
Brojilo trofazno jednotarifno 10-40A
Provodnik X00-A 4x16 mm2
Brojilo trofazno dvotarifno 10-40A
Provodnik X00/0-A 3x35+71,5 mm2
Brojilo trofazno dvotarifno 10-60A
Provodnik X00/0-A 3x35+71,5+2x16 mm2
Bravica za elektroormar (otključavanje alatom)
Provodnik X00/0-A 3x70+71,5 mm2
Bravica za elektroormar
Provodnik X00/0-A 3x70+71,5+2x16 mm2
Cijev fluo 4W
Razdjelnik sa 4 DII osigurača N/Ž
Cijev fluo 6W
Razdjelnik sa 6 DII osigurača N/Ž
Cijev fluo 8W
Razdjelnik sa 8 DII osigurača N/Ž
Cijev fluo 13W
Razdjelnik sa 8 DII osigurača P/Ž
89
Cijev fluo 15W
Razdjelnik sa 10 DII osigurača N/Ž
Cijev fluo 18W
Razdjelnik sa 12 DII osigurača N/Ž
Cijev fluo 30W
Razdjelnik sa 12 DII osigurača P/Ž
Cijev fluo 36W
Razdjelnik sa 8 automatskih osigurača N/Ž
Cijev fluo 58W
Razdjelnik sa 8 automatskih osigurača P/Ž
Cijev savitljiva podžbukna d 16 mm
Razdjelnik sa 10 automatskih osigurača N/Ž
Cijev savitljiva podžbukna d 20 mm
Razdjelnik sa 10 automatskih osigurača P/Ž
Cijev savitljiva podžbukna d 25 mm
Razdjelnik sa 12 automatskih osigurača N/Ž
Cijev savitljiva podžbukna d 32 mm
Razdjelnik sa 12 automatskih osigurača P/Ž
Cijev savitljiva podžbukna d 40 mm
Razdjelnik sa 18 automatskih osigurača N/Ž
Cijev savitljiva podžbukna d 50 mm
Razdjelnik sa 18 automatskih osigurača P/Ž
Cijev savitljiva IBG d 16 mm
Razdjelnik sa 24 automatskih osigurača N/Ž
Cijev savitljiva IBG d 20 mm
Razdjelnik sa 24 automatskih osigurača P/Ž
Cijev savitljiva IBG d 25 mm
Razdjelnik jednoredni, neopremljen
Cijev savitljiva IBG d 32 mm
Razdjelnik jednoredni s metalnim vratima
P/Ž
Cijev savitljiva IBG d 40 mm
Razdjelnik dvoredni, neopremljen
Cijev savitljiva IBG d 50 mm
Razdjelnik dvoredni s metalnim vratima P/Ž
Fotorelej
Razdjelnik troredni, neopremljen
Gips 1/1 električarski
Razdjelnik troredni s metalnim vratima P/Ž
Gips 2/1 električarski
Razdjelnik NE-2 prazan
Gips 5/1 električarski
Razdjelnik NE-4 prazan
Grijalica električna, zidna
Reflektor halogeni 150W IP44
Grlo E14
Reflektor halogeni 150W IP44 sa IC
sklopkom
Grlo keramičko E14
Reflektor halogeni 500W IP44
Grlo E14 za luster
Reflektor halogeni 500W IP44 sa IC
sklopkom
Grlo E27
Reflektor halogeni 1000W IP44
Grlo keramičko E27
Reflektor halogeni 1500W IP44
Grlo keramičko E27 sa kutnikom
Relej impulsni MR-42 ETI
Grlo E27 koso
Regulator svjetla P/Ž
Grlo E27 za luster
Sabirnica za DII osigurače 1 m
Grlo keramičko E40
Sabirnica za automatske osigurače 1 m,
izolirana
Grlo za starter
Sabirnica za automatske osigurače 1 m, 3P
izolirana
Interfon
Sonda za uzemljenje 2" 1,5 m EGRO 57
Kabelska stopica KSB-C-4/5
