Građansko materijalno pravo
MATERIJALNO GRAĐANSKO PRAVO
Građansko pravo u objektivnom smislu
je skup pravila kojima se uređuju oni
imovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi i imovine.
Građansko pravo u subjektivnom smislu
je skup ovlaštenja koja subjektima
imovinskopravnog odnosa priznaju norme objektivnog prava.
Načela građanskog prava
1.
Načelo dispozitivnosti
-znači da imovinskopravni odnos nastaje, mijenja se i
prestaje voljom stranaka.
u obveznom pravu dispozitivnost se odnosi na slobodu ugovaranja i
uređenja obv. odnosa
u stvarnom pravu dispozitivnost se očituje u slobodi korištenja i
raspolaganja stvari
u nasljednom se dispozitivnost očituje u slobodi oporučnog raspolaganja
2.
Načelo stranačke ravnopravnosti
-znači da su stranke potpuno ravnopravne
3.
Načelo imovinske sankcije
-je mjera koja pogađa onog tko ne poštiva preuzete
obveza
4.
Načelo prometnosti prava
-znači da je većina prava prenosiva
Sustav građanskog prava
Građansko pravo sastoji se od:
a) Opći dio
-sadrži pravna pravila koja su zajednička svim dijelovima građ. prava
b) Stvarno pravo
-sadrži pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje ljudi
stupaju povodom stvari
c) Obvezno pravo
-sadrži pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje ljudi
ulaze povodom činidbi
d) Nasljedno pravo
-sadrži pravna pravila kojima se uređuje prijelaz imovine s
jednog subjekta na drugi u slučaju smrti te osobe
IZVORI
: -zakoni, pravni običaji, sudska praksa
Građansko pravni odnos
To je onaj odnos koji je uređen pravilima građanskog prava
PRAVNE ČINJENICE
-su činjenice za koje pravo veže postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa, a s tim
u vezi i samog subjektivnog prava. Možemo ih podijeliti na nekoliko kriterija:
1.
Pravne činjenice s obzirom na postanak
dijelimo na:
-prirodne događaje
Građansko materijalno pravo
-ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci.
Dijelimo ih na :
-dopuštene (pravni poslovi-su stranačka očitovanja volje usmjerena na
postizanje određenih dopuštenih pravnih učinaka
-nedopuštene (delikti-su protupravne radnje za koje pravne norme i
mimo volje štetnika vežu odnos odgovornosti za štetu
2.
Pravne činjenice s obzirom na funkciju
dijelimo na:
-pretpostavke- su činjenice koje su realno nastale u stvarnosti, može se dokazati
-pravna osnova- je bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena ili
prestanak subjektivnih prava. Ona je centralna pravna činjenica oko koje se
grupiraju sve ostale pravne činjenice.
-presumpcija-je pravna činjenica koja se smatra dokazanom sve dok se ne dokaže
suprotno, iznimka je neoboriva presumpcija kod koje nije dopušteno dokazivati
da ne postoji
-fikcija-je ona činjenica za koju se zna da nije nastala i da nikad neće nastati, ali
se uzima kao da je nastala da bi mogao nastati neki pravni odnos
SUBJEKTI PRAVNOG ODNOSA
Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Može biti:
a)
fizička osoba
i
b)
pravna osoba
.
Pravni subjekt mora imati dva osnovna svojstva da bi se uključio u građanskopravne
odnose:
1.
Pravnu sposobnost
- to je svojstvo biti nositeljem prava i obveza
2.
Poslovnu sposobnost
- je svojstvo da vlastitim očitovanjima volje stječe
prava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora
imati i poslovnu niti isti stupanj poslovne sposobnosti
Osim pravne i poslovne sposobnosti subjekti imaju još jednu:
Deliktna sposobnost
- to je svojstvo pravnog subjekta da odgovara za svoja
protupravna ponašanja.
