Prodaja i analiza tržišta životnog osiguranja Srbije i zemalja evropske unije: poseban osvrt na kompaniju “Dunav osiguranje”
UNIVERZITET SINGIDUNUM
BEOGRAD
MASTER AKADEMSKE STUDIJE
POSLOVNA EKONOMIJA
MASTER RAD:
PRODAJA I ANALIZA TRŽIŠTA ŽIVOTNOG OSIGURANJA
SRBIJE I ZEMALJA EVROPSKE UNIJE SA POSEBNIM
OSVRTOM NA KOMPANIJU ,,DUNAV OSIGURANJE“
Mentor:
Student:
Prof. dr Ljiljana Jeremi
ć
Marija Petrovi
ć
401058/2011.
Beograd, 2013.
SADRŽAJ:
UVOD
....................................................................................................................................................................
4
1.1. Zna
č
aj i aktuelnosti istraživanja
........................................................................................................
5
1.2. Predmet istraživanja
..............................................................................................................................
5
1.3. Ciljevi istraživanja
.................................................................................................................................
5
1.4. Hipoteze istraživanja
............................................................................................................................
6
1.5. Metode istraživanja
...............................................................................................................................
6
1.6. Struktura rada
..........................................................................................................................................
6
II POJAM ŽIVOTNOG OSIGURANJA
...................................................................................................
8
2.1. Uloga i zna
č
aj životnog osiguranja
..................................................................................................
8
2.2. Specifi
č
nosti životnog osiguranja
.....................................................................................................
9
2.3. Vrste životnog osiguranja
.................................................................................................................
10
III MARKETING U OSIGURANJU
.........................................................................................................
14
3.1.Marketinški pogled na prodajni proces
..........................................................................................
14
3.2. Karakteristike prodaje usluga osiguranja
.....................................................................................
16
3.3. Tržište usluga životnog osiguranja i segmentac ija
.................................................................
18
3.4. Prodajni proces
.....................................................................................................................................
19
3.5. Kanali distribucije usluga osiguranja
............................................................................................
21
IV TRŽIŠTE ŽIVOTNOG OSIGURANJA U SRBIJI
.........................................................................
25
4.1. Trenutno stanje i kretanje pokazatelja razvijenosti tržišta životnog osiguranja
............
25
4.2. Zakonodavni okvir
..............................................................................................................................
34
4.3. Kultura osiguranja i privredni ambijent
........................................................................................
36
V DRUŠTVA ZA OSIGURANJE ŽIVOTA NA SRPSKOM TRŽIŠTU.
.....................................
38
5.1. Specifi
č
nosti ugovora životnog osiguranja u Kompaniji ,,Dun av osiguranje”
..............
39
5.2. Vrste proizvoda životnog osiguranja u Kompanij i ,,Duvan osiguranje“
..........................
40
5.3. Premije po vrstama osiguranja u Kompaniji ,,Dunav osiguranje“
......................................
46
5.4. Komparacija konkurentskih ponuda osigurava
č
a koji posluju u Srbiji
..............................
48
2

UVOD
Č
oveka i njegov život vekovima na našoj planeti prat ila je neizvesnost. Ta
neizvesnost
se nekada manifestovala i kao neprijatna, a kao takva predstavljala je opasnost po
ljudski život, zdravlje i imovinu. Da bi se zaštitio od nep rijatnih okolnosti
č
ovek je morao da
organizuje neki vid zaštite. Kako su se vremenom me njali oblici opasnosti koji su ugrožavali
č
oveka, tako su se i metode zaštite koje je koristio , menjale i stalno usavršavale.
Kako pojedinac nije sam uspevao da obezbedi adekvatan vid zaštite javila se potreba za
formiranjem zajednica u kojima
ć
e pojedinci ugroženi istom opasnoš
ć
u svojim doprinosima
obezbediti nadoknadu onima koga opasnost ugrozi. Iz te ideje nastaje institucija osiguravaju
ć
e
organizacije, kao lica koje preuzima funkciju raspodele rizika, preraspodelu prikupljenih sredstava
od lica ugroženih istom opas noš
ć
u ka onima koje je opasnost zadesila. U samim po
č
ecima
organizacija je imala prevashodno posredni
č
ku funkciju a kasnije sa razvojem svesti o samoj
zaštiti dobija i širu društ venu, ekonomsku i socijalnu funkciju.
Mnogobrojne nepredvidive situacije i izazovi u živo tu onemogu
ć
uju
č
oveka da
ostvari svoje ciljeve i realizuju svoje zamišljene planove. Jedna od mogu
ć
nosti za lakše
prevazilaženje neplanirane i iznenadne situacije u životu je posedovanje polise životnog
osiguranja. Osiguravanjem života
č
ovek je spreman za sve živone izazove koji su pred njim i
njegovom porodicom, jer kupovinom polise životnog o siguranja obezbe
đ
uje se finansijska
pomo
ć
onda kada je najpotrebnija. Ta
č
nije, isplatom osigurane sume mogu se ublažiti nast ale
posledice usled nastupanja osiguranog slu
č
aja.
Život je najve
ć
a vrednost svakog
č
oveka. Prerana smrt osobe koja je stub porodice
može dovesti njegove naslednike u vrlo nezgodnu poz iciju bez izvora zarade. Svako oko ima
odre
đ
enu odgovornost prema svojim najbližima, razmišlja
ć
e o njihovoj sigurnosti i
finansijskoj bezbednosti. Tako
đ
e, stara
č
ka zavisnost odnosno nadživljavanje svoje ušte
đ
evine može biti rizik da osoba u dubokoj starosti ostane bez sredstava za život. Životnim
osiguranjem se može osigurati od ova dva rizika, pr erane smrti i stara
č
ke zavisnosti.
4
1.1. Zna
č
aj i aktuelnosti istraživanja
Životno osiguranje je najzastupljenija vrsta osigur anja u svetu, zbog njenih benefita
po pojedinca ali i državu. Kao specifi
č
na finansijska usluga, koja na najbolji na
č
in kombinuje
zaštitu interesa osiguranika i
č
lanove njegove porodice sa elementima štednje, živo tno
osiguranje kroz akumuliranje i investiranje zna
č
ajnih finansijskih sredstava pospešuje i
pozitivno uti
č
e na privredu u celini.
Po
č
etkom 21.veka u Srbiji je primetna ekspanzija život nog osiguranja. Period pre
brzog rasta razvoja životnog osiguranja, optere
ć
ivali su pre svega loša politi
č
ka situacija,
izrazito loša ekonomska klima i nizak životni stand ard stanovništva. Iako tržište životnog
osiguranja u Srbiji nije na nivou razvijenosti zemalja Zapadne Evrope i Amerike, gde je u
č
eš
ć
e premije životnog osiguranja u ukupnoj premiji oko 60%, primetan je veliki napredak.
Pove
ć
anje prodaje i sve ve
ć
a zastupljenost ovog vida osiguranja dokazuje podatak da je sa
nekadašnjih 1% 2001. godine tržišnog u
č
eš
ć
a 2012. godine poraslo na 19,29%. Ova
pozitivna tendencija nam ostavlja razloge za optimizam da
ć
e se u budu
ć
nosti životno
osiguranje brže razvijati.
1.2. Predmet istraživanja
Predmet našeg istraživa
č
kog rada je životno osiguranja sa posebnim akcentom na
prodaju životnog osiguranja u kompaniji ,,Dunav osi guranje“. Kroz predstavljanje proizvoda
životnog osiguranja koje kompanija ima u svojoj pon udi i kroz komarativnu analizu tipskog
proizvoda sa konkurencijom, predstaviti
ć
emo trenutno stanje srpskog tržišta životnog
osiguranja.
1.3. Ciljevi istraživanja
Nau
č
ni cilj ovog rada je nau
č
na deskripcija važnosti prodaje životnog osiguranja kako
za osiguranika, tako i za društvo za osiguranje i d ržavu i važnost zastupljenosti ove vrste
osiguranja.
Društveni cilj našeg rada je upotrebljivost u sekto ru prodaje i razvoju prodajne mreže
društva za osiguranje. Odnosno, korisnost od zaklju
č
aka do kojih smo došli kroz analizu
5

Prvi deo rada je uvodni deo u kome smo definisali predmet našeg istraživanja,
objasnili njegov zna
č
aj i aktuelnost kao i na
č
in na koji
ć
e biti ra
đ
en, ustanovili ciljeve,
definisali metode istraživanja i postavili generaln u i opšte hipoteze.
U drugom delu našeg istraživanja definisali smo poj am životnog osiguranja i
njegove vrste.
U tre
ć
em delu rada je kroz definiciju marketinga objašnje n njegov zna
č
aj, a
akcenat stavljen na potrebne ativnosti koje vode ka uspešnijoj prodaji, po
č
evši od
istraživanja tržišta do kreiranja novog proizvoda i njegovih kanala distribucije. S obzirom
da je prodaja životnog osiguranja vrlo specifi
č
na predstavljene su sve njene karakteristike
kao i detaljno objašnjen sam prodajni proces u cilj u zaklju
č
enja ugovora i zadovoljnog
kupca.
Č
etvrti deo prezentuje stanje i dinamiku razvoja srpskog tržišta životnog
osiguranja sa osnovnim pokazateljima.
U petom delu su predstavljeni uslovi i proizvodi ži votnog osiguranja
kompanije ,,Dunav osiguranje“. Kao i uporedna analiza izabran og proizvoda životnog
osiguranja sa konkuretskim društvima za osiguranje.
Šesti deo rada analizira stanje i stepen razvijenos ti tržišta životnog osiguranja u
evropskim zemljama, što nam detaljnije daje uvid u stepen razvijenosti srpskog tržišta
životnog osiguranja. U šestom delu predstavljamo i najve
ć
e osiguravaju
ć
e kompanije i
najzastupljenije kanale distribucije.
Sedmi deo je i zaklju
č
ni deo našeg istraživanja u kome su dati odgovori n a nivo
razvijenost srpskog tržišta životnog osiguranja u o dnosu na evropsko,pociziju
kompanije ,,Dunav osiguranje“ na tržištu i najpogodniji na
č
ini za unapre
đ
enje prodaje i
postizanje što boljih rezultata.
7
II POJAM ŽIVOTNOG OSIGURANJA
,,Osiguranje života na najopštiji na
č
in definisano predstavlja ugovor kojim se
osigurava
č
, nasuprot pla
ć
enim premijama, obavezuje da isplati osiguraniku ili licu koga on
odredi odre
đ
enu sumu ili rentu u slu
č
aju smrti odre
đ
enog lica (osiguranika ili osiguranog lica)
ili za slu
č
aj njegovog doživljenja odre
đ
enog vremena.“
1
Iako je dugo zabranjivano zbog mišljenja da je nemo ralno izvla
č
iti korist od smrti ili
nezgode, sa razvojem svesti o zna
č
aju osiguranja danas je ugovor o životnom osiguranj u
opšteprihva
ć
en u zakonodavstvima zemalja sveta. Osiguranje živo ta predstavlja oblik zaštite
osiguranika ili njemu bliskog lica za slu
č
aj nesre
ć
e koja ga može zadesiti. Na taj na
č
in se
posredno štiti od rizika smrti, gubitka ili smanjen ja radne sposobnosti, odnosno
dugove
č
nosti.
2
2.1. Uloga i zna
č
aj životnog osiguranja
Osiguranje života je specifi
č
na vrsta osiguranja koja uklju
č
uje osiguranje i štednju.
Finansijska sigurnost, koja se dobija kroz posedovanje polise životnog osiguranja, omogu
ć
uje
planiranje konfornijeg života jer ovaj vid štednje je obi
č
no dugoro
č
nog karaktera i namenjen
je budu
ć
nosti. U slu
č
aju smrti osiguranika korisnicima se ispla
ć
uje osigurana suma i na taj
na
č
in su
č
lanovi porodice finasijsko obezbe
đ
eni ukoliko nastupi neželjeni doga
đ
aj. Ova
finansijska pomo
ć
može da obezbedi stabilnost u njihovim životima od re
đ
eno vreme ili do
kraja života u zavisnosti od osigurane sume. U dana šnjem vremenu opstanak
č
oveka zavisi
od drugih ljudi, jer niko ne može sam sebe da izdržava tokom celog života.Životno osiguranje
je najjednostavniji na
č
in uplate da se
č
ovek obezbedi u vremenu koje dolazi. Samim tim,
osnovna svrha životnog osiguranja je briga o budu
ć
nosti.
Specifi
č
an vid osiguranja, kao što je životno osiguranje, p ruža velike mogu
ć
nosti ne
samo u oblasti osiguranja ve
ć
i u celokupnoj privredi jedne zemlje. Akumuliranjem
finansijskih sredstava, koja su dugoro
č
nog karaktera životno osiguranje podsti
č
e i ubrzava
privrednu aktivnost. Ovako prikupljena sredstva se mogu koristiti kao izvor sredstava za
kreditiranje koja služe za finansiranje dugoro
č
nih investicija. Razvijene zemlje su prepoznale
pozitivni uticaj životnog osiguranja i kroz set sti mulativnih i podsticajnih mera uti
č
u na
pove
ć
anje zastupljenosti ovog vida osiguranja.
1
Predrag Šulejić, Pravo osiguranja, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i Dosije, Beograd,
1997.god.,
str.455.
2
Vidi više Dr Zdravko Petrović, Tomislav Petrović, Osiguranje života, IP Glosarijum, Beograd, 2003.god., str.17.
8

zašti
ć
enosti, tako i na nivou celokupnog privrednog ambijenta koji posrednu uti
č
e na
prosperitet društva. Mobilizacijsko-alokacijska fun kcija posredstvom finansijskih tržišta
distibuira štednju iz suficitarnog sektora i njenu alokaciju u deficitarnom sektoru. Društva za
osiguranje obavljaju posredni
č
ku funkciji izme
đ
u osiguranika i tržišta novca i kapitala.
Osiguranici, kupuju
ć
u sopstvenu sigurnost, premijama osiguranja formiraju nov
č
ane fondove.
Dok društva za osiguranje, kao najzna
č
ajniji instinucionalni investitor, pomenute fondove
plasira na finansijskim tržištima i tako uve
ć
ava svoju imovinu. Na taj na
č
in društva za
osiguranja posredno podsti
č
u opštu privrednu aktivnost. Društveno-socijalna fu nkcija
osiguranja se ostvaruje kroz potpunu ekonomsku, zdravstvenu i socijalnu zaštitu
č
oveka i
porodice.
2.3. Vrste životnog osiguranja
Osiguranje života je veoma široka oblast koja se mo že podeli razli
č
itim kriterijumima.
U zavisnosti od kriterijuma prema kojima se vrši po dela, postoje razli
č
ite vrste osiguranja
života: prema na
č
inu zaklju
č
ivanja ugovora o osiguranju, prema broju lica koja su
obuhva
ć
ena osiguranjem, prema riziku obuhva
ć
enom osiguranjem, prema na
č
inu isplate
osigurane sume, prema tome koga obezbe
đ
uje osiguranik. Kroz narednu tabelu bi
ć
e prikazana
podela osiguranja života.
10
Tabela1. Podela životnog osiguranja
5
sa lekarskim pregledom
prema na
č
inu
zaklju
č
ivanja
ugovora o osiguranju
bez lekarskog pregleda
individualna osiguranja
prema broju lica
obuhva
ć
enih
osiguranjem
grupna osiguranja
za slu
č
aj smrti
za sluč
aj doživljenja
ŽIVOTNO
prema riziku
OSIGURANJE
obuhva
ć
enom
osiguranjem
mešovito osiguranje
sa utvr
đ
enim rokom isplate
osiguranje kapitala
prema na
č
inu isplate
osigurane sume
osiguranje rente
li
č
no
prema tome koga
obezbe
đ
uje
osiguranik
osiguranje u korist tre
ć
ih
lica
1. Prema na
č
inu zaklju
č
ivanja ugovora osiguranje života se može zaklju
č
iti sa ili bez
lekarskog pregleda. Upravo lekarski pregled osiguravaju
ć
em društvu služi kao zaštita
od izvesnih rizika. U zavisnosti od konfiguracije proizvoda životnog osiguranja
osiguranik je u obavezi da obavi lekarski pregled. Ugovori sa velikim osiguranim
sumama zaklju
č
uju se tek nakom obavljenog lekarskog pregleda, tako
đ
e i kod
založnih polisa kao podvrste riziko osiguranja. Izv ršen lekarski pregled predstavljati
bitan faktor prilikom procene rizika u osiguranju ž ivota. Tako
đ
e, predstavlja faktor od
koga zavise obaveze osigurava
č
a, pa tako u kompaniji ,,Dunav osiguranje“ ukoliko
nastupi smrt osiguranog lica u prvih šest meseci od po
č
etka trajanja osiguranja a
osigurano lice je izvršilo lekarski pregled, osigur ava
č
ispla
ć
uje celu osiguranu sumu
korisniku dok u slu
č
aju da je ugovor zaklju
č
en bez lekarskog pregleda korisniku
osiguranja se ispla
ć
uje 50% od osigurane sume.
5
Dr Jelena Kočović, Dr Predrag Šulejić, Osiguranje, Centar za izdavačku delatnost
Ekonomskog fakulteta, Beograd, 2006., str.340.
11