Sijalica E14/25W
Kabelska stopica KSB-C-6/6
Sijalica E14/40W
Kabelska stopica KSB-C-10/6
Sijalica E14/60W
Kabelska stopica KSB-C-16/8
Sijalica E14/25W u obliku kugle
Kabelska stopica KSB-C-25/8
Sijalica E14/40W u obliku kugle
Kabelska stopica KSB-C-35/10
Sijalica E14/60W u obliku kugle
Kabelska stopica KSB-C-50/10
Sijalica E14/25W u boji
Kabelska stopica KSB-C-70/12
Sijalica E27/25W
Kabelska stopica KSB-C-95/12
Sijalica E27/40W
Kabelska stopica KSB-C-120/12
Sijalica E27/60W
Kabelska stopica KSB-C-150/16
Sijalica E27/75W
Kalibarski prsten VD II 6A
Sijalica E27/100W
Kalibarski prsten VD II 10A
Sijalica E27/150W
Kalibarski prsten VD II 16A
Sijalica E27/200W
Kalibarski prsten VD II 20A
Sijalica E27/25W u boji
Kalibarski prsten VD II 25A
Sijalica VTFE E27/125W
Kalibarski prsten VD III 35A
Sijalica VTFE E40/250W
Kalibarski prsten VD III 50A
Sijalica VTFE E40/400W
Kalibarski prsten VD III 63A
Sijalica VTFW FLUOSOL E27/160W
91
EGRO 40
Obujmica fi 8-18 mm PVC
Svjetiljka okrugla 100W
Obujmica fi 18-26 mm PVC
Svjetiljka fluo tračna 1x18W
Obujmica fi 4 mm PVC sa ekserom
Svjetiljka fluo tračna 1x36W
Obujmica fi 6 mm PVC sa ekserom
Svjetiljka fluo tračna 2x36W
Obujmica fi 8 mm PVC sa ekserom
Svjetiljka fluo tračna 3x36W
Obujmica fi 10 mm PVC sa ekserom
Svjetiljka fluo 1x18W opal
Obujmica fi 12 mm PVC sa ekserom
Svjetiljka fluo 1x36W opal
Obujmica fi 14 mm PVC sa ekserom
Svjetiljka fluo 2x18W opal
Obujmica fi 16 mm PVC sa ekserom
Svjetiljka fluo 2x36W opal
Obujmica fi 20 mm PVC sa ekserom
Svjetiljka fluo 2x58W opal
Odvodnik prenapona
Svjetiljka fluo 3x36W opal
Ormar razvodni RO1 metalni neopremljen
Svjetiljka fluo 4x18W opal
Ormar razvodni RO1 PVC neopremljen
Svjetiljka fluo 4x36W opal
Ormar razvodni RO2 metalni neopremljen
Svjetiljka fluo 2x18W raster parabolični
nadgradni
Ormar razvodni RO2 PVC neopremljen
Svjetiljka fluo 2x36W raster parabolični
nadgradni
Ormar razvodni KPMO-1/B PVC neopremljen
Svjetiljka fluo 3x36W raster parabolični
nadgradni
Ormar razvodni RO3 metalni neopremljen
Svjetiljka fluo 4x18W raster parabolični
nadgradni
Ormar razvodni RO3 PVC neopremljen
Svjetiljka fluo 4x18W raster parabolični
ugradbeni
Ormar razvodni (RO3) KPMO-2/G PVC
neopremljen
Svjetiljka DOWN LIGHT 2x18W sa staklom
Ormar priključni KP0-00/1 160A PVC
neopremljen
Svjetiljka DOWN LIGHT 2x18W sa rasterom
Ormar priključni KP0-00/1 160A siluminski
neopr.
Svjetiljka DOWN LIGHT 2x26W sa staklom
Ormar priključni KP0-1 250A siluminski neopr.
Svjetiljka DOWN LIGHT 2x26W sa rasterom
Ormar priključni KP0-00/1 160A metalni neopr.