Fizička osoba
To je živ čovjek. Ona nastaje rođenjem, a prestaje smrću
Pravna sposobnost fizičke osobe
Pravna sposobnost fizička osoba stječe rođenjem, a gubi je smrću ili proglašenjem
nestale osobe umrlom i utvđivanje smrti, ali se koji put i nerođenom djetetu priznaje
pravna sposobnost - pod pretpostavkom da se živo rodi - nasciturus - (fikcija mora ići u
2
Građansko materijalno pravo
Svoju volju pravna osoba izražava putem: pravnih akata-statuta,pravilnika- (statička
volja) i putem svojih tijela u kojima su fizičke osobe (dinamička volja) te se radnje tijela
uzimaju kao radnja pravne osobe.
Deliktna sposobnost pravne osobe - utvrđuje se prema krivnji tog tijela. Razlika -
zastupnik. To je njegova vlastita radnja koju poduzima u ime i za račun pravne osobe.
Da bi neka društvena tvorevina postala pravna osoba:
1) mora imati čvrstu i stalnu organizaciju
2) mora imati svoju zasebnu imovinu
3) mora dobiti pravnu sposobnost
Vrste pravnih osoba:
-pravna osoba javnog prava
-pravna osoba privatnog prava
-korporacije – zajednica osoba (fizičkih ili pravnih)
-zaklade – imovinska masa
Fundacija
se od zaklade razlikuje po tome što se osniva za razdoblje ne dulje od 5
godina.
Prestanak pravne osobe
Do toga će doći:
-propisom ili aktom državne vlasti
-ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana
-smanjenjem broja članova ispod određenog broja
-odlukom njezinih članova
-stečajem
OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA
To su stvari, činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u
međusobne imovinskopravne odnose.
STVARI
-su tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu,
koji se mogu osjetilno primjetiti, koji su prostorno ograničeni, koje postoje
u sadašnjosti ali i pretpostavka da će nastati u budućnosti i sve drugo što je
zakonom s njima izjednačeno kao i prirodne sile ako su podložne ljudskoj
kontroli.
Sposobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude predmetom prava vlasništva i
drugih stvarnih prava). Nisu sve stvari sposobne biti predmet prava vlasništva.
Stavri izvan prometa
-Dva su razloga zbog kojih neka stvar ne može biti predmetom
vlasnštva:
4
Građansko materijalno pravo
(1) zbog prirodnih svojstava - nisu sposobna npr. opća dobra, mora, atmosfera..
(2) na temelju zakona - stvari extra commercium - koje bi inače mogle biti predmetom
prava vl., ali zakon im to zabranjuje. Stvari od interesa za RH (određeno zakonom ili
Ustavom) - one načelno mogu biti predmet prava vlasništva, ali ako su stvari od interesa
za RH ujedno i opća dobra - ne mogu.
Dijelovi stvari
: bitni dio, odvojeni dio, idealni dio stvari
Bitni dio stvari je onaj dio stvari bez kojeg stvar ne može postojati; neodvojiv dio;
bitno je da slijedi pravnu sudbinu stvari; sastavni dio stvari.
Odvojeni dio stvari - bez njega stvar može postojati; on u pravilu dijeli pravnu
sudbinu gl.stvari, a suprotno se mora ugovoriti.
Idealni dio stvari - računski određen dio stvari u razmjeru prema cijeloj stvari;
odvojivi dio stvari;
PRAVNA DIOBA STVARI
Dioba po kriteriju prometnosti
:
1. stvari u prometu - mogu biti objektom svih stvarnih prava i pravnih poslova
2. stvari ograničene u prometu - iz određenih razlog (gospodarskih, socijalnih)
njihov se promet ograničuje (oružje, lijekovi)
3. stvari izvan promet – su stvari koje uopće ne mogu biti predmetom prava i
pavnih poslova (pr. automobil kupljen na povlasticu) – opća dobra kojima
upravlja RH.