·
osiguranje se može odkupiti , a može se i dobiti za jam na polisu
·
polisa osiguranja se može dati u zakup
6
d) Osiguranje života sa utvr
đ
enim rokom isplate je takav vid osiguranja gde je ta
č
no
utvr
đ
en kraj trajanja osiguranja, ta
č
nije dan isteka kada osigurava
č
preuzima
obavezu isplate osigurane sume osiguraniku ili korisnicima osiguranja, u zavisnosti
šta je ve
ć
odre
đ
eno ugovorom. Ukoliko osigurano lice umre pre roka utvr
đ
enog u
polisi, osigurana suma
ć
e se isplatiti njegovim naslednicima.
2. Životno osiguranje prema na
č
inu isplate osigurane sume deli se na osiguranje kapitala
i osiguranje rente. Osiguranje kapitala podrazumeva isplatu osigurane sume odjednom
u jednokratnom iznosu korisniku polise. Ovo osiguranje može biti za slu
č
aj
doživljenja ili slu
č
aj smrti. Osiguranje rente, kod koje je isplata osigurane sume
tokom odre
đ
enog perioda, može biti li
č
na (koju osiguranik prima li
č
no) ili u korist
tre
ć
eg lica. Prema vremenu trajanja osiguranje, renta može biti doživotna (do kraja
života osiguranog lica) ili privremena ( ograni
č
ena na odre
đ
eni vremenski period). U
zavisnosti na po
č
etak primanja renta može biti neposredna ili odlože na. Kod
neposredne rente isplata po
č
inje odmah u trenutku zaklju
č
ivanja ugovora a kod
odložene isplata po
č
inje u ugovorenom roku.
3. Prema tome koga obezbe
đ
uje osiguranik, osiguranje života se deli na li
č
no osiguranje
i osiguranje u korist tre
ć
ih lica. Kod li
č
nog osiguranja kada nastupi osigurani slu
č
aj
kao sto su doživljenje ili invaliditet, osiguranu s umu prima li
č
no osiguranik. Druga
vrsta osiguranja je kada osiguranik želi da obezbed i
č
lanove svoje porodice ili neka
druga lica, u slu
č
aju svoje smtri ili gubitka radne sposobnosti.
6
Zdravko Petrović, Tomislav Petrović, Osiguranje života, IP Glosarijum, Beograd, 2003.god., str. 37-38
13
III MARKETING U OSIGURANJU
Marketing je moderna disciplina koja se bavi problemima poslovanja, plasiranja
proizvoda i usluga, pronalaskom i zadržavanjem klij enata sa ciljem zadovoljenja potreba
kupaca. U savremenom svetu poslovanja, marketing predstavlja poslovni koncept, ta
č
nije
poslovnu filozofiju prema biznisu u cilju pronalaska puta od proizvo
đ
a
č
a proizvoda i usluga
do kupca i klijenata. Svako društvo za osiguranje i ma za cilj ostvarenje profita i što bolje
pozicioniranje na tržištu, to
ć
e se posti
ć
i dobrom poslovnom strategijom i marketingom koji u
centar svojih interesovanja stavlja kupca i njegove potreba radi ispunjenja istih.
Filip Kotler, tvorac savremenog marketinga, je definisao marketinga kao proces
planiranja i realizacije koncepcije, formiranja cena, promocije i distribucije ideja, robe i
usluga radi kreiranja razmene i zadovoljenja individualnih i organizacionih ciljeva.
7
U
savremenom konceptu marketinga središte se pomera o d proizvoda ka korisnicima, ta
č
nije
odabranoj grupi potroša
č
a dok krajnji cilj nije više profit kroz obim prod aje ve
ć
profit kroz
zadovoljenje korisnika. Dobar marketing je rezultat pažljivog planiranja i realizacije.
Sposobnosti marketing menadžera da odrebe kako obli kovati proizvod, koju cenu ponuditi,
gde prodavati proizvod, koliko novca potrošiti na p ropagandu i druge bitne odluke, zna
č
ajno
uti
č
u na finansijski uspeh društva za osiguranje.
3.1.Marketinški pogled na prodajni proces
Funkcija prodaja je najvažnija funkcija u društvima za osiguranje i kao takva mora biti
deo integralnog markentinga. Marketing stru
č
njaci formiraju proizvod osiguranja koji mora
biti dostupan i kvalitetan, kao i i plan prodajnog procesa. Prate
ć
i potrebe svojih kupaca i
konkurencije, društvo za osiguranje treba da stalno poboljšava vrednost svjih proizvoda.
Osiguranik mora biti u centru svih aktivnosti društ va za osiguranje, jer zadovoljan klijent je
znak uspešnog poslovanja. Bez upešne prodaje i napl ate svojih usluga, društva za osiguranje
ne bi mogle da obavljaju svoj osnovni zadatak u slu
č
aju nastanka osiguranih slu
č
ajeva.
Zadatak marketara je da osmisle marketing aktivnosti i spoje integrisane marketing
programe radi stvaranja, komuniciranja i isporuke vrednosti za potroša
č
e. Marketing program
sastoji se od niza odluka koje se odnose na poboljš anje vrednosti marketing aktivnosti.
Tradicionalna predstava marketing aktivnosti je u smislu marketing miksa koji predstavlja
7
Philip Kotler, Kevin Lane Keller, Marketing menadžment, Data Status, Beograd, 2006., str.31
14

kroz ostvarenu dobit i prihode, izgradnju novih ekspozitura, zapošljavanje radnika,
dostignu
ć
a i nagrade zaposlenih i sli
č
no.
·
Sredstvima javnog informisanja ( televizija, radio, internet...) se kreira pozitivno
mišljenje o osigurava
č
u i proizvodu. Predstavljanje novog proizvoda mora da prati
reklama koja
ć
e privu
ć
i pažnju i zanimanje slušaoca ili gledaoca, kao i s adržati
osnovne informacije o proizvodu i gde se može kupit i. Mana ovog na
č
ina promocije
je odsustvo povratne reakcije.
Najbolja je kombinacija svih metoda, a koja
ć
e se dominirati zavisi od raspoloživih
sredstava za promociju, karakteristika usluge i ciljnog tržišta kao i od veština zaposlenih.
Poslednja komponenta marketing miksa,
kanali distribucije
predstavljaju niz
organizacija koji omogu
ć
avaju da se na brz i efikasan na
č
in povežu osigurava
č
i osiguranici,
o kojima
ć
e kasnije biti re
č
i.
Dobro osmišljen marketing plan, sa kojim društvo za osiguranje želi uspešniju
prodaju, mora u sebi imati informacije o kupcima, njihovim potrebama, željama i zahtevima
kao i konkurentima i poslovnu strategiju koja
ć
e obezbediti ostvarenje cilja. Marketing
stru
č
njaci u okviru društva za osiguranje su zaduženi za kreiranje tog marketing plana.
Njihova stru
č
nost posebno dolazi do izražaja prilikom formiranja novog proizvoda,
odre
đ
ivanja visine premije, promovisanja i reklamiranja istog, odabira kanala distribucije,
zadržavanja i pove
ć
anja broja kupaca. Kompleks problema kojima se oni bave naziva se
markentinškim menadžmentom.
3.2. Karakteristike prodaje usluga osiguranja
Prodaja predstavlja najvažniji segment svake delatn osti. Posebnu važnost ima kod
uslužnih delatnosti, gde spada i osiguranje. Komple ksnost osiguranja se manifestuje u samoj
složenosti usluge društva za osiguranje, jer nema k arakter opipljivosti i
č
iju korisnost nije
lako objasniti samom korisniku. Sama prodaja usluga osiguranja mora imati i edukativni
karakter, posebno kod potencijalnih osiguranika koji nemaju odgovaraju
ć
a znanja o
osiguranju. Najbitnije je približiti im korist koju ostvaruju kupovinom polise osiguranja. S
obzirom na karakter usluge neopipljivost, nedeljivost, varijabilnost i prolaznost, marketing
planovi društva za osiguranje moraju biti dobro osm išljeni.
11
Korisnici usluga ne mogu
videti, probati ili osetiti uslugu prilikom kupovine pa se pre svega oslanjaju na
komunikaciju ,,od usta do usta“, kvalitet procenjuju na osnovu cene, vidljivih dokaza kao što
su mesta rada, personal, oprema, propagandni materijal...
11
Vidi više, Philip Kotler, Kevin Lane Keller, Marketing menadžment, Data Status, Beograd, 2006., str.405
16
Karakteristike na osnovu kojih se odre
đ
uje kvalitet usluge su razli
č
iti. Istrživa
č
i
L.L.Berry i A. Parasuramn su na osnovu datog modela kvaliteta usluga, identifikovali slede
ć
e
determitete kvaliteta usluga i to po važnosti:
12
a) Pouzdanost- sposobnost da se obe
ć
ana usluga pruži ta
č
no, shodno o
č
ekivanjima.
b) Responzivnost- spremnost da se kupcima pomogne, pruži brza usluga.
c) Uverljivost- znanje i ljubaznost zaposlenih, sposobnost da uliju poverenje i
sigurnost.
d) Empatija- briga o kupcu i individualno posve
ć
ivanje pažnje kupcima.
e) Opipljivost- izgled prostorije, opreme, personala i promotivnog materijala
Sa nastankom osiguranja, odnosno nastankom svesti o potrebi za osiguravaju
ć
im
pokri
ć
em, država je prepoznala njegov zna
č
aj pa neke od usluga kao što je osiguranje od
auto-odgovornosti, osiguranje plovila, vazduhoplova uvrstila kao obavezna. Korisnici
automobila, brodova i aviona da bi ih koristili moraju imati zaklju
č
eno osiguranje. Ovde
govorimo o obaveznom osiguranju, koje predstavlja uslov za obavljanje pojedinih delatnosti.
Prodaju obaveznih osiguranja donekle možemo izjedna
č
iti sa prodajom proizvoda
proizvodnog sektora, gde je krajnjim korisnicima razvijena svest o tome šta dobijaju
kupovinom. Životno osiguranje ne spada u obavezna o siguranja, pa je njegova prodaja znatno
kompleksija i zahteva znanje, veštinu prodaje i mot ivisanost prodavaca osiguranja.
Za razliku od bankarskog sektora, u kome banka kao finansijska institucija ima
pasivnu ulogu, u smislu da su klijenti vo
đ
eni nedostatkom novca preuzeli na sebe inicijalnu
ulogu, u sektoru osiguranja imamo obrnutu situaciju. Prodavci životnog ili bilo koje druge
vrste osiguranja, su prinu
đ
eni da u kontaktu sa potencijalnim osiguranikom imaju aktivnu
ulogu u prezentovanju samog proizvoda, kao i u formiranju svesti o zna
č
aju i koristi koju
ć
e
korisniku doneti osiguranje. Prodaja usluga životno g osiguranja je izuzetno teška u Srbiji,
zemlji sa niskim životnim standardom, niskim obrazo vnim nivoom stanovništva i
nepostojanjem svesti o zna
č
enju ove vrste osiguranja. Jedan od osnovnih razloga za izuzetnu
nisku prodaju životnog osiguranja u našoj zemlji je nestabilna privreda sa visokom stopom
inflacije. Generalno, prodavac usluga životnog osig uranja je u dosta kompleksnijom i težoj
situaciji nego prodavci drugih usluga ili proizvoda, koji na lakši na
č
in mogu da prezentuju
svoj proizvod i tako lakše ubede kupca da kupi isti . S toga, sam prodavac i društvo za
osiguranje koje stoji iza njega, moraju dobro osmisliti strategiju nastupa na tržištu od
informisanja potencijalnih kupaca, prezentacija svojih proizvoda, na
č
ina prodaje do
zaklju
č
enja ugovora i samog ispra
ć
aja prodaje.
12
Philip Kotler, Kevin Lane Keller, Marketing menadžment, Data Status, Beograd, 2006., str.413
Leonard L.Berry, A. Parasuramn, Marketing Services, Competing Through Quality, New York:The
Free Press 1991., str.16.
17

S obzirom da društva za osiguranje imaju širok spek tar ponuda a reklamiranje istih
donosi visok trošak, unapred se mora definisanti ci ljna grupa klijenata. Postoje
č
etiri osnovna
kriterijuma za segmentaciju tržišta:
1. geografski
2. demografski
3. psihografski
4. bihejvioristi
č
ki
14
Geografski kriterijum
zna
č
i podelu prema osnovnim geografskim jedinicama, koji
ć
e
dovesti do razli
č
itosti u ponudi usluga osiguranja stanovništvu u gr adovima, rudarskim
sredinama, turisti
č
kim centrima itd.
Demografska segmentacija
je najzna
č
ajnija, njeni
kriterijumi na osnovu kojih se vrši segmentacija su starost, pol, zanimanje, veli
č
ina porodice,
religija, prihodi, nacionalnost... Pa tako razli
č
ite usluge osiguranja
ć
e biti ponu
đ
ene
studentima, roditeljima sa malom decom i penzionerima. Sam prodajni proces poprima
karakteristike onih kojima se nudi. Zahvaljuju
ć
i
psihografskoj segmentaciji
osigurava
č
i
dobijaju odgovor kako oblikovati proizvod, kako ga promovisati, kojim kanalima ga
distributirati i kome ga ponuditi. Razlog tome je š to kod psihografske segmentacije u fokusu
je
č
ovek sa svojim na
č
inom života, razli
č
itim interesovanjima i stavovima vezanim za
odre
đ
ene vrste osiguranja. U
bihejvioristi
č
koj segmentaciji
tj. u segmentaciji potroša
č
kog
tržišta, klijenti su podeljeni u odnosu na njihova znanja, stavova, koriš
ć
enja proizvoda i
reakcije prema proizvodu. Veoma zna
č
ajno, prilikom formiranja proizvoda je utvrditi koliko
je izražena homogenost svakog segmenta za koji se k reira usluga, pristupa
č
nost segmenta i
potencijal da kreira profit.
3.4. Prodajni proces
Da bi prodaja usluga osiguranja bila uspešna, proda vac pored odli
č
nog poznavanja
samog proizvoda treba da vlada veštinama prodaje. P rodavac je od pasivnog postao aktivni
prodavac koji sluša, istražuje potrebe i dolazi do rešenja najpogodnijeg za kupca. Sistem
prodajnog procesa bi
ć
e prikazak u sedam koraka za uspešniju prodaju:
1. Prospekcija
2. Predpristup
3. Pristup
4. Prezentacija
5. Prevazi
ć
i prigovore
6. Zaklju
č
ivanje ugovora
7. Ispra
ć
aj prodaje i post prodaja
15
14
Prof. dr Ljiljana Jeremić, Istraživanje tržišta i prodaja osiguranja, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2010., str.159.
19
U fazi
prospekcije
glavna preokupacija prodavca je pronalaženje poten cijalnih kupaca
usluge osiguranja i njihovo klasifikovanje. U razgovoru sa potencijalnim osiguranikom
prodavac mora zaklju
č
iti da li mu je potrebna sama usluga osiguranja, kao i da li je finansijski
sposoban da iznese trošak osiguranja. Kod životnog osiguranja stalno su potrebni novi
klijenti, koje
ć
e prodavci pronalazili iz razli
č
itih izvora: preporuka, prodaja na slepo od vrata
do vrata, promocija... Preporuka zadovoljnih klijenata je najbolji na
č
in pronalaska novih
klijenata, jer takva vrsta reklame ima veliku težin u. Oni ne moraju biti lojalni kompaniji, ve
ć
su iskreni, govore iz svog pozitivnog ili negativnog iskustva. Tradicionalni na
č
in pronalaska
novih klijenata “od vrata do vrata“ u novije vreme, sa razvojem informacionih tehnologija i
izmenjenih navika ljudi, se postepeno napušta. Nisu ni zanemarljivi troškovi koji ovaj vid
pronalaženja klijenata donosi. Osnovni cilj promoci je je informisanje potencijalnih kupaca i
motivacija neodlu
č
nih, sve u cilju pove
ć
enja prodaje. Pored osnovnog oblika promocije, li
č
ne
prodaje, postoje i privredna propaganda, odnosi sa javnoš
ć
u i publicitet. Društva za
osiguranje koriste postoje
ć
e baze klijeta, kojima putem promotivnih aktivnosti nude nove
proizvode. Promotivne kampanje nekada kombinuju dva ili više p roizvoda osiguranja. Kao
primer, ,,Dunav osiguranje“ prosvetnim radnicima koji imaju zaklju
č
en ugovor o životnom
osiguranju, daje popust prilikom zaklju
č
enja polise putnog osiguranja kao i kasko osiguranje.
Predpristup
je faza u kojoj se prodavac sprema za sastanak sa mogu
ć
im osiguranikom,
u kojoj odlu
č
uje koji bi proizvodi bili atraktivni kupcu na osnovu njegovih interesovanja,
li
č
nih karakteristika i stilova kupovine. Faza u kojoj prodavac planira prodajnu strategiju. Na
primer, ukoliko je osoba mla
đ
eg životnog doba sa malom decom, prodavac
ć
e mu ponuditi
stipendijsko osiguranje, vrstu mešovitog osiguranja , koje je jedno od vrlo atraktivnih u
kompaniji ,,Dunav osiguranje“.
Pristup
, faza pre samog susreta je jako važna jer ukoliko prodavac ostavi dobar prvi
utisak, pove
ć
ava se verovatno
ć
a dobrog ishoda razgovora. Kroz dolazak na vreme na
dogovoreno mesto i tako ukazano poštovanje sti
č
e se poverenje koje tako
đ
e može uticati na
kona
č
nu odluku potencijalnog kupca.
Prezentacija
je fazu u kojoj prodavac treba da privu
č
e pažnju potencijalnog
osiguranika, održava konstantnu zainteresovanost i podsti
č
e želje i ostvarenje akcije.
Demonstracija mora da ima jasan cilj, da bude uverljiva i da predstavi proizvod kao korisno
rešenje za potencijalnog osiguranika.
Kriti
č
na ta
č
ka kod zaklju
č
enja ugovora o osiguranju predstavlja
prevazilaženja
prigovora,
koji može biti posledica psihološkog ili logi
č
nog otpora. Dobar prodavac
ć
e sa
pozitivnim stavom saslušati primedbe klijenta i svo jim brzim, konkretnim i direktim
odgovorima rešiti sve nedoumice i stvoriti poveren je koje
ć
e presudno uticati na donošenje
odluke o samom zaklju
č
enju osiguranja.
Kod
zaklju
č
enja ugovora
najvažnije je prepoznavanje pravog trenutak kad pr odavac
prelazi u finalizaciju pregovora. Ukoliko ne do
đ
e do trenutnog zaklju
č
enja ugovora o
15
Prof. dr Ljiljana Jeremić, Istraživanje tržišta i prodaja osiguranja, Univerzitet Singidunum, Beograd,
2010., str.85-86
20

osiguranje ali uz poštovanje eti
č
kih standarda. Tako
đ
e, pored savetodavne usluge za
osiguranike, pružaju pomo
ć
klijentu i prilikom prijave odštetnog zahteva. Zas tupništvom se
mogu baviti fizi
č
ka lica ili društva za zastupanje u osiguranju.
Posrednici
, kao što im i ime kaže, obavljaju posredni
č
ku ulogu izme
đ
u društava za
osiguranje i zainteresovanih lica koja žele da se o siguraju. Dakle, njihova osnovna funkcija je
da povežu dve zainteresovane strane, na jednoj stra ni društvo za osiguranje sa lepezom svojih
usluga i na drugoj strani lica i preduze
ć
a koja imaju potrebu za uslugama osiguranja.
Posrednici kao i zastupnici, nemaju mogu
ć
nost da kreiraju ili modifikuju sam proizvod ve
ć
samo da prodaju gotov proizvod/uslugudruštva za osi guranje. Njihov motiv je provizija koju
dobijaju za zaklju
č
eni ugovor. Ovaj posao po pravilu obavljaju edukovani ljudi iz oblasti
osiguranja, koji imaju složen zadatak da nijansiraj u izme
đ
u potreba, koje imaju njihovi
klijenti i proizvoda društva za osiguranje. Na osno vu poznatih informacija o klijentu,
razumevanja njegovog života i poslovanja dobar posr ednik
ć
e upoznati kupca sa
specifi
č
nostima svakog proizvoda i ponuditi mu najpovoljniji i najbolji. Tako
đ
e, posrednici
servisiraju klijenta i u delu oko prijave štete i f ormiranja odštetnih zahteva. U neku ruku
predstavljaju specijaliste za prodaju osiguranja, koji poseduju znanja koja im omogu
ć
avaju
uspešniju prodaju. Posredni
č
ke ku
ć
e
ć
e sve više biti prisutnije u radu sa velikim biznis
sistemima i me
đ
unarodnim kompanijama. Velike kompanije na globalnom nivou se opredele
za jednu posredni
č
ku ku
ć
u, koja ima razgranatu mrežu predstavništva u razli
č
itim zemljama,
kojima im obezbe
đ
uje isti ili sli
č
an nivo osiguravaju
ć
eg pokri
ć
a. Najzna
č
ajnije posredni
č
ke
ku
ć
e u Srbiji su: ACB, Marsh, Greco...
Pre pojave
interneta
kupovina usluga osiguranja obavljala se samo putem
tradicionalne mreže kanala distribucije. Nova i sve prisutnija informati
č
ka era kreira internet
kao najzna
č
ajniji mediji. Društva za osiguranje su prepoznale da prodajom puteminterneta
mogu da smanje u
č
eš
ć
e prodaje putem zastupni
č
ko posredni
č
ke mreže, u cilju smanjenja
troškova visoke provizije zastupnika i posrednika. Ekspanzija interneta je uslovila nastanak i
brz razvoj elektronskih kanala distribucije proizvoda osiguranja i elektronskog tržišta
osiguranja. Najve
ć
a prednost ovog na
č
ina kupovine je svakako mogu
ć
nost upore
đ
ivanja više
ponuda razli
č
itih društava za osiguranje na brz i jednostavan na
č
in. Ovaj perspektivan kanal
distribucija se i u najrazvijenijim zemljama nije pozicionirao kao jedan od bitnijih, u prilog
tome ide podatak da manje od 2 % ugovora je zaklju
č
eno ovim kanalom distribucije.
17
O
č
ekivalo se da
ć
e pojava interneta i novih elektronskih kanala distribucije proizvoda loše
uticati na rad tradicinalne mreže kanala distribuci je, me
đ
utim kupci nisu pokazali veliku
zainteresovanost za novim na
č
inom kupovine polisa. Prihvatanje inovacija je znatno sporije u
sektoru osiguranja nego li u bankarskom sektoru ili u turizmu, gde je zna
č
ajan procenat
prodaje realizovan putem interneta. Kupovina proizvoda osiguranje je znatno složenija zbog
njegove kompleksnosti. Pogotovu imovinske tarife nisu pogodne i ne mogu se do tog nivoa
pojednostaviti da bi bile pogodne za elektronsku prodaju. Najve
ć
e u
č
eš
ć
e u prodaji u novom
na
č
inu prodaje, imaju proizvodi životnog osiguranja i auto osiguranja. Postavlja se pitanje da
li
ć
e internet kao kanal distribucije proizvoda osiguranja preuzeti ve
ć
i udeo u prodaji. Pored
složenosti proizvoda, ovaj vid kupovine optere
ć
uje nedovoljna informati
č
ka pismenost
17
Časopis Tokovi osiguranja 4/2011, Kompanija Dunav osiguranje, Beograd, 2011.
22
potencijalnih osiguranika kao i nepoverenje u bezbednost podataka. Shodno tome, društva za
osiguranje treba da rade na informisanju, uspostavljanju interaktivnog odnosa sa kupcima kao
i na kreiranju softvera koji
ć
e obezbediti preglednost ponude i zaštitu elektrons ke baze
podataka. Tako
đ
e, problem sa kojim se sre
ć
u društva za osiguranje je kako izmeniti navike
kupovine osiguranika koji slabo prihvataju promene.
U savremenom svetu finansijske institucije su izašl e iz svojih usko stru
č
nih delatnosti i
pronašle interes u me
đ
usobnoj saradnji, servisirale postoje
ć
e i kreirale sasvim nove proizvode.
Tako je nastalo i
banko osiguranje
, kao rezultat saradnje banaka i društava za osigur anje, kao
jedan od oblika prodaje proizvoda osiguranja. Ta
č
nije, banko osiguranje predstavlja spajanje
finansijskih i osiguravaju
ć
ih proizvoda. Ovaj atraktivan kanal distribucije proizvoda je koristan
kako bankama i društvima za osiguranje tako i korisnicima. Koristi koje društvo za osiguranje ima
ovom saradnjom su niži troškovi, u s mislu eliminisanja visokih troškova provizije posrednika.
Zatim, što koristi postoje
ć
u mrežu bankarskih filijala koja je dosta guš
ć
a od bilo koje poslovne
mreže društva za osiguranje, kao i druge postoje
ć
e kanale distribucije banke. Velika dobit je
dostupnost bazi podataka klijenata banke. Banke poseduju informacije
o
klijentima, njihovim navikama, ekonomskom statusu i upravljanju novca što je od
izuzetnog zna
č
aja za društvo za osiguranje za prodor na tržište. Banka tako
đ
e ima motiv za
saradnju koji se ogledava u prihodu od provizija i diversifikaciji proizvoda, a pre svega u
ja
č
anju svoje pozicije na tržištu. Koriste
ć
i svoju reputaciju, prodajne tehnike i kanale
distibucije, banke su dosta doprinele pove
ć
anju prodaje proizvoda osiguranja. U Evropi
glavnu ulogu u prodaji proizvoda životnog osiguranj a imaju banke, pa tako 2010. godine u
Porugalu 88% polisa životnog osiguranja je prodato ovim kanalom prodaje.
18
Dok na Malti
taj procenat 2009. godine je bio 80,3%, u Italiji 74,4 %, Španiji 66,2 %, Austriji 64,6 % i
Francuskoj 60%. U zemljama regiona najve
ć
i procenat prodaje polisa osiguranja putem banko
osiguranja ima Hrvatska 16,1% i Slovenija 5,4%
19
U našoj zemlji ovakav na
č
in prodaje je
slabo zastupljen. Prema podacima Narodne banke Srbije u 2011. godini, svega 1,78% od
ukupne ostvarene premije je ostvareno na ovaj na
č
in. Najprodavaniji su proizvodi životnog
osiguranja i to riziko osiguranje, kao mera obezbe
đ
enja kredita, koje prati plan odplate i na taj
na
č
in
č
ini kredit povoljniji za korisnika.
Korisnicima su dostupni proizvodi visokog kvaliteta i to po pristupa
č
nim cenama, koje
mogu kupiti na jednom mestu. Posedovanjem polise ži votnog osiguranja, osiguraniku su
dostupnije usluge banake jer na taj na
č
in moge da zaštite svoja kreditna i druga sredstva. Dok
banke i društva za osiguranje, u koliko do
đ
e do neželjenih doga
đ
aja, mogu na jednostavan
na
č
in da reše mogu
ć
i problem.
Svako društvo za osiguranje u cilju što efikasnije prodaje, sniženja troškova
transakcije i boljeg pozicioniranja na tržištu, bir a najbolji kanal ili više kanala distribucije
svojih proizvoda. Kompanija ,,Dunav osiguranje“, ta
č
nije sektor za razvoj prodajne mreže
planira, unapre
đ
uje i razvija prodaju životnog osiguranja putem alt ernativnih kanala.
Trenutno, najzastupljenija prodaja je preko prodavaca koji su zaposleni u kompaniji. Ukupan
18
www.insuranceeurope.eu/publications/life
poseta sajtu 7.12.2012.
19
www.svijetosiguranja.hr
poseta sajtu 1.11.2012.
23

IV TRŽIŠTE ŽIVOTNOG OSIGURANJA U SRBIJI
4.1. Trenutno stanje i kretanje pokazatelja razvijenosti tržišta životnog osiguranja
Ekonomska razvijenost je primaran preduslov za razvijenost tržišta osiguranja.
Razvijenost srpskog tržišta osiguranja je u direktn oj srazmeri sa društveno ekonomskom i
politi
č
kom krizom, kao i lošim makroekonomskim ambijentom u kome se Srbija nalazi.
Nizak nivo životnog standarda i osiromašeno stanovn ištvo, kao i nelikvidni privredni subjekti
č
ine najve
ć
i broj osiguranika. Stanovništvo koje se vodi egzis tencijalnim potrebama ima
malo
slobodnih sredstava koje bi uložilo u kupovinu poli se osiguranja i pored pozitivne svesti
i izgra
đ
ene kulture osiguranja.
Možemo navesti da su neke od osnovnih karakteristik a koje determinišu srpsko tržište
osiguranja neregulisanost, improvizovanost, nelojalna konkurencija, nepostojanje
odgovaraju
ć
e statistike i kontrole dampinških cena, visoke pro vizije posrednicima,
nerazvijenost životnog osiguranja i tržišta kapital a na kome bi se plasirala dugoro
č
na
finansijska sredstva, kao i nezašti
ć
enost osiguranika.
21
Za Srbiju i razvoj njenog tržišta
osiguranja od zna
č
aja treba da budu iskustva i evropski standardi ali pre svega iskustva
zemalja u tranziciji koja su ovaj proces zapo
č
ela pre naše zemlje, a naro
č
ito iskustva
Slovenije i Hrvatske kao zemlje iz našeg neposredno g okruženja koja dele donekle i sli
č
an
kulturološki identitet.
Finansijsko tržište u Srbiji je izrazito bankocentr i
č
no, u prilog tome ide podatak da je
bilansna suma i iznos kapitala bankarskog sektora za period od 2004. do 2011. godine iznosio
preko 90%. Tržište osiguranja se pokazalo otpornije na uticaj ekonomske krize u odnosu na
bankarski sektor i pre svega lizing, što se odrazil o i na blagu preraspodelu u finansijskom
sektoru u korist osiguranja. Prema podacima Narodne banke Srbije 2011. godine bilansna
suma sektora osiguranja iznosi 4,4% i više je od bi lansne sume lizinga 2,8% ali daleko manja
od bankarskog sektora 92,4%. Srbija u posmatranim pokazateljima nije ništa specifi
č
nija u
odnosu na zemlje Isto
č
ne Evrope koje su u tranzicioni proces ušle ranije u odnosu na našu
zemlju. U pomenutim zemljama tržište osuguranja se ubrzano razvijalo tek sa formiranjem
bankarskog sektora.
Sektor osiguranja u Srbiji je nerazvijen, i po stepenu razvijenosti, nalazi se znatno
ispod proseka zemalja
č
lanica Evropske unije. U prilog tome govore pokazatelji razvijenosti
tržišta osiguranja, odnos ukupne premije i bruto do ma
ć
eg proizvoda i ukupna premija po
21
Dr Jelena Kočović, Dr Predrag Šulejić, Osiguranje, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog
fakulteta, Beograd, 2006.,str.560.
25
stanovniku.
22
Smatra se d a je tržište osiguranja razvijeno kada preko 50% ukupne premije
poti
č
e od životnog osigura nja. U Srbiji životno osiguranja na kraju 20 12 . godine, u ukupnoj
premiji osiguranja u
č
estvovalo je sa oko 19,29%, što je jasan indikator nerazvije nosti tržišta
životnog osiguranja. Raz vijenost tržišta osiguranja je u srazmeri sa opštim nivoom
razvijenosti nacionalne eko nomije. Srbija na ekonomskom planu znatno zaostaje za zemljama
č
lanicama Evropske Unije , samim tim i tržište osigur anja je znatno ispod nivoa razvijenosti
tržišta osiguranja evropski h zemalja. U prilog tome govore pokazate lji razvijenosti tržišta
osiguranja: apsolutni niv o ukupne premije životnog osiguranja kao i brojni relativni
pokazatelji
č
iju analizu prezentujemo u nastavku rada.
Ukupna premija osiguranja u Srbiji u 2011. godini iznosila je 54 8 miliona evra. Rast u
odnosu na 2010. godinu i znosio je 1,4%, dok se u 2012. godini belež i pad na 540 miliona
evra. Životno osiguranje sa rastom u 2011. godini od nešt o manje od 7 % predstavlja nosioca
rasta ukupne premije. Ali z bog znatno manjeg u
č
eš
ć
a u strukturi ukupne premije u odnosu
na neživotna osiguranja ne u speva u potpunosti da pokr ene rast uku pne industrije.Ukupna
premija osiguranja, posle p o
č
etnog perioda konstituisanja tržišta i do no šenja novog zakona
o osiguranju kada je zabelež ila pad, od 2004. beleži rast sve do 2008. godine kada dolazi do
pada i njenog blagog opor avka tek 2011. godine. Prema u
č
eš
ć
u prem ije osiguranja u bruto
doma
ć
em proizvodu u visini od 1,82% Srbija zauzima 64. mesto u svetu, dok je prose
č
no
u
č
eš
ć
e za zemlje EU 8,40% .
Grafikon 1. Kretanje ukupne premije osiguranja u Srbiji od 2002-2011. godine u
milionima EUR
23
565
589
558
536
548
600
485
339
323
405
400
318
200
0
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2 011
Premija životnog o si guranja od 3,4 miliona evra 2002. godine, 20 11. je narasla na celih 95
miliona evra sa daljim rastom do 104 miliona evra u 2012.godini. Ovako visok apsolutni rast
premije podstaknut visokim stopama rasta u posmatranom periodu možemo donekle
22
Prof. dr Ljiljana Jeremić, Istra živanje tržišta i prodaja osiguranja, Univerzitet Singid unum, Beograd,
2010., str.105.
23
www.aktuar.rs, dr Jelena Kočo voć, Trendovi u razvoju srpskog tržišta osiguarnja u poslednjoj dekadi, poseta sajtu 10.11.2012.
26

Primetne su znatno više stope rasta sektora životno g osiguranja koje su pozitivno
uticale i na rast ukupne pre mije ali i na blagu izmenu u strukturi ukupn e premije izme
đ
u dva
sektora osiguranja, u korist životnog osiguranja. S tope rasta životnog osiguranja i u periodu
posle svetske finansijske k rize 2008. godine zadrža vaju pozitivne stope rasta ali primetno
niže. To možemo primetiti kompariraju
ć
i stopu rasta iz 2008. godine kada je iznosila 28% i
2011. godine kada iznosi s vega 7%. Sektor neživotno g osiguranja u jednoj godini beleži
č
ak
i negativnu stopu. Trend posmatranog pokazatelja se u periodu posle finansijske krize 2008.
godine razlikuje u odnosu na zemlje Evrope gde je rast premije neživotnog osiguranja u
manjoj meri bio pogo
đ
en fi nansijskom krizom.
Tabela 3. Rast pre mije životnog i ne životnog osiguranja od 200 6. do 2011. godine
2006
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Životno
22,10%
28,50%
24,17%
1 8,67%
6,84%
osiguranje
22,62%
Neživotno
16,21%
15,06%
-0,41%
3,32%
0,32%
osiguranje
9,21%
Izvor: dr Jelena Ko
č
ovo
ć
,
Trendovi u razvoju srpskog tržišta osiguarnj a u pos lednjoj dekadi
,
Ekonomski fakultet, Beograd, 2012.
Relevantan pokazatelj razvijenosti tržišta osiguran ja je i u
č
eš
ć
e životnog osiguranja u
ukupnoj premiji. Kada up oredimo 2002. godinu kada je iznosio tek 1% i 2011. godinu sa
u
č
eš
ć
em životnog osigur an ja od 17,5% u ukupnoj premiji, vidimo zna
č
ajan napredak.U
2012. godini se nastavlja rast u dela životnog osiguranja u ukupnoj premi ji osiguranja i iznosi
19,29%.U Srbiji je primetan rast život nog osiguranja u strukturi ukupne premije, ali i dalje na
neodgovaraju
ć
em nivou, jer je u
č
eš
ć
e životnog osiguranja u razvijenim zemljama više od
50% ukupne premije.
Grafikon 3. U
č
eš
ć
a premije životnog osiguranja u ukupnoj premiji
26
Procenti
20
15
10
5
7,4
9,51 10,55 11,03 12,16 14,72 16,55 17,44
1
4
0
2002. 2003.
2004. 2005.2006.
2007.
2008. 2009.
2010.
2011.
26
Grafikon napravljen na osnov u podataka preuzetih sa sajta
www.aktuar.rs
poseta sajtu 10.11.2012.
28
Životno osiguranje predstavlja najbržu rastu
ć
u vrstu osiguranja u Srbiji i beleži znatno
višu stopu rasta od neživot nog osiguranja. Stopa ra sta životnog osigur anja je u 2011. godini
iznosila 6,8% i tako dopri nela blagoj izmeni u
č
eš
ć
a ove vrste osiguranja u strukturi ukupne
premije. Sa 16,5 % u 2010 . godini udeo životnog osiguranja u ukupnoj premiji u 2011. godini
porastao je na 17,4%. U
č
eš
ć
e neživotnih osiguranja u strukturi ukupne premije je bilo 83%.
Pet najzastupljenijih vrsta neživotnih osiguranja: osiguranje od posledi ca nezgode, osiguranje
motornih vozila, osiguranje imovine od požara, osta la imovinska osiguranja i osiguranje
odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, u
č
estvuje sa
č
ak 74 % u ukupnoj premiji
osiguranja. Ovaj podatak nam govori o izrazitoj dominaciji neživ otnih osiguranja kao i
neodgovaraju
ć
oj diversifik aciji samih neživotnih osiguranja jer samo pet najzastupljenijih
vrsta
č
ini skoro 90% od uk upne premije neživotnih osiguran ja.
Grafikon 4. Ukupna premija prema vrstama osiguranja u 2011.g odini
27
autoodgovorn ost 32.6%
kasko 12.5%
ostala imovinska osigura nja 15.4%
osiguranje imov ine 22.1%
životno osiguranje 17.4%
0
5
10
15
20
25
30
35
Ukupna premija osiguranja po stanovniku, kao relativni pokazat elj razvijenosti tržišta,
u 2011. godini je iznosila 7 4 evra po stanovniku. Sa ovim iznosom prem ije Srbija je
rangirana kao 66. zemlja u svetu. U zemljama EU ovaj pokazatelj ravijenosti iznosi 2.013
evra, u zemljama Centralne i Isto
č
ne Evrope 204 evra, dok u je u zemljama u razvoju 81
evro. Na nivou životnog osiguranja, premija po stanovniku u Srbiji je 12,8 evra što je znatno
niže u odnosnu na zemlje Evrope i zemalje u okruženju. Pro se
č
na premija ž ivot nog
osiguranja po stanovniku u zemljama EU iznosi 1.066 evra, na vode
ć
im pozicijama su
Švajcarska sa 3.150 evra, Danska 2.988 evra, Velika Britanija sa 2.390 evra.
28
Srbija zao staje
i za zemljama u okruženju, u prilog tome ide podatak da je na nivou životno g o siguranja
premija po stanovniku u Sloveniji 203 evra, a u Hrvatskoj 74 evra.
Naredni pokazatelj, odnos ukupne premije i bruto doma
ć
eg proi zvoda, pokazuje da se
Srbija nalazi na 64. mesto u svetu, sa u
č
eš
ć
em premije u bruto doma
ć
e m proizvodu od 1,82%
27
www.nbs.rs
poseta sajtu mart 2013.
28
www.insuranceeurope.eu
pos eta sajtu 26.03.2013.
29

Tabela 4. Društva za osiguranje u Srbiji
30
Naziv društva za osiguranje
neživotno
životno
reosiguranje
AS osiguranje
+
AMS osiguranje
+
AXA osiguranje
+
+
Basler osiguranje
+
+
DDOR Novi Sad
+
+
+
Delta generali osiguranje
+
+
+
Dunav osiguranje
+
+
+
Energoprojekt garant
+
Globos osiguranje
+
Grawe
+
Merkur
+
Milenijum osiguranje
+
Sava osiguranje
+
+
Takovo osiguranje
+
+
Triglav
+
+
Uniqa
+
+
Wiener stadische osiguranje
+
+
+
Metlife
+
Societe generale osiguranje
+
Sogaz
+
Prema vlasni
č
koj strukturi dominiraju društva za osiguranje u ve
ć
inskom stranom
vlasništvu njih ukupno 21, dok se preostalih 7 druš tva za osiguranje nalazi u ve
ć
inskom
doma
ć
em vlasništvu. Interesantan je podatak da su inostr ana društva za osiguranje za kratak
period, od ulaska na naše tržište osiguranja i dobi janjem
green field
licence od 2005. godine
ili kupovinom postoje
ć
ih doma
ć
ih društava za osiguranje, do danas uspele da ostva re
dominantan položaj u osiguranju života gde u prihod ima od premije u
č
estvuju sa 90%.
Njihova dominacija u neživotnim osiguranjima nije t oliko izražena, u prihodima u premiji
u
č
estvuju sa oko 57%. U vlasni
č
koj strukturi ukupne premije društva za osiguranje u stranom
vlasništvu dominiraju sa 66%.
31
30
www.uos.rs
poseta sajtu mart 2013.
31
www.nbs.rs
poseta sajtu mart 2013.
31
Grafikon 6. Društva za osiguranje sa najve
ć
im u
č
eš
ć
em u p rihodima od premije
neživotnih os iguranja u Srb iji 2011. godine.
32
AMS
Triglav
3%
4%
Ostali
Takovo
7%
5%
Dunav
Wiener
31%
6%
Uniqua
6%
Delta
Generali
DDOR
18%
20%
Dunav osiguranje sa 31% u
č
estvuje u prihodima od premije neživotnih osiguranj a i
predstavlja lidera na tržištu , slede ga ,,DDOR “ sa 20% i ,,Delta Generali“ sa
18%, ,,Uniqa“ i ,,Wiener“ sa po 6% , ,,Takovo“ sa 5%, ,, Triglav“ sa 4%, ,,AMS“ sa 3% .
U
č
eš
ć
e tri najzna
č
ajnija aktera na rtž ištu iznosi oko 70%.
Grafikon 7. Društva za osiguranje sa najve
ć
im u
č
eš
ć
em u priho dima od
premije životnih osiguranja u Srbiji 2011. godine
33
Merkur
Ostali
AXA
3%
1%
5%
DDOR
5%
Wiener
Uniqua
25%
8%
Dunav
8%
Delta Generali
Grawe
25%
20%
Prva tri osigurava
č
a sa najve
ć
im tržišnim u
č
eš
ć
em u prihodima premije životnih
osiguranja su ,,Wiener“ sa 25%, ,,Delta Generali“ s a 25% i ,,Grawe“ sa 20%. Njihovo
28 29
www.nbs.rs
(poseta sajtu 2.4.2013.)
32

samoupravnog modela privrede koji je izrazito držav no regulisan ka modelu tržišne privrede u
kome je slobodno tržište glavni korektor uspešnosti ,imaju bolje rezultate u svim parametrima.
4.2. Zakonodavni okvir
Osnovni zakonodavni akt kojim se reguliše delatnost osiguranja u Srbiji je zakon o
osiguranju iz 2004. godine. Ovim zakonom regulisano je pre svega osnivanje, poslovanje i
prestanak rada društava za osiguranje. Posebno su r egulisani oblici osiguravaju
ć
e
organizacije i pravni položaj agencija za pružanje usluga u osig uranju. Prema zakonu društvo
za osiguranje može biti akcionarsko ili društvo za uzajamno osigu ranje.
U novijoj istoriji razvoja tržišta osiguranja zna
č
ajnu ulogu su imali zakon o osiguranju
iz 1990. godine i zakon o osiguranju imovine i lica iz 1996. godine.Oba zakona su bila
donekle odraz trenutne društveno-ekonomske situacij e u kojoj se Srbija nalazila. Zakon o
osiguranju iz 1990. godine omogu
ć
io je i probudio interes mnogih preduzetnika da osnuju
društva za osiguranje sa relativno malim sredstvima u po
č
etnom fondu sigurnosti i sa idejom
o lakoj zaradi.
35
Tadašnji stru
č
njaci, koji su radili na izradi zakona, bili su pod uticajem
shvatanja osiguranja iz ranijeg perioda pa je zakon imao dosta mana. Na tadašnjem tržištu
osiguranja postojalo je oko 70 društva za osiguranj a, ali su i tada lideri bili ,,Dunav
osiguranje“ i ,,DDOR“ Novi Sad. Kao potreba za novi m zakonom nastaje zakon o osiguranju
imovine i lica iz 1996. godine. Prilikom izrade ovog zakona nisu se pravile sve potrebne
analize stanja tržišta osiguranja koje bi dale odgo vor šta treba menjati. Najzna
č
ajniji efekat
zakona iz 1996.godine je bio u oduzimanju dozvola za rad fantomskim društvima za
osiguranje, koja su pre svega težila ostvarenju pro fita za kratak vremenski period, ne
ispunjavaju
ć
i najelementarnije obaveze u osiguravaju
ć
oj delatnosti. Donošenjem novog
zakona o osiguranju 2004. godine po
č
inje nova faza u razvoju osiguranja.
Narodna banka Srbije je odgovorna za nadzor nad sektorom osiguranja, a uz pomo
ć
ministarstva finansija, kao korektivnog faktora, doprinosi unapre
đ
enju finansijskog tržišta.
NBS, institucija odgovorna za održavanje sigurnog i stabilnog tržišta osiguranja, pre svega
ima za cilj obezbe
đ
ivanje usluga i proizvoda osiguranja na kvalitetan i transparentan na
č
in.
Sektor za nadzor nad obavljenjem delatnosti osiguranja je u 2011. godini preduzimao neke od
slede
ć
ih mera: o
č
uvanje stabilnosti sektora osiguranja, stvaranje uslova za dalji razvoj
sektora, donošenje podzakonske regulative zasnovane na direktivama Evropske Unije i
me
đ
unarodne prakse, razvoj supervizije u skladu sa me
đ
unarodnim ra
č
unovodstvenim
srandardima, kontinuirano licenciranje aktuara i edukacija zaposlenih.
Donošenjem podzakonskih akata NBS je dodatno reguli sala delatnost osiguranja.
Najvažniji propisi za osiguranje života su:
·
odluka o na
č
inu utvr
đ
ivanja i pra
ć
enju likvidnosti društva za osiguranje,
35
Prof. dr Jelena Kočović, Pivatizacija i perspektive osiguranja u zemljama u tranziciji, Ekonomski
fakultet, Beograd, 2003.god, str.8
34
·
odluka o sadržini mišljenja ovlaš
ć
enog aktuara,
·
odluka o bližnim kriterijumima i na
č
inu obra
č
unavanja matemati
č
ke rezerve i
rezerve za u
č
eš
ć
e u dobiti,
·
odluka o na
č
inu utvr
đ
ivanja visine margine solventnosti,
·
odluka o ograni
č
enjima pojedinih oblika deponovanja i ulaganja tehni
č
kih
rezervi i o najvišim iznosima pojedinih deponovanja i ulaganja garantne
rezerve društva za osiguranje,
·
odluka o bližim uslovima za davanje bankama saglasn osti za obavljanje
poslova zastupanja u osiguranju.
O
č
ekivalo se da
ć
e zakon doprineti bržem razvoju tržišta osiguranja. Tržište
osiguranja je liberalizovano i omogu
ć
eno je otvaranje predstavništava stranih društava z a
osiguranje u Srbiji. Ulazak stranog kapitala, dobre i razvijene prakse poslovanja stranih
društava za osiguranje je dobro za nerazvijeno doma
ć
e tržište ali sam proces otvaranja prema
inostranoj konkurenciji nije imao mere zaštite nacionalnih dru štava za osiguranje koje su pod
pritiskom inostrane konkurencije smanjile tržišno u
č
eš
ć
e, profit ili bile prinu
đ
ene da se
privatizuju ili dokapitalizuju. Jedna od praksi koju je Zakon o osiguranju nametnuo je i
razdvajanje društava za osiguranje na ona koja obavljaju delatnost život nog i neživotnog
osiguranja. Poslednja izmena Zakona o osiguranju, rok za razdvajanje živo tnog od
neživotnog osiguranja pomera sa 31.12.2012. godine na 31.12 2013. godine. Ispravnost ove
odluke je pod velikom lupom javnosti i osigurava
č
a jer postoje mišljenja da razdvajanje ne bi
donelo kvalitativan pomak, ve
ć
bi uticalo na pove
ć
anje troškova i izazvalo bi tržišne poreme
ć
aje. Ova odluka je pre svega skupa po osigurava
č
e jer se nepotrebno pove
ć
avaju fiksni
troškovi koje bi razdvojena društva morala da finansiraju na svakom od dva društva, ali dobra
za sigurnost osiguranika jer se na taj na
č
in vidi rezultat svakog društva za osiguranje. Mišl
jenje dela stru
č
ne javnosti je da bi baš u ovom slu
č
aju mogli slediti primer Italije, Francuske i
Nema
č
ke koje ne dozvoljavaju osinivanje novih kompozitnih društava za osiguranje , ali
dozvoljavaju funkcionisanje društava koja su pre primene zakona poslovala kao k ompozitna.
Od mešovitih društava za osiguranje se zahteva podela sredstava izme
đ
u životnih i neživotnih
osiguranja kako bi se spre
č
ilo njihovo mešanje.
Srpski sektor osiguranja je stabilan, dobro koncipiran zakonodanvim okvirom,
definisan zakonom o osiguranju i u velikoj meri uskla
đ
en sa direktivama Evropske Unije.
Kako bi srpsko tržište osiguranja pratilo dobru pra ksu razvijenih tržišta osiguranja zemalja
Evropske Unije i na taj na
č
in napredovalo u razvoju, neophodno je kontinuirano
usaglašavanje zakona. Me
đ
utim, treba voditi ra
č
una i o specifi
č
nim uslovima srpskog tržišta
i evropske propise što bolje prilagoditi.
35

2011.
2012.
Tabela 6. Osnovni makroekonomski pokazatelji
36
Bruto doma
ć
i proizvod (u mln evra)
31,140
29.933
Realni rast BDP (u %)
1,6
-1,7
Budžetski deficit (u % od BDP-a)
-4,2
-5,7
Devizne rezerve NBS (u mln evra)
12.058
10.914
Potroša
č
ke cene (u % u odnosu na isti period prošle
7,0
12,2
godine)
Izvoz robe i usluga (u mln evra)
11.472
11.913
Stopa rasta u % u odnosu na prethodnu godinu
13,9
3,8
Uvoz robe i usluga (u mln evra)
-16.627
-17.211
Stopa rasta u % u odnosu na prethodnu godinu
13,6
3,5
Nezaposlenost u %
23,0
23,9
Prose
č
na zarada (u evrima)
372,5
365,7
Kurs dinara prema evru
101,95
113,13
Edukacija stanovništva je jedan od bitnijih koraka ka ve
ć
oj zastupljenosti životnog
osiguranja u našoj zemlji. Sam proces edukacije tre ba da bude u fokusu pre svega društava za
osiguranje, koja
ć
e kroz ve
ć
u posve
ć
enost i detaljnije informisanje budu
ć
ih klijenata izgraditi
pozitivniju svest o potrebi za zaklju
č
enjem polise životnog osiguranja. Strana društva za
osiguranje su dolaskom na naše tržište donela i svo ju tradiciju osiguranja koju pokušavaju
preneti. Ali, da bi se podigao nivo kulture osiguranja u našoj zemlji, koji je deo i opšte kulture
zemlje, potrebno je preduzeti niz koraka za uvo
đ
enje pozitivnih promena u osiguranju. Na
osnovu iskustva razvijenih zemalja Srbija može uvid eti odgovaraju
ć
e aktivnosti koje mogu
stimulisati razvoj kulture osiguranja. Neko od mogu
ć
ih rešenja može biti uvodjenje osiguranja
kao predmeta u srednje škole i naj na
č
in razvijati svest mladima o važnosti osiguranja. N a
drugoj strani, potrebno je stvoriti dobru atmosferu za pridobijanje mladih, talentovanih i
obrazovanih stru
č
njaka, kao i otvaranja novih radnih mesta u industriji osiguranja. Izuzetno je
bitna komunikacija sa medijima, koja bitno uti
č
e na menjanje svesti o osiguranju, kako kroz
štampane medije tako i kroz elektronske.
Č
asopisi koji se odnosi na oblast osiguranja i
internet stranice, putem kojih se mogu dobiti sve neophodne informacije o industriji
osiguranja, njenoj važnosti, trendovima u svetu, tr žištima i svim drugim važnim podacima,
moraju biti više zastupljeni i dostupni gradjanima jer u današnje vreme mediji imaju bitnu
ulogu u formiranju svesti stanovništva. Društva za osiguranje treba da budu dosta aktivnija
prilikom osmišljavanja i promovisanja svojih proizv oda.
36
www.stav.gov.rs
,
www.mfin.gov.rs
,
www.nbs.rs
,
www.nsz.gov.rs
,
www.pio.rs
poseta sajtovima april 2013.
37
V DRUŠTVA ZA OSIGURANJE ŽIVOTA NA SRPSKOM TRŽIŠTU
Kompanija ,,Dunav osiguranje“ sa tradicijom dugom 1 40 godina, je najve
ć
e društvo za
osiguranje na tržištu osiguranja u našoj zemlji. Ka o lider na tržištu, ,,Dunav“ je društvo za
osiguranje sa najve
ć
im finansijskim rezervama, najve
ć
im brojem izdatih polisa i sa visokim
procentom u isplati naknade šteta. Sa svojom razgan atom poslovnom mrežom, u 29 glavnih
filijala, 27 poslovnica i 68 ekspozitura, više od 9 0 proizvoda osiguranja dostupno je širom
Srbije osiguranicima. ,,Dunav osiguranje“ je jedino doma
ć
e društvo za osiguranje koje je
registrovano za sve vrste osiguranja, koje je osnovalo i prvu reosiguravaju
ć
u ku
ć
u ,,Dunav
re“, koja pokriva 60% doma
ć
eg tržišta reosiguranja. (Izvor: Kompanija ,,Dunav osiguranje“)
Najdužu tradiciju i iskustvo u Srbiji u oblasti živ otnih osiguranja ima
Kompanija ,,Dunav osiguranje“. U svojoj usluzi osiguranja živ ota, nudi dve vrste proizvoda a
to su mešovito osiguranje (za slu
č
aj doživljena ili smrti) i riziko osiguranje ( samo u slu
č
aju
smrti). Mešovito životno osiguranje je vid dugoro
č
ne i kvalitetne štednje, kojom osiguranik
obezbe
đ
uje finansijsku sigurnost i zaštitu u poznim godina ma, koriste
ć
i je i kao dodatak
penziji.Na taj na
č
in obezbe
đ
uje kapital za bezbrižnu starost i dostojanstvenu b udu
ć
nost.
Polisa životnog osiguranja je za osiguranika sigurn ost da
ć
e njegova porodica biti zbrinuta u
slu
č
aju neželjenih doga
đ
aja.
Slika br.1 Poslovna mreža kompanije
38

3. Godina starosti osiguranika. Dve osobe razli
č
ite sarosti koje upa
ć
uju isti iznos premije
osiguranja, identi
č
an vremenski period ima
ć
e razli
č
ite osigurane sume, mla
đ
a osoba
ć
e imati višu osiguranu sume od starije osobe. Shodn o tome, osiguranici su
stimulisani
da zaklju
č
uju osiguranja u mla
đ
oj životnoj dobi.
4. Od tipa proizvoda osiguranja života, da li je u pit anju riziko ili mešovito osiguranje.
Postoje razli
č
iti proizvodi mešovitog osiguranja sa svojim karakt eristikama, kada su
osigurane sume za doživljenje i slu
č
aj smrti izjedna
č
ene, zatim kada je osigurana
suma duplo ve
ć
a u slu
č
aju smrti nego doživljenja. Ili da li postoji mogu
ć
nost otkupa
polise tokom trajanja osiguranja ili ne. U proizvodu ,,Naš e dete“ osigurana suma
ć
e
biti viša nego u proizvodu ,,Moj život“, zbog nemogu
ć
nosti otkupa polise.
Dopunsko osiguranje od posledica nesre
ć
nog slu
č
aja može biti zaklju
č
eno uz svako
mešovito osiguranje, kao i uz riziko sem u slu
č
aju založne polise. Ukoliko je premija u
dinarima, najviše 10 % od premije za osiguranje živ ota, može biti premija za osiguranje od
posledica nesre
ć
nog slu
č
aja dok u slu
č
aju kada je premija u evrima, najviše 5 %od premije za
osiguranje života, može biti premija za osiguranje od posledica nesre
ć
nog slu
č
aja. U slu
č
aju
nepla
ć
anja premije osiguranja, a ukoliko u tom trenutku osiguranik nije izmirio dug po
dospelim ratama za prve dve godine osiguranja, osigurava
č
može da raskine ugovor bez
ikakve nadoknade osiguraniku. U slu
č
aju da je osiguranik pla
ć
ao premiju dve ili više godina
trajanja osiguranja, osigurava
č ć
e u slu
č
aju daljeg prestanka izmirenja obaveza
osiguranika,smanjiti osiguranu sumu u skladu sa tabelom smanjenih osiguranih suma
(kapitalizacija).
5.2. Vrste proizvoda životnog osiguranja u Kompanij i ,,Duvan osiguranje“
U širokoj ponudi proizvoda životnog osiguranja, p omenu
ć
emo samo najatraktivnije a
samim tim i najprodavanije proizvode.
5.2.1.Mešovito osiguranja
Mešovito osiguranje predstavlja najzastupljeniju vr stu životnih osiguranja, jer na
najbolji na
č
in kombinuje potrebe ljudi. Sa jedne strane štednju , koja
ć
e biti ispla
ć
ena
osiguraniku nakon isteka ugovora o osiguranju, a donekle zadovoljava potrebe
č
lanova
porodice u slu
č
aju smrti osiguranika u toku trajanja osiguranja. Proizvodi mešovitog
osiguranja života su ,, Moj život’’, ,,Naše dete’’, ,, Zajedno’’ i ,,Mirazno’’. Zajedni
č
ka
karakteristika svih proizvoda mešovitog osiguranja života je da predstavljaju spoj osiguranja
40
za slu
č
aj doživljenja i osiguranja za slu
č
aj smrti. Osigurana suma se ispla
ć
uje u oba ishoda,
osiguraniku po isteku trajanja osiguranja ako doživ i istek ili korisniku osiguranja ukoliko
nastupi smrt osiguranika za vreme trajanja osiguranja.
U tabeli koja sledi bi
ć
e prikazan primer proizvoda ,,Moj život“. Sastoji s e od štednog
dela koji se ispla
ć
uje po isteku ugovora i od dela koji pokriva rizik smrti. Ponudi
ć
e biti
priklju
č
eno i dodatno osiguranje od rizika smrti i invaliditeta kao posledica nesre
ć
nog slu
č
aja.
Postoje tri varijante ovog proizvoda. Prva je kada su osigurane sume za doživljenje isteka
osiguranja i smrt jednake, zatim kada je osigurana suma za slu
č
aj smrti duplo ili tri puta ve
ć
a
nego osigurana suma u slu
č
aju doživljenja isteka osiguranja.
Tabela 7. Primer proizvoda mešovitog osiguranja ,,M oj život“ sa jednakim osiguranim
sumama za istek i smrt
Starost osiguranika 30 godina
Trajanje osiguranja 25 godina
Na
č
in pla
ć
anja premije: mese
č
na premija u evrima
OSNOVNO OSIGURANJE
PREMIJA
OSIGURANA SUMA
Doživljenje isteka osiguranja
18.048
Smrt u toku trajanja osiguranja
50
18.048
Smrt nesre
ć
nim slu
č
ajem
18.048
DOPUNSKO OSIGURANJE
PREMIJA
OSIGURANA SUMA
Smrt nesre
ć
nim slu
č
ajem
2.5
7.500
Invaliditet
10.000
UKUPNA PREMIJA
52.5
U tabeli se vidi da osiguranik prilikom zaklju
č
enja ugovora ima 30 godina. Mese
č
na
premija u valuti evro iznosi ukupno 52.5 evra, po uslovima osigurava
č
a 5% od ukupne
premija je za dopunsko osiguranje, za koje se osiguranik opredelio. Trajanje osiguranja je 25
godina. Na osnovu ovih podataka, dobijaju se iznosi osigurane sume za doživljenje isteka
osiguranja i za slu
č
aj smtri u toku trajanja osiguranja, kao i iznosi osiguranih suma za
osiguranje od posledica nesre
ć
nog slu
č
aja. Po isteku osiguranja (doživljenje isteka osigu
ranja) osiguraniku se ispla
ć
uje suma od 18.048 evra na koju se dodaje ostvarena dobit. U
slu
č
aju smrti usled bolesti osiguranika u toku trajanja osiguranja, korisniku se ispla
ć
uje
18.048 evra kao i dotadašnja dobit. Ukoliko je do smrti osigura nika došlo nesre
ć
nim
slu
č
ajem, korisniku se ispla
ć
uje suma od 18.048 evra kao i suma osiguranja iz dopunskog
osiguranja za slu
č
aj smrti usled nesre
ć
nog slu
č
aja od 7.500 evra i dotadašnja ostvarena dobit.
Za svaku povredu osiguranika, koja se desi za vreme trajanja osiguranja, ispla
ć
uje se deo od
sume 10.000 evra, u zavisnosti od procenta nastalog invaliditeta.
Druga varijanta ovog proizvoda, kada je dvostruko ve
ć
a osigurana suma za smrt
osiguranika nego osigurana suma za doživljenje iste ka osiguranja, bi
ć
e objašnjena u tabeli
ispod. Sa tendencijom uporedjivanja razlika ovog i predhodnog proizvoda, uze
ć
emo u
41

U primeru koji sledi, roditelj u trenutku kada ima 35 godina zaklju
č
uju polisu za svoje
novoro
đ
en
č
e. Od mogu
ć
nosti pla
ć
anja premije, prikazana
ć
e biti dinarska polisa sa mese
č
nim
upa
ć
ivanjem.
Tabela 9. Primer proizvoda mešovitog osiguranja ,,N aše dete“
Starost osiguranika 35 godina
Trajanje osiguranja 19 godina
Na
č
in pla
ć
anja premije: mese
č
na premija u dinarima
OSNOVNO OSIGURANJE
PREMIJA
OSIGURANA SUMA
Doživljenje isteka osiguranja
3.000
984.326
Smrt u toku trajanja osiguranja
984.326
Smrt nesre
ć
nim slu
č
ajem
984.326
DOPUNSKO OSIGURANJE
PREMIJA
OSIGURANA SUMA
Smrt nesre
ć
nim slu
č
ajem
300
900.000
Invaliditet
1.200.000
UKUPNA PREMIJA
3.300
Dete kao korisnik osiguranja u slu
č
aju doživljenja roditelja kao osiguranika ili smrti u
toku trajanja osiguranja polaže pravo na celokupnu sumu osiguranja od 984.326 dinara, dok u
slu
č
aju smrti roditelja nesre
ć
nim slu
č
ajem pored osigurane sume 984.326 dinara iz osnovnog
osiguranja dobija i osiguranu sumu 900.000 dinara iz fonda dopunskog osiguranja za smrt
usled nesre
ć
nog slu
č
aja. Roditelj kao osiguranik ima pravo na osiguravaju
ć
u nadoknadu za
vreme trajanja osiguranja od povreda zadobijenih nesre
ć
nim slu
č
ajem. Visina nadoknade se
utvr
đ
uje kao procenat od osigurane sume invaliditeta od 1.200.000 dinara u zavisnosti od
težine povrede. Ukupan iznos, pored osigurane sume uklju
č
uje i dobit od plasmana sredstva
matemati
č
ke rezerve osiguravaju
ć
eg fonda. Ta finansijska sredstva nisu zanemarljiva, a
zavise i od visine kamatne stope po kojoj se plasiraju sredstva.
Proizvod ,,Zajedno“ omogu
ć
uje da dvoje ljudi bude osigurano na jednoj polisi.
Uzajamno osiguranje se ugovara kao zajedni
č
ko osiguranje za slu
č
aj smrti i doživljenja dve
osobe. Kao i kod svakog drugog proizvoda mešovitog osiguranja života i kod uzajamnog
osiguranja je mogu
ć
e zaklju
č
iti i dopunsko osiguranje od posledica nesre
ć
nog slu
č
aja.
Zajedni
č
ki život i planovi za budu
ć
nost podsti
č
u da se bra
č
ni parovi odlu
č
uju za uzajamno
osiguranje. U tabeli
ć
e se videti primer uzajamnog osiguranja. Osigurana suma zavisi od
godina starosti oba osiguranika, kao i od visine premije i dužine trajanja osiguranja. Osobe
koje zaklju
č
uju osiguranje stare su 30 i 35 godina. Godišnja pr emija u iznosu od 260 evra,
bi
ć
e odre
đ
ena ugovorom koji
ć
e trajati 15 godina.
43
Tabela 10. Primer proizvoda mešovitog osiguranja ,, Zajedno“
Starost osiguranika 30 i 35 godina
Trajanje osiguranja 15 godina
Na
č
in pla
ć
anja premije: godišnja premija u evrima
OSNOVNO OSIGURANJE
PREMIJA
OSIGURANA SUMA
Doživljenje isteka osiguranja
250
4.122
Smrt u toku trajanja osiguranja
4.122
Smrt nesre
ć
nim slu
č
ajem
4.122
DOPUNSKO OSIGURANJE
PREMIJA
OSIGURANA SUMA
Smrt nesre
ć
nim slu
č
ajem
10
2.550
Invaliditet
3.400
UKUPNA PREMIJA
260
Nakon isteka trajanja osiguranja, osigurana suma se ispla
ć
uje na dva jednaka dela, oba
osiguranika dobijaju po 50% osigurane sume, što zna
č
i da
ć
e u ovom slu
č
aju biti ispla
ć
eno
svakom osiguraniku polovina od 4.122 evra, kao i ostvarena dobit. Ukoliko se desi smrt
jednog od osiguranika u toku trajanja osiguranja, drugom osiguraniku
ć
e biti ispla
ć
ena
osigurana suma u iznosu 4.122 evra uve
ć
ena za dotadašnju ostvarenu dobit. Bitna razlika ko
ja se uo
č
ava, kada se proizvod ,,Zajedno“ uporedi sa drugim proizvodima mešovitog
osiguranja jeste da su osigurane sume u dopunskom osiguranju u pola manje po osiguraniku
nego kod drugih proizvoda. U ovom slu
č
aju osigurana suma dopunskog osiguranja nezgode
iznosi 3.400 evra ali se deli na dva dela, ukoliko dodje do povrede jednog od osiguranika
iznos od koga se ispla
ć
uje povreda je 1.700 evra. U slu
č
aju smrti za vreme trajanja osiguranja
nesre
ć
nim slu
č
ajem jednog od osiguranika, drugom osiguraniku
ć
e biti ispla
ć
en zbir
osiguranih suma po osnovnom osiguranju od 4.122 evra i po osiguranju od nezgode 2.550
evra, na koji
ć
e biti dodata dobit koja je ostvarena u tom periodu. Mogu
ć
nost otkupa polise je
ostvarljiva u slu
č
aju razvoda bra
č
nih partnera.
5.2.2.Riziko osiguranja
Riziko osiguranje života je posebno osiguranje koje nema štedni karakter ve
ć
se
odnosi samo na slu
č
aj smrti. Osigurani slu
č
aj kod riziko osiguranja je samo smrt osiguranog
lica u tokom trajanja osiguranja. Ukoliko nastupi osigurani slu
č
aj za vreme trajanja
osiguranja, osigurana suma se ispla
ć
uje korisniku osiguranja, koji je odre
đ
en od strane
osiguranika i naveden na polisi osiguranja. U slu
č
aju da osiguranik doživi istek osiguranja,
osigurava
č
zadržava sve upal
ć
ene premije i tada prestaje bilo kakva obaveza prema
osiguraniku.
U ,,Dunav osiguranju“ riziko osiguranje, kratkoro
č
no, mogu zaklju
č
iti osobe starosti
izme
đ
u 15 i 74 godina, sa ili bez lekarskog pregleda. Trajanje ove vrste osiguranje je u
44

starosti osiguranika, vidi se da sa pove
ć
anjem godina starosti osigurane sume bivaju sve
manje, razlog je u ve
ć
oj verovatno
ć
i da
ć
e smrt nastupi kod starijih lica.
5.3.Premije po vrstama osiguranja u Kompaniji ,,Dunav osiguranje“
Iz tabele se vidi da su najzastupljenije vrste osiguranja osiguranje od odgovornosti
zbog upotrebe motornih vozila koje u strukturi ukupnih prihoda u
č
estvuje sa 29%, auto kasko
sa 13%, osiguranje od požara 11% i ostala imovinska osiguranja sa 25%. Njihovo zajedni
č
ko
u
č
eš
ć
e u ukupnim prihodima iznosi 78%, što nam pokazuje da u strukturi prihoda i dalje
dominantno mesto zauzimaju obavezna i osiguranja koja su tradicionalno najzastupljenija.U
perspektivi možemo o
č
ekivati zna
č
ajno pove
ć
anje u
č
eš
ć
a osiguranja od odgovornosti i
životnog osiguranja.
Tabela 12. Premija Kompanije ,,Dunav osiguranje“ u 2011. godini po vrstama
osiguranja
Redni
Bruto premija u
Procentualno
Vrste osiguranja
u
č
eš
ć
e u
broj
2011.
ukupnoj premiji
1
Osiguranje od posledica nezgode
1,164,047,468
7.54
2
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
112,073,768
0.72
3
Osiguranje motornih vozila
2,043,174,030
13.23
4
Osiguranje šinskih vozila
101,370,556
0.65
5
Osiguranje vazduhoplova
99,611,797
0.65
6
Osiguranje plovnih objekata
34,228,110
0.2
7
Osiguranje robe u prevozu
298,863,633
1.94
8
Osiguranje imovine od požara
1,726,073,669
11.18
9
Ostala osiguranja imovine
3,897,300,360
25.25
Osiguranje od odgov. zbog upotrebe motornih
28.88
10
vozila
4,457,693,965
Osiguranje od odgov. zbog upotrebe
0.46
11
vazduhoplova
71,556,475
Osiguranje od odgov. zbog upotrebe plov.
0.05
12
Objekata
7,996,556
46
13
Osiguranje od opšte odgovornosti
373,336,184
2.4 2
14
Osiguranje kredita
5,662,000
0.04
15
Osiguranje jemstva
34,202,644
0.22
16
Osiguranje finansijskih gubitaka
31,754,742
0.21
17
Osiguranje pomo
ć
i na putovanju
173,565,497
1.12
UKUPNO NEŽIVOTNA OSIGURANJA
14,632,511,455
94.80
18
Osiguranje života
739,673,075
4.79
19
Dopunska osiguranja uz osiguranje života
62,936, 562
0.41
UKUPNO ŽIVOTNA OSIGURANJA
802,609,637
5.20
UKUPNO OSIGURANJE
15,435,121,092
100.00
Izvor: Kompanija ,,Dunav osiguranje“. Mišljenje ovl aš
ć
enih aktuara o finansijskim
izveštajima i godišnjem izveštaju o poslovanju komp anije ,,Dunav osiguranje“ A.D.O.
,,Dunav osiguranje“ je u 2011. godini zabeležilo ra st bruto premije u iznosu od
779.448.000 dinara, odnosno 5,3% u odnosu na 2010. godinu. U bruto premiji osiguranja u
č
eš
ć
e neživotnih osiguranje je 95%, dok životna osigura nja u
č
estvuju sa 5%, što je prili
č
no niže
od 17% koliko iznosi u
č
eš
ć
e životnih osiguranja u ukupnoj premiji osiguranja na nivou cele
zemlje za 2011. godinu. To je i logi
č
an podatak imaju
ć
i u vidu da je,,Dunav osiguranje“ dugo
godina baziralo poslovanje prevashodno na razvoju neživotnih osiguranja, gde je
neprikosnoveni lider sa u
č
eš
ć
em od oko 31% u ukupnoj premiji
41
. U razvijenim zemljama
Zapadne Evrope životno osiguranje u strukturi ukupn e premije osiguranja u
č
estvuje sa oko
60%. Raduje podatak da je od 2001. do 2011. udeo premije životnih osiguranja u ukupnoj
premiji osiguranja u Srbiji porastao sa skromnih 1% na solidnih 17%. ,,Dunav osiguranje“
beleži znatno višu stopu rasta premije životnog osi guranja u odnosu na ostale vidove
osiguranja. Prose
č
na stopa rasta životnog osiguranja u 2011. godine j e oko 20%. U
č
eš
ć
e ,,Dunav osiguranja“ u ukupnoj premiji životnih osig uranja na nivou Srbije je 8%.
Na dan 31.12.2011. godine broj osiguranika iznosio je 83.025 od
č
ega 2.095 samo za
slu
č
aj smrti, 79.792 mešovitog osiguranja i 1.138 stipe ndijskog osiguranja. U odnosu na
stanje na kraju 2010. godine, beleži se pove
ć
anje od 6.993 osiguranika. Dopunsko osiguranje
od posledica nesre
ć
nog slu
č
aja zaklju
č
ilo je 74.037 osiguranika, odnosno 89,17% od ukupnog
broja osiguranika.U životnom osiguranju za period 0 1.01. – 31.12.2011. godine je ostvaren
neto gubitak u iznosu od 376.594.000 dinara.
42
41
www.nbd.rs
1.9.2012.
42
Kompanija ,,Dunav osiguranje“. Mišljenje ovlašćenih aktuara o finansijskim izveštajima i godišnjem
izveštaju o poslovanju kompanije ,,Dunav osiguranje“ A.D.O. za 2011. godinu.
47

Tabela 14. Komparacija uslova osiguranja
46
Društvo za osiguranje
Na
č
in pla
ć
anja premije
Minimalni iznosi premija
mese
č
no
25 € sa dodatkom od 5%
Wiener Stadtische
kvartalno
65 € sa dodatkom od 3%
poligodišnje
110 € sa dodatkom od 2%
47
godišnje
200 evra
tromese
č
no
od 550 € i dodatak od 4%
Grawe
polugodišnje
350 € do 549 € i dodatak od 2%
godišnje
250 € do 349 €
mese
č
no
1000 din i 15 €
Dunav
kvartalno
3000 din i 45 €
polugodišnje
6000 dim i 90 €
godišnje
12000 din i 180 €
mese
č
no
25 €
Uniqa
kvartalno
50 €
polugodišnje
100 €
godišnje
250 €
mese
č
no
15 €
Sava
kvartalno
40 €
polugodišnje
80 €
godišnje
150 €
Analiziraju
ć
i uslove osiguranja proizvoda životnog osiguranja, zaklju
č
uje se da skoro sva
posmatrana društva za osiguranje imaju u svojoj ponudi istu mogu
ć
nost pla
ć
anja premija ali sa
malim razlikama. Tako na primer, ,,Grawe“ os iguranje nema mogu
ć
nost pla
ć
anja na mese
č
nom
nivou ve
ć
samo na tromese
č
nom, polugodišnjem i godišnjem. U ovom društvu za osiguranje,
osiguranik nema pravo izbora kojim
ć
e tempom pla
ć
ati svoju polisu ve
ć
mu to indirektno
odre
đ
uje iznos premije koju upla
ć
uje. Ukoliko je zaklju
č
ena polisa na iznos od 259 €, što je ina
č
e i najmanja mogu
ć
a premija, do 349 € uplata mora biti na godišnjem n ivou. Interval izme
đ
u
350 € i 549 € nudi mogu
ć
nost pla
ć
anja na dve rate tokom godine, dok iznos ve
ć
i od 550 €
dozvoljava tromese
č
no upla
ć
ivanje. Precentualni dodatak, koji se dodaje na ukupan iznos
premije, je posledica pla
ć
anja na više rata tokom godine, on iznosi na tromese
č
nom nivou 4% dok
na polugodišnjem je 2%. ,,Wiener“, lider na tržištu životnog osiguranja, tako
đ
e ima procentualni
dodatak na premiju u koliko se osiguranici odlu
č
e za drugu vrstu pla
ć
anja premije osim godišnje.
Sa svojom minimalnom go dišnjom premijom od 200 €,
č
ini svoj proizvod pristupa
č
niji od
konkurenata, u ovom posmatranju, od ,,Grawe“ osiguranja i ,,Uniqe“. Jedino ,,Dunav osiguranje“
i ,,Sava osiguranje“ imaju nižu minimalnu godišnju premiju od 180 € i 150 €. Bez dodatka na p
remiju, ostala društva za osiguranje nude
46
www.wiener.co.rs
,
www.grawe.rs
,
www.dunav.com
,
www.uniqa.rs
,
www.sava-osiguranje.rs
maj 2013.
47
Procentualni dodatak se odnosi za plaćanje u ratama
49
svoje proizvode životnog osiguranja, uz samoinicija tivni izbor pla
ć
anja polise. Najnižu cenu
osiguranja od 15 €, uz pla
ć
anje na mese
č
nom nivou imaju ,,Dunav“ i ,,Sava osiguranje“, dok
je ta ista ponuda kod ,,Uniqa osiguranja“ i ,,Wiene ra“ skuplja i iznosi 25 €. Bitnu razli
č
itost
poseduje ,,Dunav osiguranje“, koja se ogledava u po nudi zaklju
č
enja ugovora o osiguranju
života, u dinarskoj valuti sa najnižom mese
č
nom premijom od 1000 dinara. Druga društva za
osiguranje, u našem slu
č
aju u analiziranoj tabeli, ,,Sava osigiranje“ i ,,U niqa“, nude
mogu
ć
nost pla
ć
anja u dinarskoj protivvrednosti.
Cena proizvoda osiguranja zavisi od kapaciteta osigurava
č
a i o
č
ekivanog profita.
Naknada za obaveze koje preuzima osigurava
č
predstavlja premiju ili cenu osiguranja. Svako
društvo za osiguranja formira tabelu tarifa sa konk retnim cenovnikom. Formiranje cena zavisi
od više faktora:
·
stanje životnog standarda
·
izmene regulative
·
poreske olakšice
·
smanjenje stope inflacije
·
i drugih.
48
Da bi smo na najbolji mogu
ć
i na
č
in uporedili ponude životnog osiguranja na našem
tržištu, komparira
ć
emo najsli
č
nije proizvode iz mešovitog životnog osiguranja. Sh odno tome
da svako društvo za osiguranje ima svoje jedinstven e uslove kao i ponudu, trudi
ć
emo se da
prona
đ
emo najpribližnije proizvode da bi dobili što ta
č
niju sliku. Krtiterijumi koji odre
đ
uju
visinu osigurane sume su: visina premije, na
č
in upla
ć
ivanja, pristupna starost osiguranika i
pol i dužina trajanja osiguranja. Za naše istraživa nje, upore
đ
iva
ć
emo ponude gde je
osiguranik muškog pola sa pristupnom staroš
ć
u od 30 godina. Izabrana visina premije bi
ć
e
300 evra sa godišnjom dinamikom pla
ć
anja. Velika razli
č
itost u ponudi dopunskog
osiguranja, ograni
č
i
ć
e nas da kompariramo samo dopunsko osiguranje od nezgode, koje
pokriva smrt nesre
ć
nim slu
č
ajem i invaliditet. Osigurane sume bi
ć
e predstavljene bez
o
č
ekivne dobiti, koja zavisi od uspešnosti poslovanja svakog pojedina
č
no društva za
osiguranje.
,,Wiener Stadtische“ u svojoj širokoj ponudi životn og osiguranja, ima i Classic
program, koji predstavlja osnovni vid osiguranja sa elementima štednje i trenutnog
zbrinjavanja
č
lanova porodice u slu
č
aju smrti osiguranika, uz mogu
ć
nost dopunskog
osiguranja (osiguranje od nezgoda i težih bolesti). Ukoliko se kod osiguranika dijagnostikuje
neka od bolesti, pokrivena osiguranjem od nastajanja težih bolesti, ispla
ć
uje mu se odmah
osigurana suma i tako omogu
ć
ava potrebno le
č
enje i pokrivanje troškova. Ovom isplatom se
ne prekida osnovno osiguranje života niti se menja osigurana suma. Osiguranje nadokna
đ
uje
svaku štetu koja nastupanjem trajnog invaliditeta, koji je nastao usled nezgode, kao i dnevnu
nadoknadu za bolni
č
ke dane.
48
Prof. dr Ljiljana Jeremić, Istraživanje tržišta i prodaja osiguranja, Univerzitet Singidunum, Beograd,
2010., str.77
50

Tabela 16. Primer ponude životnog osiguranja, ,,Gra we osiguranja“
Pristupna
Trajanje
Godišnja
Osigurana
Osigurana
Osigurana
starost
osiguranja
premija
suma u
suma za
suma za
osiguranika
slu
č
aju
slu
č
aj smrti
invaliditet
doživljenja
usled
100 %
nezgode
30 godina
20 godina
325 €
6.458 €
12.916 €
9.100 €
Kompanija ,,Dunav osiguranje“, kao jedino doma
ć
e društvo za osiguranje
registrovano za sve vrste osiguranja, u svojoj ponudi životnog o siguranja ima mešovito i
riziko osiguranje života. Za našu analizi pomenu
ć
emo proizvod ,,Moj život“ koji spada u
grupu mešov itih osiguranja jer se sastoji od dela kojim se pokriva rizik smrti, ali i od štednog
dela koji se ispla
ć
uje po isteku ugovorenog trajanja osiguranja. Postoje razli
č
ite mogu
ć
nosti
zaklju
č
enja ugovora, sa istim osiguranim sumama sa smrt i doživ ljenje isteka osiguranja, kao
i sa dvostrukom osiguranom sumom za smrt u odnosu na osiguranu sumu za doživljenje. Uz
osnovno osiguranje mogu
ć
e je zaklju
č
iti dopunsko osiguranje od nezgode, za slu
č
aj smrti
nesre
ć
nim slu
č
ajem i inavlidnosti, kao posledice nesre
ć
nog slu
č
aja. U svojoj uskoj ponudi
proizvoda mešovitih osiguranja, nalazi se i proizvo d ,,Naše dete“, kojim se dete finasijski
obezbe
đ
uje kada mu je najpotrebnije, npr. prilikom upisa na fakultet ili u slu
č
aju da se
roditelju nešto desi i proizvod ,,Zajedno“, koji o mogu
ć
ava osiguranje bra
č
nih partnera.
Upore
đ
ivanjem najsli
č
nijih proizvoda svih društava za osiguranje na naše m tržištu,
dobija se zaklju
č
ak da je najve
ć
a osigurana suma u slu
č
aju doživljenja, sa istim ulaganjima,
u ,,Dunav osiguranju“. Osigurana suma od 7.213 € je j ednaka u slu
č
aju da osiguranik doživi
istek osiguranja i u slu
č
aju prirodne smrti osiguranika, gde se korisnicima ispla
ć
uje osigurana
suma. Osigurane sume
ć
e biti uve
ć
ane za dobit u svakom od ova dva slu
č
aja. Ukoliko smrt
osiguranika nastupi usled posledica nesre
ć
nog slu
č
aja, korisnici
ć
e dobiti sumu od 11.038 €,
uz pripisanu dobit do osiguranog slu
č
aja. A sve to kroz uplatu od 315 evra, od koji 5%,
ta
č
nije 15 evra je doplata za dopunsko osiguranje od posledica nesre
ć
nog slu
č
aja. Me
đ
utim, u
ovom društvu za osiguranje ne postoji proizvod koji obuhvata nastanak težih bolesti, kao što
je slu
č
aj kod njegovih konkurenata.
Tabela 17. Primer ponude životnog osiguranja, ,,Dun av osiguranje“
Pristupna
Trajanje
Godišnja
Osigurana
Osigurana
Osigurana
starost
osiguranja
premija
suma u
suma u
suma za
osiguranika
slu
č
aju
slu
č
aju
invaliditet
doživljenja
smrti usled
100%
nezgode
30 godina
20 godina
315 €
7.213 €
11.038 €
5.100 €
52
,,Sava osiguranje“, društvo za osiguranje sa najman jim u
č
eš
ć
em u prihodima od
premije životnih osiguranja u Srbiji, na tržištu ži votnog osiguranja nudi ponudu mešovitog
osiguranja ,,Standard”, ,,Standard plus”, ,,Naša bu du
ć
nost” i ,,Zlatna jesen”. Za naše
istraživanje, komparira
ć
emo program ,,Standard” koji je osnovni, stvoren sa ciljem da pruži
sigurnost kroz osiguracaju
ć
u zaštitu od nepredvi
đ
enih doga
đ
aja izazvanih rizicima.
Istovremeno, ovaj program predstavlja i vid štednje i ulaganje novca. Kao i kod ponuda
konkurenata, tako i u ponudi ,,Sava osiguranje“, po stoji mogu
ć
nost dodatne osiguravaju
ć
e
zaštite od posledica nesre
ć
nog slu
č
aja, smrti, invaliditeta, troškova le
č
enja i dnevna naknada
tokom dana odsustva sa posla, u bolnici ili van nje. Možemo uo
č
iti razliku izme
đ
u uslova
osiguranja ovog društva za osiguranje i gore pomenu tih. Kroz tabelu koja sledi,
predstavi
ć
emo konkretan primer, koji
ć
e nam detaljnije objasniti razliku ponude. U svojoj
ponudi ,,Sava osiguranje“ ima i program ,,Standard plus” koji pored svih navedenih rizika
po
č
etnog programa uklju
č
uje i rizik nastanka neke od težih bolesti tokom tr ajanja osiguranja,
a to su kancerogena oboljenja, infarkt miokarda, moždana kap, koronama by-pass operacija,
otkazivanje funkcije bubrega, transplatacija organa, paraliza, slepo
ć
a, zamena sr
č
anih
zalizaka, operacije kod bolesti aorte.
Tabela 18. Primer ponude životnog osiguranja, ,,Sa va osiguranje“
Pristupna
Trajanje
Godišnja
Osigurana
Osigurana
Osigurana
starost
osiguranja
premija
suma u
suma u
suma za
osiguranika
slu
č
aju
slu
č
aju
invaliditet
doživljenja
smrti usled
100%
nezgode
30 godina
20 godina
320 €
6.625 €
11.625 €
10.000 €
Godišnja premija od 320 evra formira osiguranu sumu u slu
č
aju doživljenja isteka
osiguranika ili u slu
č
aju prirodne smrti u toku trajanja osiguranja, od 6.625 evra što je niža
suma od suma u ,,Dunavu“ i ,,Wiener Stadtisch“, ali ve
ć
a nego u ,,Grawe osiguranju“.
Prime
ć
ujemo da je osigurana suma u slu
č
aju invalidnosti najve
ć
a u dosadašnjoj analizi,
č
ar
skoro dupla u odnosu na ,,Dunav osiguranje“, ali i sama cena osiguranja života i dopunskog
osuguranje je ve
ć
a nego u ,,Dunav osiguranju“.
,,Uniqa osiguranje“ u svojoj širokoj ponudi proizvo da mešovitog životnog osiguranja
ima razli
č
ite programe. Najpoznatiji su ,,Kompakt“ koji se sa stoji od dugoro
č
ne štednje i
finansijske zaštite porodice u slu
č
aju nepredvi
đ
enih doga
đ
aja, zatim ,,Optimum” koji je
nadogra
đ
eni program predhodnog jer u sebi sadrži i zaštitu u slu
č
aju povreda koje za
posledicu imaju trajni invaliditet. Najsadržajniji proizvod je ,,Premium”, kompletna napred
navedena pokri
ć
a osiguranja života i mogu
ć
nost dodatnih dopunskih osiguranja kao što su
dnevne naknade za boravak u bolnici usled bolesti, nezgode ili poro
đ
aja, naknada za slu
č
aj
loma kostiju i zglobova, kao i hiruške intervencij e. Primer ponude ,,Optimum”
ć
emo
prestaviti kroz tabelarni prikaz i izvršiti pore
đ
enje sa ostalim ponudama mešovitog životnog
osiguranja.
53

zadovoljni pruženom uslugom. Svaki osigurava
č
mora da podiže nivo kvaliteta usluga putem
specijalizovanih obuka i teninga zaposlenih. Jako je bitno da se klijentu pruža uvek najbolji
kvalitet, bez obzira na vreme kada je kupio uslugu osiguranja. Kvalitet usluge, koji je bitan za
obim prodaje, pored zadovoljstva kupaca meri se i pove
ć
anjem produktvivnosti i smanjenjem
troškova. Savremene tehnoligije omogu
ć
uju da potencijalni osiguranici uporede usluge više
društava za osiguranje. Iz tog razloga posebna pažn ja se obra
ć
aja na to da društva za
osiguranje izgrade poverenje u cilju privla
č
nosti i odanosti jer zadovoljan klijent je najbolja
reklama za osigurava
č
a. Na zadovoljstvo uti
č
u mnogi faktori, po
č
evši od pre zaklju
č
enja
ugovora do isteka osiguranja. Konkurentske cene, odgovaraju
ć
i prodajni kanali, motivisan
kadar, brza i korektna isplata štete i osigurane su me su neki od glavnih faktora koji stvaraju
poverenje kod osiguranika. Ukoliko su osiguranici nezadovolji uslugom, potrebno je da
osigurava
č
uvidi gde greši zarad bolje i kvalitetnije prodaje .
55
VI TRŽIŠTE ŽIVOTNOG OSIGURANJA U EVROPI
Evropsku industriju osiguranja u 2012. godini karakteriše prili
č
no izazovno
dinami
č
no okruženje. Limitiraju
ć
i faktori kao što su usporena ekonomija, niske kama tne
stope i ostali makroekonomski indikatori kao posledica finansijske krize, uti
č
u na smanjenje
životnog standarda stanovništva i posledi
č
no smanjenje raspoloživih nov
č
anih sredstava
koja bi se plasirala u osiguranje. Uo
č
ljivo je smanjenje zaklju
č
enih ugovora osiguranja i
premije, naro
č
ito u životnom osiguranju i transfer slobodnih nov
č
anih sredstava stanovništva
u kratkoro
č
ne štedne proizvode pre svega banaka.
6.1. Pokazatelji razvijenosti tržišta životnog osig uranja u Evropi
Sa aspekta ukupne premije osiguranja u 2011. godine evropski osigurava
č
i nakon rasta
u 2010. godini od 2,4% beleže pad od 3,2% na 1.072 milijardi evra
49
. Kao što smo pomenuli,
ovaj pad je pre svega posledica lošeg stanja u sekt oru životnog osiguranja, koje u strukturi
ukupne premije u
č
estvuje sa oko 60%. Premija životnog osiguranja je u odnosu na predhodnu
godinu manja za 6,9% tako da ni rast u sektoru než ivotnih osiguranja od 2,7% nije uspeo da
iskopenzuje ukupni pad tržišta od 3,2% u 2011. godi ni. U narednom grafikonu prezentujemo
ukupnu premiju osiguranja u Evropi u periodu od 2002. godine do 2011. godine. Jasno se
izdvaja 2008. godina kao prelomna ta
č
ka, kada se posledice globalne finansijske krize
reflektuju na nivo premije. U poslednje
č
etiri godine se smenjuju periodi rasta i pada nivoa
ukupne premije, ali bez zna
č
ajnog apsolutnog pove
ć
anja ili smanjenja premije za posmatrani
period. Ukupna premija je prili
č
no konstantna i na nivou oko 6% manje nego u 2007. godini.
49
www.swissre.com
poseta sajta 12.01.2013.
56

Grafikon 9. U
č
eš
ć
a pojedinih regiona u strukturi ukupne premije osiguranja u
2011. godini
52
3 4
Evropa 36%
28
36
Severna Amerika 29%
Azija 28%
Južna Amerika 3 %
Zemlje Okeanije i Afrika 4%
2 9
Premija životnog o siguranja u Evropi u 2011. godini iznosi 6 18 milijardi evra, što
predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu od neš to manje od 7% . Sli
č
no kao i ukupna
premija, premija životnog osiguranja je u vremensko m intervalu od 2 002. do 2011. godine
imala dva trenda. Prelomna ta
č
ka je 2008. godina, kada posle rasta u ce lom intervalu od
2002. do 2007. sledi pad od 11%. I drugi trend rasta od 2009. do 2011. godine, sa izuzetkom
poslednje godine kada se i desio pomenuti pad posle nekoliko godina kontinuiranog rasta.
Posmatraju
ć
i ceo period, m ožemo da primetimo da i pored oporavka kak o glob alne
ekonomije tako i životnog osiguranja, premija je i dalje niža od njenog nivoa p re finansijske
krize u 2007. godini. Na tržištu ži votnog osiguranja u Evro pi dominiraju Velika Britanija sa
144 milijarde evra premije, Francuska sa 124 milijarde evra i Nema
č
ka sa nešto manje od 87
milijarde evra
53
. Naveden e zemlje poseduju ogromne fondove i zbog toga je njihova
zastupljenost i zna
č
aj na finasnsijskom tržištu veoma veliki. U ovi m ze mljama sredstva
premijske rezerve se iz god ine u godine uve
ć
avaju i naj
č
eš
ć
e se invstiraju u obveznice,
akcije, nekretnine i hipotekarne zajmove.
Životno osiguranje p odrazumeva stabilno investiocio no okružen je, koje je
globalnom finansijskom krizom zna
č
ajno ugroženo. Tako
đ
e, životn o osiguranje ima
dugoro
č
ni karakter, i podsticajno se odnosi na u govore koji su zaklju
č
eni na periode osiguran
ja od 20 i više godina, kada osiguranici i mogu o
č
ekivati najve
ć
e akumulirane iznose. U
situaciji kada su prihodi pojedinaca, kao posledica finansijske krize smanjeni, a njihova
izvesnost ugrožena, stanovništvo ugovore životnog osiguranja ne prepozn aje kao najbolje
rešenje za plasiranje svojih viškova i po pravil u beži u sigurnije invest icije kao što su ba
nkarski depoziti kra
ć
e ro
č
nosti. Sve to je za posledicu imalo pomenuto apsolutno smanjenje
pr emije u dve izdvojene godine 2008. i 2011.
52
www.insuranceeurope.com
po seta sajtu 26.3.2013.,CEA statistics European insuran ce in figures
53
www.swissre.com
poseta sajta 20.01.2013.
58
Grafikon 10. Premij a životnog osiguranja izražena u milijardam a evra u Evropi
od 2002. do 2011. godine
54
800
700
600
500
400
748
628
675
632
634
6 60
300
56 4
618
538
530
200
100
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
U tabeli ispod možemo videti koliko se pad premije
godini odrazio na sman jenje, odnosno pojavu negativne
osiguranja.
živo tno g osiguranja u 2011.
stope rasta ukupne premije
Tabela 20. Rast uku pne premije i premije životnog osiguranja u posmatranom periodu
Ukupna premija u milijardima evra
Rast premije
2009.
2010.
2011.
2009./2010.
2010./2011.
Život
634
660
618
2,6
-6,9
Ukupno
1.061
1.104
1.072
2,4
-3,2
Izvor: Insurance Europe: The European life insurance market,
www.ins
uranceeurope.com
(poseta sajtu 26.3.2013.)
Ako posmatramo u
č
eš
ć
e premije životnog osiguranja u ukupnoj premiji, mo žemo
primetiti da se u intervalu od 2002. godine do 2011. godine kretalo oko 60%, što predstavlja
blagu dominaciju životnog u odnosu na ostale vidove osiguranja. Interesantan je podatak da u
periodima rasta ukupne premije osiguranja od 2002. do 2007. godine, pove
ć
ava se i u
č
eš
ć
e
životnog osiguranju u ukup noj premiji koje vrhunac dostiže u 2007. go dini, kada je iznosilo
63,6%. Dok u periodima posle finansijske krize, od 2008. godine s a smanjenjem ukupne
premije osiguranja, smanjuje se i procenat u
č
eš
ć
a životnog osiguran ja u strukturi ukupne
premije i 2011. godine iznosi svega 57,8%. To nam pokazuje da u periodima ekspanzije
ekonomije i osiguranja ve
ć
i deo premije se ulaže u proizvode životnog osiguranja, dok u
54
www.insuranceeurope.com
po seta sajtu 26.3.2013., Insurance Europe: The Europe an life insurance market
59

Grafikon 12. Premij a životnog osiguranja u evrima po stanovnik u u 2011.godini
56
1400
1200
1000
800
600
1104
1181
1294
1144
998
1086
1084
1066
963
944
400
200
0
2002
2003
20 04 2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Premija životnog osiguranja po stanovniku vrhunac b eleži u 2007. godini kada iznosi
1.294 evra po stanovniku . Smanjenje premije u 2008. godini je uslovio pad koji nije
nadnokna
đ
en ni pored rasta u 2009. i 2010. godini. U odnosu na 201 0. godinu zabeležen je
pad od 7% ili 78 evra u ap solutnom iznosu, pa premija po stanovniku u 2011. godini iznosi
1.066 evra. U poslednjoj godini u
č
etiri zemlje zabeležen je rast pom enutog pokazatelj u u
odnosu na prethodnu god inu, a to su Danska, Norvešk a i u man joj meri Švajcarska i
Holandija. Ukoliko izdvojimo Lihtenštajn zbog svo je specifi
č
nosti, rasp on za preostale
zemlje je od 15 evra, koliko je iz dvajano za potrebe osiguranja po stanovnik u u Turskoj do
3.150 evra u Švajcarskoj. Najrazv ijenije zemlje Evrope Šv ajcarska, Velika B ritanija,
Luksemburg, skandinavske zemlje i Fra ncuska najviše ulažu u osiguranje, pre svega u
proizvode životnog osiguranja. Zemlje Centralne i Isto
č
ne Evrope zna
č
ajno zaostaju za po
menutim zemljama, sa razlikom da se ve
ć
i deo nj ihove premije osiguranja odnosi na
proizvode neživotnog sektora osiguranja. Kao pozitivan primer iz ove grupe zemalja možemo
izdvoj iti Sloveniju sa preko 1.000 evra po stanovniku.
56
www.insuranceeurope.com
po seta sajtu 26.3.2013., Insurance Europe: The Europe an life insurance market
61
Grafikon 13. Premij a životnog osiguranja u evrima po stanovnik u u Evropi u 2011.
godini
57
3500
3000
2500
2000
1500
315 0
2988
1000
2390
1664
1914
500
1018
1314
1218
831
645
293
201
203
0
16
158
15
74
U
č
eš
ć
e premije u br uto doma
ć
em proizvodu je naj
č
eš
ć
e koriš
ć
en indikator
razvijenosti osiguranja, tako
đ
e i nacionalne ekonomije. Osiguranje kao uslužna d e latnost u
industrijski visoko razvijenim zemljam a u
č
estvuje u zna
č
ajnim procentima u ostva renju
bruto društvenog proizvoda.
58
Pove
ć
anje bruto doma
ć
eg proizvoda u 2011. godini o d 3,7% i
pad ukupne premije od 6,9% uslovilo je smanjenje u
č
eš
ć
a premije u bruto doma
ć
e m
proizvodu sa 4,9% u 2010. godini, na 4,5% u 2011. godini. Relativna konstantnost poka
zatelja za posmatrani desetogodišnji period nam pokazuje da su se premija životnog osigu
ranja i bruto doma
ć
i proizvod imali sli
č
an trend .
57
www.insuranceeurope.com
po seta sajtu 26.03.2013., Insurance Europe: The Europ ean life insurance market
58
Prof. dr Ljiljana Jeremić, Istra živanje tržišta i prodaja osiguranja, Univerzitet Singid unum, Beograd,
2010., str.49
62

Kada posmatramo tržišno u
č
eš
ć
e pojedinih zemalja u strukturi ukupne premije nije
teško uo
č
iti da dominantnu poziciju imaju razvijene zapadnoevr opske zemlje. Velika
Britanija, Francuska, Nem a
č
ka i Italija zajedno zauzimaju više od 70% ukupnog tržišta
životnog osiguranja. Ovaj p odatak nije iznena
đ
uju
ć
i s obzirom na izgra
đ
enu kulturu
ulaganja u proizvode život nog o siguranja. Tako
đ
e, ove zemlje i popu lacijski predstavljaju
najmnogoljudnije zemlje starog kontinenta, ali pre svega to su eko nomski najrazvijenije
zemlje Evrope. Interesantno je pomenuti da zemlje kao što su Belgija i Holandija, a naro
č
ito
Švedska i D anska, po u
č
eš
ć
u u ukupnoj premiji zna
č
ajno nadmašu ju svoje populacijsko
u
č
eš
ć
e.
Grafikon 16. Tržišno u
č
eš
ć
e pojedinih evropskih zemalja u ukup noj premiji živ
otnog osiguranja
60
35,0
30,0
29,1
Austrija
Belgija
25,0
Švajcarska
Nemačka
20,0
19,1
Danska
Španija
15,0
12,8
Francuska
11,3
Vel.Britanija
10,0
Italija
4,6
Holandija
5,0
3,4 3,4
2,8 2,9
2,5
Švedska
1,1
Slovenija
0,0
Tržišno učešće u procentima
Kada posmatramo komparaciju tržišnog u
č
eš
ć
a u dve posmatrane godine ( 2002. i
2011.) vidimo da nije bilo zna
č
ajnijih promena osim izuzetka blago g pada u
č
eš
ć
a u dve
zemlje sa najve
ć
im tržišnim u
č
eš
ć
em, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Blagi pad možem o
donekle objasniiti znatno višim stopama rasta premija zem alja isto
č
n e Evrope u odnosu na
ostale zemlje Evrope.
60
www.insuranceeurope.com
poseta sajtu 14.04.2013., Insurance Europe: The Europe an life insurance market
64
Grafikon 17. Komparacija tržišnog u
č
eš
ć
a evropskih zemalja u 2 002. i 2011. godini
61
Vel.Britanija
Vel.Britanija
Francuska
Francuska
3
8
Nemačka
3
3
11
Nemačka
4
5
33
Italija
3
29
Italija
3
3
Španija
Španija
5
Švedska
5
Švedska
11
Holandija
11
Holandija
16
19
12
Švajcarska
13
Švajcarska
Belgija
Belgija
Ostale
Ostale
Interesantan podat ak o zastupljenosti životnog osig uranja j e i pokazatelj broja
zaklju
č
enih polisa u odnos u na broj stanovnika. Ovaj pokazatelj je za posmatrane evropske
zemlje iznosio od 85% u 2002. godini do 92% koliko je iznosio u 2011. godini. To nam
pokazuje da je u tom vremenskom intervalu broj zaklju
č
enih polisa osiguranja brže rastao od
evropske populacije, odn osno i okolnost da osiguranici poseduju više od jedne polise
životnog osiguranja. Posm atrano po zemljama vidimo da je broj zaklju
č
enih polisa u
Švedskoj daleko najviše nadmašio broj njenih stanov nika. Visoke vr ednosti pokazatelja su
prisutne i u Danskoj, H olandiji, Nema
č
koj i Velikoj Britaniji. D ok je u Turskoj broj
zaklju
č
enih ugovora životnog osiguranja na nivou od jedne petine u odnosu na njenu
populaciju. Zemlje sa vis okim vrednostima pomenutog pokazatelja s u one sa izgra
đ
enom
sveš
ć
u o zna
č
aju životnog o siguranja za pojedinaca, porodicu i širu druš tvenu zajednicu.
61
www.insuranceeurope.com
poseta sajtu 14.04.2013., Insurance Europe: The Europe an life insurance market
65