Svjetiljka panik 6W 1h
Ormar priključni KP0-1 250A metalni neopr.
Svjetiljka panik 6W 3h
Osigurač automatski 6A, 1P B
Svjetiljka panik 8W 1h
Osigurač automatski 6A, 1P multi9
Svjetiljka fluo 1x18W vodotijesna nadgradna
Osigurač automatski 6A, 1P C
Svjetiljka fluo 2x18W vodotijesna nadgradna
Osigurač automatski 10A, 1P B
Svjetiljka fluo 1x36W vodotijesna nadgradna
Osigurač automatski 10A, 1P multi9
Svjetiljka fluo 2x36W vodotijesna nadgradna
Osigurač automatski 10A, 1P C
Svjetiljka fluo 1x58W vodotijesna nadgradna
Osigurač automatski 13A, 1P B
Svjetiljka fluo 2x58W vodotijesna nadgradna
Osigurač automatski 13A, 1P C
Svjetiljka ulična 1xHQL 80/125W
Osigurač automatski 16A, 1P B
Svjetiljka ulična 125W
Osigurač automatski 16A, 1P multi9
Svjetiljka ulična 250W
Osigurač automatski 16A, 1P C
Svjetiljka stropna fi 200 mm
Osigurač automatski 20A, 1P B
Svjetiljka stropna fi 250 mm
Osigurač automatski 20A, 1P multi9
Spojnica križna 60x60 mm EGRO 35A
Osigurač automatski 20A, 1P C
Šelna 1/2" Cu za izjednačavanje potencijala
Osigurač automatski 25A, 1P B
Šina za nizanje DII osigurača L=1 m
Osigurač automatski 25A, 1P multi9
Taster N/Ž univerzalni
Osigurač automatski 32A, 1P multi9
Taster za zvonce P/Ž
Osigurač automatski 25A, 1P C
Taster za zvonce sa tinjalicom P/Ž
Osigurač automatski 32A, 1P B
Taster za svjetlo P/Ž
Osigurač automatski 32A, 1P C
Taster za svjetlo sa tinjalicom P/Ž
Osigurač automatski 40A, 1P B
Traka izolir L=10 m
Osigurač automatski 50A, 1P B
Traka izolir L=20 m
Osigurač automatski 63A, 1P B
Traka pocinčana 20x3 mm
Osigurač automatski 6A, 3P C
Traka pocinčana 25x4 mm
92
Osigurač automatski 10A, 3P C
Traka nehrđajuća 20x3 mm
Osigurač automatski 13A, 3P C
Traka nehrđajuća 25x4 mm
Osigurač automatski 16A, 3P C
Tipl PVC fi 6 mm
Osigurač automatski 20A, 3P C
Tipl PVC fi 8 mm
Osigurač automatski 25A, 3P C
Tipl PVC fi 10 mm
Osigurač automatski 32A, 3P C
Tipl PVC fi 12 mm
Osigurač automatski 40A, 3P C
Tipl PVC fi 6 mm sa vijkom
Osigurač automatski 50A, 3P C
Tipl PVC fi 8 mm sa vijkom
Osigurač automatski 63A, 3P C
Tipl PVC fi 10 mm sa vijkom
Osnova osigurača EZN 25A
Tipl PVC fi 12 mm sa vijkom
Osnova osigurača EZN 63A
Uklopni sat
Osnova za osigurač NV PKOO 160A
Uložak taljivi DII 6A
Osnova za osigurač NV PKOO/3 160A
Uložak taljivi DII 10A
Osnova za osigurač NV PK 1 250A
Uložak taljivi DII 16A
Osnova za osigurač NV PK 1/3 250A
Uložak taljivi DII 20A
Osigurač tarifni-delta 25A/3
Uložak taljivi DII 25A
Osigurač tarifni GJ 25A/3
Uložak taljivi DIII 35A