Dioba po kriteriju prirodnih svojstava
(bitna je kod stjecanja stvarnih prava)
1.
pokretne stvari
– su one koje mogu mijenjati svoj položaj u prostoru a da se
pritom ne uništi njihova bit; zakonom može pokretnina biti izjednačena s
nekretninom. (U sumnji stvar se smatra pokretnom)
2.
nepokretne stvari
– su one koje se ne mogu premiještati a da im se pri tom
ne uništi bit
nekretnine - nekretninom se smatra zemljišna čestica i sve što je na njoj
izgrađeno na površini ili ispod površine i što je s njom razmjerno trajno
povezano. Dio nekretnine su i drveća i trava - sve dok se ne odvoji od
nekretnine.
Ponekad zakon dopušta odvajanje vlasništva nekretnine od zemljišta (odstupanje od
načela superficies solo cedit): 1. temeljem nekog stvarnog prava - pravo građenja; ili 2.
temeljem koncesije.
Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim svojstvima
pokretna, ali se ona smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer služi gospodarskoj
svrsi nekretnine (stoka, gnjojivo)
1.
zamjenjive stvari
- u prometu se određuju po vrsti, rodu i broju i mjeri -
generične stvari
2.
nezamjenjive stvari
- one koje su u prometu određene kao individualno
određena stvar - species (pr. umjetničko djelo)
5
Građansko materijalno pravo
Prirodni i industrijski plodovi dijele se na:
- viseće plodove – su oni koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari i slijede
njezinu pravnu sudbinu;
-odvojeni plodovi – su oni plodovi koji su se od stvari odvojili i imaju
samostalnu pravnu sudbinu;
-ubrani plodovi – su oni koji ne samo da su se odvojili već su i ubrani su;
3.
Civilni plodovi
-prihod koji neka stvar daje posredstvom nekog pravnog
odnosa (najam, zakup) Dijele s na nedospjele i dospjele. Predaju civilnih plodova može
se tražiti tek kad su dospjeli.
Kamate
dijelimo na:
1) zakonske - one koje određuje zakon; zatezna je oblik zakonske kamate - dužnik plaća
zateznu zakonsku kamatu kad zakasni s ispunjenjem svoje dospjele obveze; ako nije
drugačije ugovoreno 2) ugovorne - može biti između pojedinaca i između drugih
osoba; razlikuju s prema stopi. Zakon je odredio odnos između zatezne i ugovorne; ako
je pao u zakašnjenje i dalje teče ugovorna kamata i
3) procesne kamate - kad se kamata pribroji glavnici; uglavičeni iznos kamate postaje
glavnica; na to ima pravo na zatezne kamate od utuženja (samo nakon što je glavnica
plaćena).
Kamate se plaćaju uglavnom na novčane tražbine, iznimno na nenovčane.
Koristi
– obuhvaćaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge moguće prednosti koje
donosi korištenje stvari ili prava. One pripadaju onome kome pripada stvar.
ČINIDBA
-je pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju obveznog
odnosa dužan izvršiti vjerovniku.
Mora imati slijedeće karakteristike:
1. ljudska radnja
2. mora imati imovinski karakter
3. mora biti moguća (objektivno, ako nije - obveza nije ni nastala - ništavost; ako
je kasnije postala moguća - ugovor ne konvalidira. Ako je kasnije postala
nemoguća - ništav; ali prema dužnikovoj krivnji - čl.354 ZOO. Subjektivna
nemogućnost ne gasi obvezu - pretvara se u odgovornost za štetu)
4. mora biti pravno dopuštena, a ako je nedopuštena - ništavost. - protivna
Ustavu, prinudnim propisima i moralu)
5. mora biti određena ili bar odrediva
Po svom sadržaju činidba može biti na:
1) davanje – činidba je davanje stvari
2) činjenje – činidba je vezana uz neki rad ili rezultat rada;
3) propuštanje - je činidba koja se odnosi na propuštanje vlastite radnje koju bi inače
mogli izvršiti
7
