Međunarodni transport
Transport
–
je specijalizirana gospodarska djelatnost koja se bavi transportom,
prijevozom, premještanjem prijenosom, prevoženjem predmeta s jednog mjesta na
drugo
.
Transport je usluga za koju je
karakteristično da je ona nevidljiva, neopipljiva, ne može se
skladištiti, nastaje i nestaje u procesu proizvodnje transportnih proizvoda i usluga
.
Transport je uži pojam od prometa:
promet
= transport + operacije + komunikacije
Znači – promet je širi pojam od transporta, jer obuhvaća i radnje koje možemo opipati
riječima (
prenosan, prijevozan, premještanjem
robe, putnika i energije) kao i
komunikacije
.
Operacije (manipulacije) u vezi transporta –
radi se 30-tak operacija
(pakiranje, vaganje,
mjerenje, brojanje, palatalizacija, punjenje i pražnjenje kontejnera, signiranje, sortiranje,
tramakanje, ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj, utovar, istovar i pretovar robe, dezinsekcija,
deratizacija…..itd.) Operacije često čine (iznose) 40-50% ukupnih troškova. U području
operacija – dolazi do rizika, uskih grla, oštećenja, krađe, posebnih troškova(npr. brod se ne
može nakrcati zbog problema u luci i mora ostati 1 dan što košta mnogo).
Pt = t/p + o/t + k 100% = 40-50% (direktni transportni troškovi)
40-50% (troškovi manipulacija ili operacija)
Ne može se proizvoditi promet bez
komunikacija
–
prijenos podataka informacija,
zvukova, znakova putem različitih medija
.
Važni
elementi
proizvodnje prometnih usluga tj. bilo kojeg prometa su:
1.
1.
sredstva za rad,
2.
2.
predmeti rada i proizvod
3.
3.
intelektualni kapital
Elementi proizvodnje prometnih usluga jesu
:
1.
1.
Prometna infrastruktura
– to su objekti, uređaji, različita sredstva za rad koji su
stalno pričvršćeni za određeno mjesto a omogućuju proizvodnju prometnih usluga,
reguliranje i sigurnost prometa (cestovne prometnice, tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci,
signalizacija, kolodvori, terminali, poslovne zgrade).
2.
2.
Prometna suprastruktura
– to su objekti, uređaji i sredstva za rad koja su mobilna
(pokretna), a služe za proizvodnju prometnih usluga, reguliranju i sigurnosti prometa. Tu
spadaju:
sve vrste prijevoznih sredstva
sredstva mehanizacije (utovar, istovar)
2.
3.
Predmet prometovanja
– u prometu se promeće, to su: teret, roba, stvari, žive
životinje, putnici, podatak, informacija, zvuk, znak, slika i el. energija.
3.
4.
Radna snaga ili intelektualni kapital
– samo ona usluga koja se proda na
prometnom tržištu, onda je ona element prometa.
Temeljne vrste transporta
Vrste transporta:
1.
1.
Konvencionalni transport (klasični)
2.
2.
Kombinirani transport
3.
3.
Međunarodni multimodalni transport
1. 1.
Konvencionalni transport (klasični
)
– to je transport, u pravilu,
neokrupljenih
manipulacijsko-transportnih jedinica koji se obavlja jednim prijevoznim sredstvom,
odnosno jednom prijevoznom granom, bez primjene suvremenih transportnih
tehnologija.
To je na primjer, prijevoz 50 kartona alkoholnog pića iz skladišta proizvođača
kamionom od prodavaonice (…) odnosno od prodavatelja do kupca na osnovi jednog ugovora
o prijevozu i jednog dokumenta o prijevozu određene pošiljke. Znači za njega je znakovito:
(1) (1)
omogućuje
direktan prijevoz
predmeta od jednog mjesta do drugog
(2) (2)
nije bitno
jesu li manipulacijsko-transportne
jedinice okrupljene ili ne
(1 kom ili
cijeli kontejner)
(3) (3)
odvija se samo
na temelju jednog ugovora o prijevozu
(4) (4)
takav proces organizira
samo jedan organizator (špediter)
- do prije 40-50 godina postojao je samo klasični prijevoz
2.
2.
Kombinirani transport
– za kombinirani transport svojstveno je:
(1) da se transport robe (u pravilu sipskog , rasutog tereta) obavlja s
najmanje dva različita
prijevozna sredstva iz dvije različite grane prometa
(2) da se u transportnom pothvatu u pravilu sklapa
onoliko ugovora o prijevozu koliko je
sudjelovalo transportnih grana
, odnosno različitih
vrsta prijevozni sredstava
(3) da se ispostavlja ili pribavlja onoliko
dokumenata o prijevozu koliko je sklopljeno
ugovora o prijevozu
(4) da cjelokupni
transportni proces može organizirati jedan ili više operatora transporta
3. 3.
Multimodalni transport
–
može biti međunarodni i nacionalni. Osnovni pravni
izvor o reguliranju odnosa između sudionika u
međunarodnome multimodalnom
transportu
(MMT) je
Konvencija Ujedinjenih naroda
o međunarodnome multimodalnom
transportu koja je prihvaćena na Diplomatskoj konferenciji u Ženevi u svibnju 1980. godine.
U smislu Konvencije UN, značajne su ove karakteristike za MMT:
(1) da su u MMT operatori multimodalnog transporta i primatelji robe
u dvije različite
zemlje
(2) da se prijevoz robe u MMT obavlja s
najmanje dva različita prijevozna sredstva
,
odnosno da u takvome transportnom procesu sudjeluje najmanje dvije različite transportne
grane
(3) da se cjelokupni pothvat MMT temelji samo na
jednom sklopljenom ugovoru
o
prijevozu
između njih, to prepuštaju posrednicima - Ugovor o špediciji. Sklapa ga prodavatelj
(izvoznik) odnosno kupac(uvoznik), jedan od njih sklapa ugovor s špediterom. Izvoznici i
uvoznici su nalogodavatelji špediteru. Sukladno pravilima o kupoprodaji, na osnovi Ugovora
o špediciji, špediter sklapa 30-tak ugovora za svladavanje prostornih i vremenskih dimenzija
između proizvodnje i potrošnje. U pravilu špediter prvi ugovor sklapa s (1) terminalima ili
skladištima, ali mogu biti to i robno-trgovački centri, robno-distribucijski centri i logistički
operatori; zatim s (2) prijevoznicima (pomorskim, cestovnim, željezničkim, zračnim); (3)
carinskim službama; (4) veterinarskim stanicama; (5) fitosantarnim inspektorima; (6) druge
špeditere; (7) osiguravateljima; (8) kontrolnim kućama, tj. kontrolnim organizacijama….
Ovisno o složenosti procesa prometa špediter ulazi u brojne odnose pa mora imati veliko
znanje( područja: transportnog prava, prava osiguranja, carinsko pravo, skladišnog prava ali i
znanje iz tehnike prometa, tehnologije, organizacije prometa, ekonomike i znanje o
intelektualnom kapital, kako upravljati drugima pri organizaciji prometa);
špediterovo
znanje – Timovi
.
Suvremene transportne tehnologije
PALATALIZACIJA
– je skup organizacijski povezanih sredstva rada i tehnoloških
postupaka za automatizirano manipuliranja i transport okrupnjenih jedinica tereta na
paletama od sirovinske baze do potrošača.
Vrste paleta: prema obliku (ravna, bok, stubna),
prema vrsti robe kojoj su namijenjene (univerzalne i specijalne), s obzirom na vijek trajanja i
učestalost korištenja (jednokratne i višekratne) U eksploatacije se nalazi ova drvena
standardna paleta (prema ISO) 800*1000; 800*1200 i 1000*1200(80% u svijetu),
1200*1600; 1200*1800. Visina ravnih je oko 1000mm, a boks paleta 800 i 1000mm.
KONTEJNERIZACIJA
– skup međusobno i uzajamno povezanih sredstava i
tehnoloških postupaka u kombiniranom i mutimodalnom (integralnom) transportu robe
u kontejnerima.
Kontejner
je
čvrsta, zatvorena i na vremenske prilike otporna, stalno upotrebljiva
manipulacijsko transporta jedinica, s najmanje jednim vratima izrađenim od različitih
materijala, prema određenim standardima (ISO) koja je upotrebljiva za transport
vodenim, kopnenim i zračnim prometnim sredstvima.
Vrste: (1) prema namijeni imamo
univerzalne
i
specijalne,
(2) prema veličini dijelimo ih na
mali, srednji i veliki
, (3) prema vrsti (namjeni) robe koja se provozi:
meke terete, rasuti
teret, tekućine plinovi i izotermički kontejneri
. Prema ISO standardima, svrstani su u 4
skupine:
Tipovi Duljina (m) Širina (m) Visina (m) Nosivost (t)
10 stopa 3,06 2,44 2,44 10
20stopa, 6,09 2,44 2,44 20
30 stopa i 9,12 2,44 2,44 30
40 stopa 12,19 2,44 2,44 40
Za kontejnere u zračnom prometu – zovu se IGLU, to su posebni standardi (ISO). Najmanje
unutrašnje : širina je svima 2299mm, visina 2197 mm, a duljina IA 11998 mm, IB 8931, IC
5867 i ID 2807 mm.
ROLLON-ROLL OFF
(RO-RO transportna tehnologija) –
to je
horizontalni ukrcaj i
iskrcaj
najčešće utovarenih transportnih sredstava na kotačima (utovarenih kamiona, tegljača,
autobusa s putnicima itd.) na specijalne tzv. RO-RO brodove. Teret se ukrca vlastitim
kotačima preko ukrcajne rampe koja spaja obalu i brodsko skladište (ROLL ON, dokotrljati,
uvažanje) a iskrcava se nakon prijevoza morem, također na vlastitim kotačima, preko
iskrcajne rampe koja spaja brodsko skladište i obalu (ROLL OFF, otkotrljanje, izvažanje).
Prednost RO-RO je da nije potrebna posebna lučka i brodska infrastruktura (posebne
dizalice), podizanje na brodove se vrši putem ulazno-silaznih rampi koje su na brodu (pomoću
tih rampi se maksimalno koristi brodski prostor).
LIFT ON- LIFT OFF
(LO-LO transportna tehnologija)
to je
vertikalni ukrcaj i iskrcaj
kontejnera
(ili ukrcanih transportnih sredstva na kotačima) koji se obavlja vlastitom
dizalicom broda ili lučkom dizalicom koja ima hvatač tj. spredar za automatsko pričvršćivanje
kontejnera. Kontejneri se smještaju u skladište broda, u vertikalne ćelije s vodilicama koje uz
pomoć uređaja za centriranje kontejnera omogućuju njihovo slaganje točno jedan na drugi.
LO-LO i RO-RO se najčešće koristi u zatvorenim malim morima na kratkim relacijama.
ROLO transporta tehnologija je odgovarajuća kombinacija RORO i LOLO transportnih
tehnologija.
FO-FO
ili LASH transportna tehnologija –
sastoji se u
horizontalnom i vertikalnom
ukrcaju, iskrcaju ili prekrcaju mauna
(borža, teglenica, potisnica) u /ili sa specijalne
brodove. LASH je skraćenica od: Light Aboard Ship – mauna na brodu. Upotrebljavaju se 3
tipa broda:
SEABEE (sustav s horizontalnim načinom prekrcajem mauna)
BACAT (mauna na katamaran)
LASH (sustav s vertikalnim načinom prekrcajem mauna)
Prednost je da nisu potrebne posebne luke za ukrcaj i iskrcaj. Nosivost mauna može biti i do
980 tona i to je do sada najveća manipulacijska jedinica tereta (otprilike 90.tak) vagona, a
ovako putem mauna možemo odjednom bez posebnih dizalica ukrcati na brod).
HUCKEPACK
transportna tehnologija -
to je zapravo
uprtni prijevoz(nositi na leđima),
odnosno prijevoz utovarenih kamiona ili prikolica na željezničkom vagonima
. U praksi
se primjenjuju 3 vrste huckepact tehnologije( odnosno 4- tehnologija A naglavačke):
tehnologija A – bit te tehnologije je da kompletno cestovno vozilo na
željezničkom vagonu. Vozač upravlja svoje vozilo preko utovarne rampe na
niskopodne specijalne vagone – cjelokupni kamion sa teretom horizontalni ili
vertikalno. Tovari se na specijalne vagone.
tehnologija B – prikolice ili poluprikolice cestovnog vozila na željezničkom
vagonu. Utovar se obavlja unatraške (vožnjom unatrag) preko rampe na vagonu ili se
dizalicom podiže u vagon.
tehnologija C – zamjenjivi sanduci cestovnog vozila kao kontejneri na
željezničkom vagonu. Utovar i istovar zamjenjivog sanduka s teretom se vrže
dizalicom.
Odnos bruto i neto mase: A=74:26, B= 39:61, C=10:90.
morske luke, drugi špediteri, financijske i druge institucije … koje obavljaju špediterske
poslove
u svoje ime , a za tuđi račun, odnosno u svoje ime, a po nalogu i za račun
svojeg nalogodavatelja (komitenta)
status agenta
– ima dva vrlo važna osnovna posla: obavlja brojne, kompleksne
stručne i odgovorne poslove i radnje u carinskome postupku i sklapa ugovore o
transportnome osiguranju. Špediter u statusu agenta odnosno zastupnika je posrednik
između izvoznika i uvoznika kao špediterovih nalogodavatelja i nekih sudionika
vanjskotrgovinskog i prometnog sustava, prije svega carinskih tijela i osiguravatelja, koji
obavljaju špediterske poslove
u tuđe ime i za tuđi račun
, odnosno
u ime, po nalogu i za
račun nalogodavatelja
.
status samostalnog gospodarstvenika
– (privrednika) je posrednik između svojega
nalogodavatelja (tj. izvoznika i uvoznika) i brojnih aktivnih sudionika
vanjskotrgovinskoga i prometnoga sustava, koji obavlja špediterske poslove
u svoje ime i
za svoj račun, odnosno u vlastito ime i za vlastiti račun
. U statusu samostalnog
gospodarstvenika u praksi hrvatskih špeditera javlja se u dva slučaja: kada špediter sa
svojim nalogodavateljem ugovori organizaciju otpreme ili dopreme robe na temelju
forfaitnog
stava i kada se špediter u multimodalnome transportu javlja u funkciji
operatora mulimodalnog transporta (
MTO
)
Forfaitna cijena
, ima tri razine:
i najužem smislu riječi obuhvaća samo špedicijske usluge bez tuđih troškova
u širem smislu obuhvaća špedicijske usluge kojima se dodaju još i troškovi
prijevoza, manipuliranja (ukrcaj i iskrcaj) i premija osiguranja
u najširem smislu: kada se cijeni iz gore navedenih skupina dodaju i carina i
carinske pristojbe
Kakva je razlika, izvoznika uvoznika i špeditera?
Izvoznici i uvoznici bave se kupoprodajom robe, usluga, Prijevoznik transportom robe od do,
a špediter – bavi se organiziranjem otpreme robe….
Kakva je razlika špeditera kao agenta i pomorskog agenta kao agenta?
Razlika proizlazi iz odnosa špeditera i njegovog nalogodavatelja i pomorskog agenta i
njegovog nalogodavatelja. I jedan i drugi «agent» obavljaju svoje poslove u tuđe ime i za tuđi
račun. Razlika je u tome što špediter kao agent zastupa robu (teret), odnosno vlasnika robe
(tj. svojeg nalogodavatelja), dok pomorski agent zastupa brodara ili brodovlasnika, dakle
vozara (prijevoznika).
Potpitanje: Tko je nalogodavatelj špediteru - izvoznik ili uvoznik? Tko je nalogodavatelj
pomorskom agentu, brodar ili brodovlasnik?
Brodovlasnik ima brodove u vlasništvu dok brodar je onaj tko je unajmio brod.
Razlika: Špediter je zapravo agent robe a pomorski agent je agent brodara i on zastupa,
predstavlja i pomaže brodaru.
Koja je razlika između ispostaviti i pribaviti?
Teretnice se pribavljaju a teretni listovi se ispostavljaju.
Koji su zadaci i uloga međunarodne špedicije?