Osigurač tarifni-delta 63A/3
Uložak taljivi DIII 50A
Osigurač tarifni GJ 63A/3
Uložak taljivi DIII 63A
Poklopac bočni sabirnice za automatske
osigurače
Uložak taljivi NV/NHOO 35A
Ploča za brojilo mala
Uložak taljivi NV/NHOO 40A
Ploča za brojilo velika
Uložak taljivi NV/NHOO 50A
Prigušnica za cijev fluo 18W
Uložak taljivi NV/NHOO 63A
Prigušnica za cijev fluo 36W
Uložak taljivi NV/NHOO 80A
Prigušnica za cijev fluo 58W
Uložak taljivi NV/NHOO 100A
Prigušnica za VTFE 80W
Uložak taljivi NV/NHOO 125A
Prigušnica za VTFE 125W
Uložak taljivi NV/NHOO 160A
Prigušnica za VTFE 250W
Uložak taljivi NV/NH1 35A
Prigušnica za VTFE 400W
Uložak taljivi NV/NH1 40A
Priključak stalni-petopolni
Uložak taljivi NV/NH1 50A
Provodnik P 1,5 mm2
Uložak taljivi NV/NH1 63A
Provodnik P 2,5 mm2
Uložak taljivi NV/NH1 80A
Provodnik P 4 mm2
Uložak taljivi NV/NH1 100A
Provodnik P 6 mm2
Uložak taljivi NV/NH1 125A
Provodnik P 10 mm2
Uložak taljivi NV/NH1 160A
Provodnik P/F 1,5 mm2
Uložak taljivi NV/NH1 200A
Provodnik P/F 2,5 mm2
Uložak taljivi NV/NH1 224A
Provodnik P/F 4 mm2
Uložak taljivi NV/NH1 250A
Provodnik P/F 6 mm2
Utičnica dvopolna šuko P/Ž
Provodnik P/F 10 mm2
Utičnica dvopolna šuko sa poklopcem P/Ž
Provodnik P/F 16 mm2
Utičnica dvopolna šuko dupla P/Ž
Provodnik P/F 25 mm2
Utičnica dvopolna šuko trostruka P/Ž
Provodnik P/F 35 mm2
Utičnica dvopolna šuko N/Ž
Provodnik P/F 50 mm2
Utičnica dvopolna šuko dupla N/Ž
Provodnik P/L 2x0,75 mm2
Utičnica dvopolna šuko N/Ž siluminska
Provodnik PP/L 2x0,75 mm2
Utičnica petopolna trofazna P/Ž
Provodnik PP/L 3x0,75 mm2
Utičnica petopolna trofazna N/Ž
Provodnik PP/R 2x1,5 mm2
Utičnica petopolna trofazna N/Ž siluminska
Provodnik PP/R 2x2,5 mm2
Utičnica 16A, 3P 250V
Provodnik PP/R 3x1,5 mm2
Utičnica 16A, 4P 380V
Provodnik PP/R 3x2,5 mm2
Utičnica 16A, 5P 380V
Provodnik PP/J 2x1,5 mm2
Utičnica 32A, 4P 380V
Provodnik PP/J 3x1,5 mm2
Utičnica 32A, 5P 380V
Provodnik PP/J 3x2,5 mm2
Utičnica 63A, 5P 380V
Provodnik PP/J 4x1,5 mm2
Utičnica gumirana-kablovska
94
GLAVNI PROJEKAT ELEKTROINSTALACIJA
STEPEN PROJEKTA
Idejni
INVESTITOR
PROJEKTNA ORGANIZACIJA
PROJEKTANT
Amir HALEP, dipl. ing. el.
DATUM
juni 1999.
MJERILO
1:100
95
SADRŽAJ:
TEKSTUALNI DIO
1.Tehnički opis
2.Proračuni
3.Predmjer i predračun
NACRTI
1.Legenda
2.Shema GRO
3.Arhitektonsko-građevinska podloga
4.Osnova rasvjete
5.Osnova tehnoloških potrošača
6.Osnova izjednačavanja potencijala
7.Osnova telefonskog razvoda
Ovaj projekat sadrži ukupno deset stranica teksta i sedam listova crteža.
97
i termičku struju:
Imax
27,1 (A).
Mjerenje utrošene električne energije se vrši na naponskom nivou 0,4 kV direktno digitalnim
brojilom predviđenim za dvotarifno mjerenje energije u trofaznom sistemu.
Instalacija i oprema rasvjete
Instalaciju rasvjete izvodimo kablovima PP-Y 3x1,5 mm
2
. Panik rasvjeta je predviđena u
radnoj prostoriji. Proračun osvjetljenja je izvršen u skladu sa preporukama CIE 40-52
softverom firme OXYTECH SAS CP1 Milano ITALIA. Tabela rasvjenih tijela je data uz
proračun.
Instalacija za potrebe tehnoloških potrošača
Napajanje tehnoloških potrošača je izvedeno monofaznim i trofaznim priključnicama koje se
napajaju kablovima PP-Y 3x2,5 mm
2
i PP-Y 5x2,5 mm
2
.
Instalacija za izjednačavanje potencijala
Zaštitni PE provodnik se u KPO spaja na temeljni uzemljivač. U cilju izjednačavanja
potencijala potrebno je uzemljiti GRT, instalaciju centralnog grijanja, te instalaciju vodovoda
i kanalizacije zaštitnim provodnikom P/F 1x16 mm
2
. U WC-u svi provodni dijelovi moraju
biti dodatno uzemljeni zaštitnim provodnicima P/F 1x4 mm
2
, koji se u kutiji za izjednačavanje
potencijala PS-50 spajaju na provodnik P/F 1x16 mm
2
.
Instalacija telefonskog razvoda
Predviđeno je jedno priključno mjesto telefona u radnoj prostoriji koje se napaja sa krovnog
telefonskog priključka kablom TI 44 2x0,6 mm.
Sistem zaštite od dodirnog napona
Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom je izvedena upotrebom propisanog
elektroinstalacionog materijala i opreme.
Zaštita od indirektnog dodira je izvedena u sistemu TN-C-S sa primjenom automatskih i
topivih osigurača i uređaja diferencijalne strujne zaštite (RCD). Zaštitni provodnik PE je u
cijeloj instalaciji obojen žuto-zeleno i galvanski odvojen od nultog N provodnika koji je
obojen svijetloplavo.
Prenaponska zaštita
Prenaponska zaštita je izvedena zajednički za sve potrošače instaliranjem odvodnika
prenapona u KPO.
Mjere zaštite na radu
Potrebno je poduzeti sljedeće mjere zaštite:
a) zaštita od napona dodira
b) zaštita od kratkog spoja i preopterećenja
c) zaštita od pada napona
d) zaštita od vlage i prašine
e) osiguranje osvjetljenja
f) osiguranje zagrijavanja
98
g) zaštita od atmosferskih pražnjenja
h) zaštita od opasnosti izazvanih uređajima slabe struje.
Pri projektiranju su predviđene sljedeće mjere zaštite:
a) zaštita od opasnog napona dodira je osigurana izborom propisne elektroopreme
b) zaštita od kratkog spoja i preopterećenja je izvedena osiguračima
c) zaštita od nedozvoljenog pada napona je riješena pravilnim dimenzioniranjem vodova
prema stvarnom opterećenju i uvjetima polaganja voda
d) zaštita od prodora vlage, vode i prašine u električne uređaje je izvedena izborom opreme
prema uvjetima ugradnje
e) dovoljna osvijetljenost i u odsustvu prirodne je izvedena fluoroscentnim i inkadescentnim
svjetiljkama
f) zagrijavanje prostorija nije predmet ovog dijela projekta
g) zaštita od opasnih atmosferskih pražnjenja je osigurana propisnom gromobranskom
instalacijom
h) uređaji slabe struje imaju radne napone koji nisu opasni po život.