Veli
č
inu osguravaju
ć
ih kompanija možemo komparirati kroz mnoštvo parame tara ali
su najzastupljeniji veli
č
ina imovine i tržišna kapitalizacija kojima se mogu porediti i
kompanije iz razli
č
itih branši. Najve
ć
a osiguravaju
ć
a kompanija u Evropi, druga u svetu, je
francuska AXA osnovana u Parizu davne 1817. Specijalizovana za životna i zdravstvena
osiguranja. O njenoj veli
č
ini govori i podatak da je 2011. godinu završila sa profitom od
4.324 milijarde evra ili
č
injenica da je u tom trenutku zapošljavala
č
ak 103.000 ljudi.
Tabela 22. Najve
ć
a društva za osiguranje u Evropi
Rang
Kompanija
Zemlja
Ukupna
Tržišna
imovina
65
kapitalizacija
66
1.
AXA
Francuska
945.571
39.017
2.
Allianz
Nema
č
ka
830.804
54.506
3.
Generali
Italija
547.924
24.132
4.
Legal General
Velika Britanija
507.935
12.264
5.
Aviva
Velika Britanija
485.637
15.400
6.
Aegon
Holandija
447.575
10.589
7.
ING Insurance
Holandija
434.377
31.863
8.
Prudential
Velika Britanija
425.322
30.433
9.
CNP Assurances
Francuska
415.758
9.257
10.
Zurich Insurance Group
Švajcarska
385.869
39.559
Na grafikonu broj 19 vidimo zemlje sa najve
ć
im brojem osiguravaju
ć
ih društava. Sa
izuzetkom Španije koja zauzima prvo mesto sa 138 dr uštava, ostalih pet pozicija zauzimaju
zemlje velike
č
etvorke sa o
č
ekivanim rasporedom.
6566
Pokazatelji su u milijardama dolara
67
Grafikon 19. Prikaz zemalja sa najve
ć
im brojem osiguravaju
ć
ih društava za
životno osiguranje
67
160
138
129
140
122
120
Španija
100
95
79
Vel.Britanija
80
60
Francuska
40
Nemačka
20
Italija
0
Br oj kompanija
6.3. Kanali distribucije pr oizvoda životnog osiguran ja u Evropi
Kanali distribucije proizvoda životnog osiguranja u Evropi mo gu se podeliti u
č
etiri
osnovna: direktna prodaja, agenti ili zastupnici, posrednici i banko osiguranje. Zastupljenost
svakog od kanala distribucije je uslovljena organizacijom tržišta osiguranja, kao i samih
osiguravaju
ć
ih društava sv ake od zemalja. U tabeli broj 14 može mo primetiti da dva kanala
distribucije, a to su agenti i banko osiguranje predstavljaju dominantne na
č
ine za distribuciju
proizvoda ž ivotnog osigura nja. Ako posmatramo dva pomenuta kanala distribucije vidimo da
potroša
č
i u Evropi za ni jansu više favorizuju banko osigura nje kao pogodniji na
č
in za
kupovinu polise životnog o siguranja. Posmatrano na nivou zemalja, k ao najreprezentativniji
primer banko osiguranja, kao kanala distribucije, uo
č
avamo Maltu gde se 92% polisa
životnog osiguranja realizuje na ovaj na
č
in. Ovo je tipi
č
an primer zemlje sa neizbalansiranim
na
č
inom prodaje životnog osiguranja gde je jedan kanal izrazito dominantan. Tako
đ
e,
prime
ć
ujemo da se u ne m alom broju zemalja u kojima je banko osiguranje najzastupljeniji
na
č
in prodaje životnog osiguranja, njegovo u
č
eš
ć
e bitno nadmašuje ostale kanale distri
bucije i kre
ć
e se preko 50%. U Italiji je u
č
eš
ć
e 76%, Turskoj oko 70%, Portug alu 68%,
Španiji 66%, Austriji i Francuskoj oko 62%.
U jednom broju ze malja prodaja preko agenata je dominantan n a
č
in prodaje životnog
osiguranja: Slova
č
ka 60%, Slovenija 58%, Holandija 57%, Bugarska 56%, Rumunija 55%,
Nema
č
ka 48%. Na
č
in prodaje se donekle može objasniti menta litetom i li navikama
stanovništva pojedinih zem alja. Postoje ljudi koji preferiraju prisniji o dnos sa prodavcem u
ovom slu
č
aju polisa životno g osiguranja. La kše im je da za potrebe osiguranja svoje imovine
i života uvek komuniciraju s a istim prodavcem u koga imaju poverenja i koji
ć
e im ponuditi
paket usluge osiguranja ko ji njima najviše odgovara , a
č
esto predstavlja najkomotniji na
č
in
zaklju
č
enja polisa jer ne po drazumeva i odlazak u osiguravaju
ć
u ku
ć
u ili banku.
67
www.swissre.com
poseta sajta 22.04.2013.
68

VII ZAKLU
Č
AK
Tržište životnog osiguranja u Srbiji nije na nivou razvijenosti kao tržište osiguranja
ekonomski razvijenih zemalja, ali ima karakter trži šta koje se ubrzano razvija. Po okon
č
aju
društveno-ekonomske krize devedesetih godina prošlo g veka i ulaskom naše zemlje u
tranzicioni period, sektor osiguranja po
č
inje da se menja. Zna
č
ajne su promene na
regulativnom planu, koje su uspostavile tržište na novim principima i donekle vratile
poverenje stanovništva u proizvode osiguranja, pre svega životnog osiguranja koje je najviše
imalo štetnih posledica u periodu krize i ratova.
Analizom tržišta životnog osiguranja odnosno kompar acijom sa tržištem životnog
osiguranja evropskih zemalja možemo izvesti zaklju
č
ak da je životno osiguranje u Srbiji i
dalje nerazvijeno i zna
č
ajno zaostaje za razvijenim evropskim zemljama. Nivo razvijenosti
životnog osiguranja zavisi od bruto doma
ć
eg proizvoda i stabilnosti doma
ć
e valute. Ukoliko
je ve
ć
i bruto doma
ć
i proizvod viši je i standard stanovništva. Stanovn ištvo koje nije u prilici
da zadovolji nekada i najosnovnije egzistencijalne potrebe gotovo da i nema sredstava da
ulaže u proizvode životnog osiguranja. Tako
đ
e, dugoro
č
ni karakter životnog osiguranja
podrazumeva stabilne inflatorne uslove i valutu, da investitori ne do
đ
u u situaciju da uloženi
novac bude obezvre
đ
en. Zaklju
č
ak komparacije evropskog i srpskog tržišta životnog
osiguranja, potvr
đ
uje našu posebnu hipotezu da su životni standard i prodaja životnog
osiguranja u uzro
č
no posledi
č
noj vezi. Makroekonomski faktori
ć
e i u budu
ć
e predstavljati
klju
č
ne faktore za stanje i perspektivu životnog osigura nja.
Kada govorimo o proizvodima životnog osiguranja na doma
ć
em tržištu prime
ć
ujemo
izbalansiranu ponudu. Konkurentska osiguravaju
ć
a društva su dostigla nivo standardne ponude sa
minimalnim varijacijama samog proizvoda ž ivotnog osiguranja. Potencijalni osiguranik u svakom
osiguravaju
ć
em društvu može o
č
ekivati paket koji podrazumeva sli
č
an nivo pokri
ć
a i prinosa na
uložena sredstva. Tu
č
injenicu nam potvr
đ
uje i uporedna analiza tipskog primera koji smo
obradili u posmatranih pet osiguravaju
ć
ih društava. Ovaj podatak možemo posmatrati sa pozitivne
strane u smislu da j e srpsko tržište životnog osiguranja postavljeno na zdravim osnovama i da
nijedna strana ne može ostvariti konkurentsku prednost na nedozvoljen na
č
in. Možemo zaklju
č
iti
da su trenutne razlike u uspešnosti društava za osiguranje merene ostvarenom premijom i tržišnim
u
č
eš
ć
em pre svega posledica trenutka ulaska u tržišnu utakmicu. Najve
ć
i deo tržišta i liderske
pozicije zauzimaju tri ino strana društva za osiguranje: Wiener, Delta Generali i Gr awe. Njihov
tržišni uspeh je posledica prepoznavanja inertnog i nerazvijenog ali i perspektivnog srpskog
tržišta. U manjoj meri svoje proizvode su prilagodile lokalnim specifi
č
nostima i pre svega
intenzivnim marketingom ponudile proizvode koje i ina
č
e prodaju u svojim mati
č
nim zemljama.
Dobra poslovna strategija, istraživanje srpskog tržišta i konfigur acija proizvoda, adekvatna
kombinacija kanala distribucije doprineli su liderskoj poziciji pomenutih društava, što potvr
đ
uje
našu generalnu
70
hipotezu. Da tri pomenuta inostrana osiguravaju
ć
a društva i kvalitativno nude bolje proizvode
životnog osiguranja njihova tržišna prednost u odno su na ostale bi se samo pove
ć
avala.
Situacija je upravo obrnuta da njihovo tržišno u
č
eš
ć
e stagnira ili opada, a pove
ć
ava se u
č
eš
ć
e ostalih osiguravaju
ć
ih društava koja su prepoznala priliku za profit i agresivnijim
prodajnim aktivnostima popravile svoju tržišnu poziciju.
Komparacijom dva najzna
č
ajnija relativna pokazatelja razvijenosti životnog osiguranja
posmatranih tržišta, srpskog i evropskog , dolazimo do zaklju
č
ka na kom nivou razvoja se
nalazi naše tržište. Prvi pokazatelj, pr emija životnog osiguranja po stanovniku, u Srbiji
iznoosi 12,8 evra što je znatno niže od evro pskog proseka koji je 1.066 evra. Drugi
pokazatelj, odnos ukupne premije životnog osiguranj e i bruto doma
ć
eg proizvoda pokazuje
tako
đ
e zna
č
ajnu razliku zarvijenosti posmatranih tržišta. U od nosu na vrednost pokazatelja u
Srbiji koja iznosi 0,3%, posmatrani pokazatelj za evropske zemlje iznosi 4,5%. Izolovano
posmatrano odnos pokazatelja u 2011. godini je prili
č
no nepovoljan, ali ta
č
injeniva ne treba
da obeshrabri jer Srbiju karakteriše pozitivan tren d razvoja životnog osiguranja u poslednjih
deset godina sa znatnim smanjenjom zaostatka u odnosu na evropske zemlje. Ubrzani rast
životnog osiguranja znatno je viši nego u evropskim zemljama donekle zbog niskog startnog
nivoa premije, ali i zbog pove
ć
anja svesti gra
đ
ana o zna
č
aju životnog osiguranja.
Kompanija ,,Dunav osiguranje“ kao lider u neživotno m osiguranju, svoju lošu poziciji
na tržištu životnog osiguranja donekle duguje ne pr epoznavanju pravog momenta za
uklju
č
enje u konkurentsku utakmicu sa stanim osigurava
č
ima. Fokusiranjem i na ovaj
segment osiguranja kompanija ,,Dunav osiguranje“ sa da ostvaruje zna
č
ajne rezultate u
prodaji životnog osiguranja i pozicioniranju na tržištu, ko riste
ć
i pre svega svoj brend, mrežu
filijala i izuzetno jaku marketinšku kampanju. Na taj na
č
in u kratkom vremenskom periodu
uspeva da se nametne na tržištu i da ostvari višu stopu rasta od svog neživotnog sektora.
Osavremenjivanjem proizvoda i njihovom modifikacijom zahtevima tržišta, društvo za
osiguranje je ostvarilo jedan od preduslova za pove
ć
anje prodaje. Na prodajne rezultate,
tako
đ
e pozitivno je uticala izbalansiranost kanala distribucije kojima proizvodi životnog
osiguranja postaju dostupni osiguranicima. Ove pozitivne promene i visoke stope rasta tržišta
su donekle limitirane niskim životnim standardom st anovništva. Standard je
č
esto
ograni
č
avaju
ć
i faktor i ljudima koji su informisani i imaju pozitivnu svest o važnosti i zna
č
aju životnog osiguranja. Sa pove
ć
anjem životnog standarda o
č
ekuje se dalji rast prodaje
životnog osiguranja. Sa druge strane životno osiguranje poje dincu kao osiguraniku i
č
lanovima njegove porodice povratno obezbe
đ
uje zaštitu i prinos na uložena sredstva, a na
šire m društvenom planu pozitivno uti
č
e na opšti privredni ambijent. Kompanija ,,Dunav os
iguranje“ potvr
đ
uje našu generalnu hipotezu, primena dobre poslovne str ategije vodi ka
boljim poslovnim rezultatima, ve
ć
oj prodaji proizvoda i ve
ć
em tržišnom u
č
eš
ć
u.
I na postoje
ć
em nivou razvoja životnog osiguranja postoji mesta za napredak i prostor za
pove
ć
anje prodaje. Trebalo bi pre svega više koristiti d ostignu
ć
a savremenih informacionih
tehnologija i nove kanale distribucije kao što su i nternet i bankoosiguranje. Na sajtu društva za
osiguranje postoji mogu
ć
nost kupovine polise životnog osiguranja, me
đ
utim, još uvek
nedovoljna informisanost i informati
č
ka pismenost ograni
č
avaju brži rast prodaje. Kompanija
71

VIII LITERATURA
KNJIGE I STRU
Č
NI RADOVI :
1. Aleksandar Živkovi
ć
,
Mere monetarne politike kao uslov razvoja osiguranja
života
, ,,Privatizacija i perspektive osiguranja u zemljama u tranziciji”, Vrnja
č
ka
Banja, 2003.
2. Emmet Vaughan, Therese Vaughan,
Osnove osiguranja upravljanje rizicima
, Mate,
Zagreb, 2000.god
3. Ekonomski re
č
nik, Ekonomski fakultet, Beograd, 2011.
4. Goranka Kneževi
ć
,
Analiza finansijskog izveštavanja
, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2009.
5. Dr Jelena Ko
č
ovi
ć
, Dr Predrag Šuleji
ć
,
Osiguranje
, Centar za izdava
č
ku delatnost
Ekonomskog fakulteta, Beograd, 2006.
6. Prof. dr Jelena Ko
č
ovi
ć
,
Pivatizacija i perspektive osiguranja u zemljama
u
tranziciji
, Ekonomski fakultet, Beograd, 2003.god
7. dr Jelena Ko
č
ovo
ć
,
Trendovi u razvoju srpskog tržišta osiguarnja u pos lednjoj
dekadi
, Ekonomski fakultet, Beograd, 2012.
8. dr Jelena Ko
č
ovi
ć
, Osiguranje na prekretnici,
Me
đ
unarodni nau
č
ni simpozijum,
Vrnja
č
ka Banja, 2004
.
9. Ljiljana Jeremi
ć
,
Istraživanje tržišta i prodaja osiguranja,
Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2010
10. Ljiljana Jeremi
ć
,
Analiza tržišta osiguranja Evropske Unije
, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2010
11. Prof. dr Ljiljana Jeremi
ć
, Komparativna analiza tržišta osiguranja u Evropsk
oj
Uniju, Srbiji i državama u regionu
,Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011.
12. Prof. dr Milan Miljevi
ć
,
Metodologija nau
č
nog rada,
Filozofski fakultet
Univerziteta u Isto
č
nom Sarajevu, Pale, 2007.
13. Philip Kotler, Kevin Lane Keller,
Marketing menadžment,
Data Status, Beograd,
2006.
73
14. Predrag Šuleji
ć
,
Pravo osiguranja
, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i
Dosije, Beograd, 1997.
15. mr Teodora Teodorovi
ć
Milosavljevi
ć
,
Životno osiguranjei njegove perspektive u
SCG
, ,,Privatizacija i perspektive osiguranja u zemljama u tranziciji”, Vrnja
č
ka
Banja, 2003.
16. Dr Zdravko Petrovi
ć
, Tomislav Petrovi
ć
,
Osiguranje života,
IP Glosarijum,
Beograd, 2003.
STRU
Č
NI
Č
ASOPISI:
17.
Privatizacija i perspektive osiguranja u zemljama u tranziciji
, Vrnja
č
ka Banja,
2003.
18. Osiguranje 356/2011, Kompanija Dunav osiguranje, Beograd, 2011.
19. Osiguranje 361/2013, Kompanija Dunav osiguranje, Beograd, 2013.
20.
Osiguranje
358/2012, Kompanija Dunav osiguranje, Beograd, 2012.
21.
Osiguranje, broj 11,
Croatija osiguranje, Zagreb, 2004.
22.
Svijet osiguranja 3
/4, Tectus, Zagreb, 2009.
23.
Tokovi osiguranja
4/2011, Kompanija Dunav osiguranja, Beograd, 2011.
24.
Tržište životnog osiguranja u Srbiji
, Privredni pregled, Beograd, jul 2011.
ZAKONI:
1. Zakon o osiguranju iz 2004. Službeni list RS, br.55 /04, Beograd, 2004.
2. Zakon o osiguranju imovine i lica iz 1996. Službeni list RSJ, br.30/1996, Beograd,
1996.
INTERNET SAJTOVI:
1. www.aktuar.rs
2. www.axa.rs
3. www.businessinsurance.com
4. www.cea.eu
5. www.dunav.com
74

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti