Kako praviti beleške na predavanjima: 4 metode

· 7 min
Sadržaj

Kako praviti beleške na predavanjima: 4 metode

Sediš na predavanju, pokušavaš da zapišeš svaku reč profesora, i na kraju imaš tri strane nečitkog teksta koji nedelju dana kasnije ne razumeš. Ili — slikaš slajdove telefonom i govoriš sebi da ćeš „proći kroz to kasnije" (nikad ne prođeš).

Pravljenje beleški na predavanjima je veština koja se može naučiti. U ovom vodiču ćeš naučiti 4 različite metode, kako da izabereš pravu za svoj predmet, i kako da beleške pretvoriti u alat za učenje — ne samo u zapis onoga što je profesor rekao. Ako ti trebaju materijali za dopunu sopstvenih beleški, na studenti.rs možeš pronaći beleške i skripte drugih studenata.

TL;DR:

  • Ne pokušavaj da zapišeš svaku reč — zapisuj ideje i objašnjenja
  • Izaberi metodu prema tipu predavanja (4 metode u nastavku)
  • Dopuni beleške u roku od 24 sata dok ih se još sećaš
  • Beleške su alat za učenje, ne za arhiviranje — koristi ih aktivno

Osnovno pravilo: ideje, ne reči

Pre nego što pređemo na metode, jedno pravilo koje važi za sve:

Ne zapisuj svaku reč. Zapisuj ono što profesor objašnjava, a ne ono što piše na slajdu. Slajdovi su ti ionako dostupni — tvoja dodana vrednost je ono što je rečeno a nije napisano.

Istraživanje Mueller i Oppenheimera (2014) pokazuje da studenti koji pišu rukom postižu bolje razumevanje od onih koji kucaju na laptopu. Razlog: kad pišeš rukom, ne možeš da zapišeš svaku reč, pa moraš da aktivno obrađuješ informacije i formulišeš ih sopstvenim rečima. Kucanje na laptopu često vodi u mehaničko prepisivanje bez razmišljanja.

Ovo ne znači da laptop nikad ne treba koristiti — samo da treba biti svestan zamke mehaničkog kucanja. Ako tražiš širi okvir za efikasno učenje, pogledaj naš vodič za tehnike učenja koji pokriva sve naučno dokazane metode.


Metoda 1: Linearne beleške

Najjednostavnija metoda — piši redom, od gore ka dole, prateći tok predavanja.

Kako:

  • Piši kratkim rečenicama ili ključnim frazama, ne celim rečenicama
  • Koristi crte, zvezdice ili brojeve za razdvajanje ideja
  • Ostavi prazan red između različitih tema
  • Koristi strelice da pokažeš povezanost između ideja

Najbolja za:

  • Predavanja koja prate logičan tok (korak po korak)
  • Predmete gde profesor priča narativno (istorija, sociologija)
  • Situacije kad ne znaš unapred strukturu predavanja

Mane:

  • Teško je naknadno naći konkretnu informaciju
  • Nema jasne hijerarhije — sve izgleda podjednako važno
  • Može postati haotično ako profesor skače između tema

Savet: Ostavi levu marginu praznu (oko 5 cm). Posle predavanja tu možeš dopisati ključne reči, pitanja ili oznake za važne delove.


Metoda 2: Cornell metoda

Strukturirana metoda koja deli stranicu na tri dela i ugrađuje aktivno učenje u sam proces beleženja.

Kako:

  1. Podeli stranicu na tri zone:

    • Desna kolona (2/3 strane): Beleške sa predavanja
    • Leva kolona (1/3 strane): Ključne reči i pitanja (popunjavaš posle)
    • Donji deo (5-7 cm): Sažetak sekcije (popunjavaš posle)
  2. Tokom predavanja: piši beleške u desnu kolonu

  3. Posle predavanja (u roku od 24 sata):

    • U levu kolonu upiši ključne reči i pitanja za svaki deo
    • Na dnu napiši sažetak u 2-3 rečenice

Najbolja za:

  • Većinu predmeta — ovo je univerzalna metoda
  • Predmete gde treba dublje razumevanje (ne samo činjenice)
  • Studente koji žele da koriste beleške za aktivno ponavljanje

Zašto funkcioniše: Kad popunjavaš levu kolonu i sažetak, aktivno obrađuješ ono što si zapisao/la. Leva kolona zatim služi kao alat za samoispitivanje — pokriješ desnu stranu i pokušaš da odgovoriš na pitanja iz leve. Detaljan vodič za ovu metodu možeš naći u Cornell metoda za beleške: korak po korak.


Metoda 3: Outline (hijerarhijska struktura)

Koristi uvlačenje teksta da pokažeš odnose između glavnih tema, podtema i detalja.

Kako:

  • Nivo 1 (leva ivica): Glavne teme
    • Nivo 2 (uvučeno): Podteme
      • Nivo 3 (još više uvučeno): Detalji, primeri, definicije

Primer:

Monetarna politika
  Ekspanzivna
    - Snižavanje kamatnih stopa
    - Povećanje novčane mase
    - Cilj: stimulacija ekonomije
  Restriktivna
    - Povećanje kamatnih stopa
    - Smanjenje novčane mase
    - Cilj: kontrola inflacije

Najbolja za:

  • Dobro organizovana predavanja sa jasnom strukturom
  • Predmete sa hijerarhijskim sadržajem (pravo, biologija, ekonomija)
  • Predavanja gde profesor koristi jasne naslove i podnaslove

Mane:

  • Ne funkcioniše dobro kad profesor skače između tema
  • Može biti preterano rigidna za kreativne ili diskusione predmete

Metoda 4: Mape pojmova (mind mapping)

Vizuelna metoda koja stavlja centralnu temu u sredinu i gradi mrežu povezanih pojmova oko nje.

Kako:

  1. Napiši glavnu temu u centar strane
  2. Za svaku podtemu povuci granu od centra
  3. Za detalje — dodaj manje grane na podteme
  4. Koristi boje za različite kategorije
  5. Povuci linije između pojmova koji su povezani ali nisu na istoj grani

Najbolja za:

  • Predmete sa mnogo međusobnih veza (biologija, psihologija)
  • Predavanja koja se bave jednom velikom temom iz više uglova
  • Studente koji su vizuelni tipovi — bolje pamte slike nego tekst

Mane:

  • Zahteva više prostora (koristi veći format papira, A3 ili pejzažnu orijentaciju)
  • Teže je pratiti ako predavanje ide brzo
  • Ne funkcioniše dobro za linearne, korak-po-korak procese

Kako izabrati pravu metodu

Nema „najbolje" metode — zavisi od predmeta i tvog stila učenja.

Situacija Preporučena metoda
Ne znam strukturu predavanja Linearne beleške
Većina predmeta, opšta preporuka Cornell metoda
Predavanje ima jasnu strukturu Outline
Predmet sa mnogo povezanih pojmova Mapa pojmova
Brzo predavanje, puno informacija Linearne + dopuna posle

Savet: Možeš kombinovati metode. Npr. linearne beleške tokom predavanja, a posle ih reorganizuji u Cornell format ili mapu pojmova.


Posle predavanja: dopuni u roku od 24 sata

Ovo je korak koji većina studenata preskače — a on je ključan.

U roku od 24 sata:

  1. Pročitaj svoje beleške dok ih se još sećaš
  2. Dopuni delove koji su nepotpuni ili nejasni
  3. Obeleži ono što nisi razumeo/la — pitaj kolegu ili profesora
  4. Ako koristiš Cornell metodu — popuni levu kolonu i sažetak
  5. Uporedi sa slajdovima ili udžbenikom i dopuni ako nešto nedostaje

Zašto 24 sata? Prema istraživanjima o krivoj zaboravljanja, gubimo značajan deo informacija već prvog dana posle učenja. Dopuna beleški dok je predavanje sveže funkcioniše kao prvo ponavljanje i sprečava najveći gubitak.


Najčešće greške

  1. Pokušaj da zapišeš svaku reč — završiš sa stranicama teksta koji ne razumeš
  2. Slikanje slajdova umesto beleženja — nema aktivne obrade, pa nema ni pamćenja
  3. Nikad se ne vratiš na beleške — beleške koje ne koristiš za učenje su beskorisne
  4. Iste beleške za sve predmete — različiti predmeti zahtevaju različite pristupe

Brza checklista

  • Izaberi metodu beleženja prema tipu predavanja
  • Piši ključne ideje, ne svaku reč
  • Ostavi prostor za dopune (margina, razmaci)
  • Obeleži ono što ne razumeš (? ili marker)
  • U roku od 24 sata: dopuni, pojasni, organizuj beleške
  • Koristi beleške za aktivno učenje (samoispitivanje, ne samo čitanje)

Povezani resursi

Dobre beleške su odličan početak — a za kompletnu pripremu pogledaj materijale drugih studenata na studenti.rs. Skripte, beleške i zbirke zadataka za mnoge predmete na jednom mestu.

Povezani dokumenti

Pogledaj sve →