Mjere zaštite od požara
Mogući uzroci nastanka požara na objektu pri korištenju električnih instalacija su:
a) pregrijavanje električnih vodova zbog preopterećenja i kratkog spoja električnih vodova
b) zapaljivost izolacije električnih vodova
c) toplotni uticaji na električne vodove
d) mehaničko oštećenje električnih vodova
e) iskrenje i preskoci atmosferskih pražnjenja.
U cilju zaštite od požara poduzete su sljedeće mjere:
a) presjeci električnih provodnika su propisno odabrani na osnovu proračuna, a na početku
svakog strujnog kruga je predviđeno osiguranje faznih vodiča propisno odabranim
osiguračima koji štite strujne krugove od preopterećenja i od kratkog spoja
b) odabrani su kablovi sa kvalitetnom izolacijom koja ne potpomaže gorenje, a radna
temperatura provodnika u normalnim uvjetima nije opasna u pogledu zapaljivosti kablova
c) u slučaju ukrštanja kabla sa toplinskim izvorom potrebno je kabl uvući u negorivu cijev ili
između kabla i toplinskog izvora postaviti negorivu ploču, a pored svakog razvodnog
ormara se postavlja aparat za gašenje požara suhim prahom S-6
d) na mjestima gdje postoji opasnost od mehaničkog oštećenja kabl se uvlači u zaštitnu cijev
e) objekat je zaštićen od atmosferskog pražnjenja gromobranskom instalacijom.
100
P
kW
- aktivna snaga potrošača
A
mm
2
- površina poprečnog prijesjeka provodnika.
Ukupan pad napona je. u
u1 + u2 + u3
0,76 + 0,53 + 0,59
1,88
što zadovoljava
tehničke propise.
Strujno opterećenje kabla se također provjerava na karakteristčnom potrošaču prema formuli:
P
2 000
Imax
------------------
---------------
9,1 (A),
U
cos
220
1
što zadovoljava.
Proračun zaštite od dodirnog napona i pregrijavanja kablova pri kratkom spoju
Proračuni su izvršeni prema važećem standardu JUS N. B2 741 iz 1989. godine, a zadovoljeni
su i zahtjevi trenutno važećeg standarda VDE 0100 Teil 410 Abschnit 413.
Očekivan napon dodira je:
m
1
Ud
c
Uf
0,8
220
88
V
m + 1
1 + 1
c
0,8 – faktor korekcije usljed impedanse izvora napajanja
Uf
220
V
- fazni napon
m
1 – odnos otpornosti faznog i zaštitnog provodnika.
Prema važećim standardima, potrebno je da vrijeme isključenja bude kraće od 0,4
s
.
Struja kvara (minimalna struja kratkog spoja) se računa po formuli:
0,8
Ul
Imin =
kA
3
Z
1
Ul = 380
V
- linijski napon
Z
1
– impedansa petlje kvara pri zagrijanim provodnicima
Z
1
=
R
T
+ 1,24
(R
M
+ r
l)
2
+ (X
T
+ X
M
+ x
l)
2
m
R
T
i X
T
m
– otpor i impedansa faza transformatora
R
M
i X
M
m
– otpor i impedansa faza mreže
101
R
M
= r
v
l
v
X
M
= x
v
l
v
r
m
/m
- podužni otpor kabla
x
m
/m
- podužna impedansa kabla
l
m
- dužina kabla od osigurača do izloženog provodnog mjesta.
Napomena:
Za vodiče presjeka ispod 35 mm
2
se zanemaruje reaktansa (x = 0).
Struja tropolnog kratkog spoja (maksimalna struja kratkog spoja) se računa po formuli:
1,1
Ul
Imax =
kA
3
Z
3
Z
3
=
(R
T
+ R
M
+ r
l)
2
+ (X
T
+ X
M
+ x
l)
2
m
.
Dozvoljeno vrijeme zagrijavanja kablova se računa po formuli:
115
A
tz = (
)
2
s
1000
Imax
A
mm
2
- površina poprečnog prijesjeka kabla.
Otpor i impedansa faza transformatora 630kVA; 10/0,4 kV; uk = 4%:
R
T
= 1,8
m
;
X
T
= 9,9
m
.
Otpor mreže za 150
m
aluminijskog voda 70
mm
2
i 60
m
bakarnog kabla 25
mm
2
:
R
M
= 107,6
m
;
X
M
= 45
m
.
STRUJNI
KRUG
OSIGU-
RAČ In
PRIJE-
SJEK
KABLA
A
DUŽINA
KABLA
DO
PROVO-
DNOG
MJESTA
l
r
x
Z1
Z3
Imin
Imax
tmin
tmax
tz
A
mm
2
m
m
/m
m
/m
m
m
kA
kA
s
s
s
1
6
1,5
5,5
12,1
0
225
184
0,78
1,31
0,01
0,01
0,02
2
6
1,5
6
12,1
0
232
190
0,76
1,27
0,01
0,01
0,02
3
16
2,5
2
7,41
0
163
135
1,08
1,78
0,01
0,01
0,03
4
16
2,5
6
7,41
0
198
163
0,89
1,48
0,01
0,01
0,04
5
16
2,5
6
7,41
0
198
163
0,89
1,48
0,01
0,01
0,04
6
10
2,5
13
7,41
0
261
213
0,68
1,14
0,01
0,01
0,07
7
16
2,5
5
7,41
0
189
156
0,93
1,55
0,01
0,01
0,03
In
A
- nominalna struja osigurača
103
Predmjer i predračun
R.b. Naziv
Količina Jedinična
cijena
Cijena
1.
Isporuka i instaliranje kablova podžbukno u juvidur
cijevi:
PP-Y 5x25 mm
2
3 m
PP-Y 5x2,5 mm
2
20 m
PP-Y 3x2,5 mm
2
50 m
PP-Y 3x1,5 mm
2
60 m
P/F 1x16 mm
2
15 m
P/F
1x4 mm
2
10 m
TI 44 2x0,6 mm
5 m
2.
Isporuka i instaliranje razvodne kutije
70mm
podžbukne
14 kom
3.
Isporuka i instaliranje kutije za izjednačenje potencijala
PS-50
1 kom
4.
Isporuka i instaliranje KPO sa tri VU osigurača 63A i
odvodnicima prenapona
1 kom
5.
Isporuka i instaliranje podžbukne GRT sa opremom
-limitator trofazni
1 kom
-brojilo ISKRA MT 850 ili
ekvivalent
1 kom
-sklopka
FID63/In=63A/Ir=0,03A
1 kom
-automatski osigurač 6A
2 kom
-automatski osigurač 16A
3 kom
-automatski osigurač 3x16A 1 kom
-automatski osigurač 10A
1 kom
1 kom
6.
Isporuka i instaliranje monofazne šuko utičnice
podžbukne 16A/IP20
6 kom
7.
Isporuka i instaliranje trofazne šuko utičnice podžbukne
16A/IP20
3 kom
8.
Isporuka i instaliranje podžbukne telefonske utičnice sa
četiri mikrokontakta
1 kom
9.
Isporuka i instaliranje jednopolnog prekidača
podžbuknog 10A
6 kom
10.
Isporuka i instaliranje svjetiljki sa ugrađenim sijalicama:
-armatura INTRA 212, 4x36W/3000K,
IP20 ili ekvivalent
4 kom
-plafonjera sa staklom
250mm
ELEKTROMATERIAL LENDAVA 15
776/75W ili ekvivalent
6 kom
-panik svjetiljka ELEKTROKOVINA
FSN116LPC IP65 ili ekvivalent_ 1 kom
11.
Isporuka i instaliranje bojlera sa grijačem 2kW
1 kom
12.
Isporuka i instaliranje rozetnog ventilatora 70W
1 kom
13.
Projektiranje i nadzor
UKUPNO:
