KANCELARIJSKO POSLOVANJE

1. Pojam, sadržaj i značaj kancelarijskog poslovanja

Kancelarijsko poslovanje je pomoćna djelatnost organa uprave, upravnih organizacija i službi 
(u   daljnjem   tekstu:   organi   uprave   i   službe)   koja   obuhvata   niz   radnji   koje   se   moraju 
preduzimati   u  

rukovanju   aktima   i   drugom   dokumentacijom

,   određenim   redom  sve   od 

trenutka prijema podneska u tom organu i službi, pa do njihovog okončanja i odlaganja u 
arhivu.
Posmatrano   po   sadržaju,   razlikujemo   kancelarijsko   poslovanje   u   užem   i   u   širem   smislu. 

Kancelarijsko   poslovanje,   u   užem   smislu,   obuhvata   poslovanje   aktima

,   i   to:   prijem, 

otvaranje,   pregledanje   i   raspoređivanje   pošte,   odnosno   akata,   zavođenje   akata,   njihovo 
združivanje i dostavljanje u rad, administrativno-tehničko obrađivanje akata, otpremu pošte, 
razvođenje akata, kao i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje i čuvanje).

Kancelarijsko   poslovanje   u   širem   smislu   obuhvata

,   pored   poslova   koji   spadaju   u 

kancelarijske poslove u užem smislu, sve administrativne i administrativno-tehničke poslove 
koji su u neposrednoj vezi s njima, kao što su npr. organiziranje prijema stranaka, isticanje 
na vidnim mjestima u prostorijama organa uprave raznih obavještenja i uputstava koja su u 
vezi s ostvarivanjem određenih prava ili izvršavanjem određenih obaveza građana i pravnih 
lica i slično.

2. Principi kancelarijskog poslovanja

Osnovni principi kancelarijskog poslovanja su: princip tačnosti, princip ekspeditivnosti, princip 
jednostavnosti ili jednoobraznosti, princip ekonomičnosti i princip budnosti.

a) Princip tačnosti

Princip tačnosti nalaže obavezu da se svaki kancelarijski posao mora obavljati isključivo na 
način i redoslijedom kako je propisano. Samo ako se radi na takav način, moguće je u 
svakom trenutku znati gdje se akt nalazi, šta je urađeno i šta dalje treba raditi, a to i jest 
osnovna funkcija kancelarijskog poslovanja. To podrazumijeva tačno unošenje i razvođenje 
podataka   i   arhiviranje   i   čuvanje   spisa   predmeta,   odgovarajuću   stručnost   i   obučenost 
zaposlenih, odnosno određeno iskustvo za rad na tim poslovima.

b) Princip ekspeditivnosti

Prema principu ekspeditivnosti, svaki posao u kancelarijskom poslovanju mora biti na vrijeme 
započet i u određenom roku završen. 

c) Princip jednostavnosti

Svaki   posao   u   kancelarijskom   poslovanju   treba   da   se   obavi   što   jednostavnije,   ali   pod 
uslovima da se to ne odrazi nepovoljno na kvalitet i pravilnost obavljenog posla.

d) Princip jedinstvenosti ili jednoobraznosti

Radi osiguranja provođenja ovog principa za sve organe uprave kancelarijsko poslovanje 
utvrđeno je propisima na jedinstven i jednoobrazan način.

e) Princip ekonomičnosti

Princip ekonomičnosti nalaže da se pri izvršenju svake vrste kancelarijskog posla i u svakoj 
fazi njegovog obavljanja, a uz što manje ulaganje sredstava, psihofizičkog napora i za što 
kraće vrijeme, postigne što bolji rezultat.

f) Princip budnosti

Kancelarijsko poslovanje organizujea se tako da se cjelokupna dokumentacija nalazi i čuva 
na sigurnom mjestu i da ne dođe u posjed neovlaštenih lica. To se prvenstveno odnosi na 
upotrebu i čuvanje službenih pečata, štambilja, strogo povjerljivih i povjerljivih akata i druge 
dokumentacije, za vrijeme i poslije radnog vremena.

3. Značenje pojedinih termina u kancelarijskom poslovanju (akt, prilog, predmet, 
dosije, fascikl, pisarnica, arhiva);
a) Akt

Akt je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka 
službena   radnja   organa   uprave   Akti   se   dijele   po   različitim   osnovama,   a   uobičajeno 

razlikujemo: primljene i vlastite akte, obične akte i povjerljive, odnosno strogo povjerljive, kao 
i upravne akte i akte poslovanja.
Pod 

primljenim aktima

 podrazumijevaju se akti koje organ uprave primi od drugih organa, 

pravnih i fizičkih lica, a 

vlastiti akti

 su oni kojima organ uprave, po vlastitoj inicijativi, prvi put 

pokreće jednu službenu radnju.

Povjerljivi   i   strogo   povjerljivi   akti

  su  akti  koji   sadrže  određene  tajne  podatke  različitih 

stepena tajnosti.

Obični akti su primljeni i vlastiti akti

 čiji sadržaj mogu znati svi zaposleni u organu uprave.

Upravni   akti

  su,   kao   što   je   već   rečeno,   oni   akti   kojima   organ   uprave   rješava   o   nekoj 

upravnoj stvari u upravnom postupku.

Akti poslovanja 

predstavljaju akte kojima se ne rješava u upravnom postupku.

b) Prilog

Prilog je pisani sastav (dokument, tabela, grafikon, crtež i sl.) ili fizički predmet, koji se prilaže 
uz akt radi dopunjavanja, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akata.

c) Predmet

Predmet   je  

skup   svih   akata   i   priloga

  koji   se   odnose   na   isto   pitanje   ili   zadatak   i   čine 

posebnu i samostalnu cjelinu. 

d) Dosje

Dosje predstavlja  

skup više predmeta

  koji se odnose na istu materiju ili na isto pravno ili 

fizičko lice i koji se kao jedna cjelina čuvaju na istom mjestu. Prema tome, dosjei se mogu 
formirati po «materiji» i «po pravnom ili fizičkom licu».

Dosje po materiji

  postoji kada se na jednom mjestu drže predmeti svih lica koja su se 

obraćala organu uprave po istom pitanju.

Dosje po pravnom, odnosno fizičkom licu

  postoji kada se na jednom mjestu skupe svi 

predmeti koji se odnose na isto pravno ili fizičko lice, bez obzira što se u tim predmetima 
raspravljaju različita pitanja.

e) Fascikl

Fascikl je omot, kutija, sanduk, registrator, korice i slično, u kojima je složeno 

više predmeta 

ili više dosjea

 koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u tim fasciklima.

f) Arhivska građa

Arhivska građa je sav izvorni i reproducirani (pisani, crtani, štampani, fotografirani, filmovani, 
fonografirani ili na drugi način zabilježeni) dokumentacijski materijal značajan za historiju, 
kulturu i ostale društvene potrebe, koji je nastao u radu organa uprave, bez obzira kada i 
gdje je nastao.

g) Registraturski materijal

Registraturski materijal čine: 

spisi (akti i predmeti), fotografski i fonografski snimci i na 

drugi   način   sastavljeni   zapisi   i   dokumenti,   kao   i   knjige  i   kartoteke   o   evidenciji   tih 
spisa, 

zapisa i dokumenta, primljenih i nastalih u radu organa uprave, od značaja za njihov 

tekući rad ili dok iz tog registraturskog materijala nije odabrana arhivska građa koja će se 
trajno čuvati.

h) Pisarnica

Pisarnica   je   organizaciona   jedinica   ili   radno   mjesto   u   organu   uprave   gdje   se   obavljaju 
sljedeći   poslovi:   prijem,   otvaranje,   pregledanje   i   raspoređivanje   pošte,   evidentiranje   i 
združivanje   akata,   dostavljanje   akata   u   rad,   otprema   pošte,   razvođenje   akata   i   njihovo 
stavljanje u arhivu (arhiviranje i čuvanje).

i) Arhiva

Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju završeni (arhivirani) predmeti i akti, evidencije 
o aktima i predmetima i ostali dokumentacijski materijal iz nadležnosti organa uprave, do 
njihove predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja.

4. Osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju

Osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju vode se u formi upisnika, djelovodnika i 
knjiga. Postoje sljedeće osnovne knjige evidencije:

a) Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1

background image

Službena pošta u organu uprave 

može biti primljena poštom ili neposredno od stranke ili 

od dostavljača (kurira). 

Zaposleni koji prima poštu  

neposredno od stranke ne smije odbiti prijem

, osim ako je 

podnesak   bez   takse,   a   podliježe   plaćanju   takse.   U   ovom   slučaju   službenik   je  obavezan 

objasniti stranci

 da je dužan platiti propisani iznos takse za podnesak i priloge podnesaka, 

a ako stranka to  odbije, to  treba  konstatovati  u vidu kratke zabilješke

  pored otiska 

prijemnog štambilja na podnesku, a podnesak primiti.
Ako   se   prilikom   neposredne   predaje   podneska   utvrdi   da   nije   potpisan   ili   nije   ovjeren 
pečatom, da nema priloga navedenih u podnesku, da nema adrese stranke ili sadrži neki 
drugi 

formalni nedostatak

 i sl., zaposleni ovlašten za prijem pošte dužan je ukazati stranci 

na te nedostatke i objasniti joj kako da ih otkloni. Ako stranka i pored toga zahtijeva da se  
podnesak primi, zaposleni ga je dužan primiti, s tim što na podnesku ili posebnom papiru 
treba sačiniti službenu 

zabilješku o datom usmenom upozorenju

 i priložiti je uz podnesak.

