Afektivni poremećaj – depresija
i uloga sestre u njezi oboljelih
Afektivni poremećaj – depresija
i uloga sestre u njezi oboljelih
Jana Stojanović 72/14
Tanja Jugović 74/14
Jana Stojanović 72/14
Tanja Jugović 74/14
•
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, depresija
predstavlja četvrti najveći svjetski zdravstveni problem.
•
Depresija je puno više nego prolazni osjećaj žalosti i umora,
a bolesnik sa depresijom često daje znake složenih i
preklapajućih emocionalnih i tjelesnih simptoma, uključujući
bolne žalbe.
•
U svakodnevnom radu susreću se bolesnici s
komorbiditetom depresije i tjelesnih bolesti pri čemu dolazi
do komplikacija u liječenju osnovne tjelesne bolesti te se
produžava liječenje i povećavaju troškovi zdravstvene
njege.
•
Depresivni sindromi odlikuju se brojnim heterogenim
simptomima. Karakteristična je istodobna pojava tjelesnih i
psihičkih simptoma.
•
Budući da se kod depresije ne mora pojaviti niti jedan od
simptoma kao i da se ni jedan od njih ne pojavljuje samo uz
depresivne bolesti, te da bolesnici mogu imati u različitom
stepenu
izražene
različite
sklopove
simptoma,
prepoznavanje depresivnih poremećaja zahtijeva brižljiv
dijagnostički postupak.
Učešće sestre u dijagnostici psihijatrijskih
poremećaja
•
Ovo je jedan od prvih obaveza psihijatrijskog tima. Dobro je
poznato i sestrama—tehničarima da je psihijatrijska
dijagnoza veoma kompleksna i da proističe iz kompleksnosti
samog mentalnog poremećaja.
•
Svaka opservacija sadrži dva elementa: shvatanje cjeline i
shvatanje detalja koje čine cjelinu, zatim da se ona obavlja
diskretno i nenametljivo, kao fluidna i slobodno ležeća
pažnja.
•
Pacijenta treba držati u vidnom polju. Ovo posebno važi za
pojedine kategorije pacijenata (suicidalni, konfuzni,
delirantni, agresivni i sl.) Osnovni preduslov bilo kakve
opservacije jeste stalno prisustvo sestre među pacijentima.
