UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
OPĆE PRAVO
ACTIONES LIBERAE IN CAUSA
-seminarski rad-
Kandidat:
Mentor:
___________________ ____________________
Broj indeksa: ______________
Kiseljak, decembar 2017
SADRŽAJ
Sažetak
I UVOD
I 1. Pojam uračunljivosti
II OSNOVE NEURAČUNLJIVOSTI
II 1. Metodi utvrđivanja neuračunljivosti
II 1. a) Psihološki metod
II 1. b) Biološki metod
II 1. c) Mještoviti metod
III ACTIONES LIBERAE IN CAUSA
III 1. Pojam actiones liberae in causa
III 2. Odgovornost za actiones liberae in
causa
IV ZAKLJUČAK
LITERATURA
2
3
4
6
7
8
8
9
11
12
13
16
17
Page
2
of
17
I UVOD
Osnovni element krivice predstavlja uračunljivost čije postojanje se kod učinioca
krivičnog djela uvijek pretpostavlja. Zato se u Zakonu ne određuje pojam uračunljivosti već
pojam neuračunljivosti, pri čijem postojanju ne postoji krivično djelo. Iz teorije krivičnog prava,
razmatrajući pojam krivičnog djela, učimo da nema krivičnog djela bez subjektivnog dijela
krivice. Teorija krivičnog prava, ipak nije u stanju adekvatno objasniti pravnim laicima kako da
nazovemo postupke one osobe koja se sa stanovišta zakona ne smatra krivom, jer u trenutku
izvršenja djela nije bila uračunljiva.
Sa stanovišta krivičnog prava lica sa mentalnim poremećajima izazivaju najčešće
interesovanje kao mogući učinioci krivičnih djela. Svaka vijest o izvršenju nekog svirepog,
podmuklog ili masovnog ubistva izaziva slične reakcije javnosti: radoznalaost, zgražanje,
suosjećanje sa porodicom žrtve. Često ćemo i kada ne znamo ko je učinio krivično djelo svi da
prokementarišemo da je to mogao da uradi samo neki ludak. Predrasude javnosti su, uglavnom,
da teška krivična djela sa elementima nasilja čine duševno poremećene osobe. Niko ne može da
opovrgne da oni čine krivična djela, međutim samo mali broj od ukupnog broja duševnih
bolesnika je registrovano kao izvršioci nekog krivičnog djela. Laičko posmatranje opasnosti
duševno bolesnih osoba često je puno gore nego što to stvarno jeste, zbog toga su opasne
zablude, predrasude ili na osnovu toga zasnovane procjene.
Page
4
of
17
I 1. Pojam uračunljivosti
Uračunljivost predstavlja skup određenih psihičkih svojstava, odnosno sposobnosti
učinioca krivičnog djela. Ta svojstva dijele se na intelektualna i voljna. Iz tog razloga,
uračunljivost se definiše kao
„skup intelektualnih i voljnih elemenata koji čovjeku omogućavaju
da pravilno rasuđuje i pravilno odlučuje o svojim postupcima.“
1
Intelektualna svojstva obuhvataju sposobnost učinioca da shvati značaj svog djela. Riječ
je o sposobnosti rasuđivanja, shvatanja prirode i značaja djela koje je učinio, što znači da je
učinilac sposoban da shvati djelo koje je učinio.
Voljna svojstva obuhvataju moć odlučivanja, tj. upravljanja svojim postupcima: učinilac
poseduje sposobnost odlučivanja o tome da li će djelo izvršiti ili ne.
Bez uračunljivosti nema ni krivične odgovornosti. Pod uračunljivošću se podrazumijeva
određeno psihičko stanje ličnosti učinioca u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a koje se izražava
u njegovoj sposobnosti da pravilno rasuđuje (intelektualna svojstva), odnosno sposobnosti da
upravlja svojim postupcima (voljna svojstva). Da bi učinilac mogao da ima određeni prihički
odnos prema djelu koje je učinio, on prethodno mora da posjeduje sposobnosti rasuđivanja i
odlučivanja. Zbog toga se uračunljivost smatra osnovom krivice, odnosno pretpostavkom koja je
neophodna da bi se o krivici uopšte moglo govoriti.
Krivično zakonodavstvo i naše krivično pravo prihvataju shvatanje po kome se pod
uračunljivošću podrazumijeva sposobnost shvatanja značaja svog djela i sposobnost upravljanja
svojim postupcima. Krivični zakon BiH daje pojam uračunljivosti. Po članu 34:
“(1) Nije uračunljiva osoba koja u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije mogla shvatiti
značaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili
privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog
razvoja (neuračunljivost).
(2) Učinitelj krivičnog djela čija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili
sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz
Page
5
of
17