Prijem pošte od drugog organa uprave ili pravnog lica, koja se dostavlja putem 

dostavljača 

(kurira)

, zaposleni potvrđuje tako što upisuje datum i svoj čitak 

potpis u dostavnoj knjizi, 

na dostavnici, na povratnici ili na kopiji akta

 čiji se original prima. Pored datuma i potpisa, 

stavlja se još 

i otisak pečata organa uprave koji prima poštu. Otisak pečata ne stavlja 

se u dostavnoj knjizi

.

Prijem  pošte koja  se organu  uprave dostavlja  preko  

poštanske  službe

,  kao  i  podizanje 

pošte   iz   poštanskog   pregratka   vrše   se   po   propisima   kojima   je   uređen   način   rada   u 
poštanskom saobraćaju.
Prilikom prijema, odnosno 

podizanja pošte iz poštanskog pregratka

, ovlašteni zaposleni u 

pisarnici ne smije podići pošiljku na kojoj je označena vrijednost ili je u pitanju preporučena 
pošiljka ako utvrdi da je 

pošiljka oštećena.

 U tom slučaju on će zahtijevati od odgovornog 

zaposlenog u pošti, odnosno od nadležne jedinice poštanske službe, da se obim i vrsta 

oštećenja   komisijski   utvrde,   o   čemu   treba   sačiniti   zapisnik

,   pa   tek   tada   preuzeti   tu 

pošiljku.
Pošiljke primljene  

u vezi s nadmetanjem, konkursom i slično

, zaposleni u pisarnici ne 

otvara nego je dužan na koverti  

uz otisak prijemnog štambilja upisati datum i vrijeme 

njihovog prijema 

i odmah dostaviti državnom službeniku zaduženom za obavljanje daljnjih 

poslova u vezi s tim.
Ako je uz 

kovertu ili akt priložena dostavnica

, ovlašteni zaposleni u pisarnici dužan je na 

dostavnici upisati slovima datum prijema, potpisati dostavnicu i staviti otisak pečata organa 
uprave i odmah je vratiti pošiljaocu.
Ako   stranka   lično   predaje   podnesak   i   traži   da   joj   se   izda   potvrda   o   prijemu   podneska, 
zaposleni koji prima podnesak  

dužan je izdati potvrdu

, nakon što ju je potpisao i ovjerio 

pečatom organa uprave. Ova 

potvrda mora se izdati ako se po podnesku mora donijeti 

rješenje ili zaključak u upravnom postupku.

  U potvrdu se mora upisati zakonski rok u 

kojem podnesak treba biti riješen. Potvrda se izdaje na propisanom obrascu.

b) Postupak s aktima na kojima je obavezna taksa i s aktima za čije rješavanje nije 
nadležan organ uprave

Zaposleni koji prima poštu neposredno od stranke dužan je naročito voditi računa o tome koji 
akti i isprave podliježu plaćanju takse, kolika je visina takse predviđena za pojedine vrste 
akata, isprava ili radnji u upravnom postupku i u kojim slučajevima postoji zakonska osnova 
za oslobađanje od plaćanja takse.
U pogledu akata bez takse ili akata s nedovoljnom taksom ili neispravnosti u uplati takse, 
treba postupiti prema važećim propisima o taksama. U ovim slučajevima zaposleni koji prima 
poštu od stranke treba joj ukazati na te nedostatke i poučiti je kako da ih otkloni, a ako je 
podnesak primljen preko poštanske službe, a nema taksu, ili je nedovoljna taksa treba to 
konstatovati   kratkom   službenom   zabilješkom   na   podnesku,   koja   se   upisuje   pored   otiska 
prijemnog štambilja.
Ako   službenik   koji   prima   poštu   utvrdi   da  

organ   uprave   nije   nadležan   za   prijem   akata 

(podnesaka), stranku treba na to upozoriti i uputiti je da se obrati nadležnom organu uprave.
Ako stranka zahtijeva da se njen podnesak primi, zaposleni je dužan podnesak primiti, s tim 
što treba 

sačiniti zabilješku na već navedeni način.

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti