2

UVOD

U ovom radu ćemo govoriti o Agendi 21. Cilj je da što jednostavnije pojasnimo Agendu 21 
te održivi razvoj. Kroz čitav ovaj rad ćemo govoriti o održivom razvoju i Agendi 21 te 
njenim uticajem.

Agenda 21, akcioni plan za održivi razvoj, usvojen je na konferenciji Ujedinjenih nacija o 
zaštiti životne sredine i razvoju (UNCED) – Samitu planete Zemlje – u Rio de Žaneiru juna 
1992   godine.  Agenda   21   je   globalni   akcijski   program   održivog   razvoja   u   kome   su 
predviđene aktivnosti na svim nivoima i to tako da su sve aktivnosti međusobno povezane. 
Kroz ovaj dokumenat je upućen poziv svim gradovima i opštinama da pokrenu razgovore o 
održivom razvoju i naprave planove delovanja na tom putu.   Ideja je bila da se održivi 
razvoj mora događati tamo gde žive ljudi, gde imaju svoja radna mesta dakle u gradovima i 
opštinama tako je i nastala vizija lokalne Agende 21.

background image

4

socio-kulturnu   i   prirodnu   okolinu,   kao   i   aspekt   budućnosti.   Čitava   filozofija   je   tako 
utemeljena da obezbeđuje kontinuitet civilizacijskih tekovina. Takav koncept, svakako, teži 
optimalnom ekonomskom efektu, uz minimalno degradiranje životne sredine.

U osnovne principe održivog razvoja spadaju:

1. 

Povezivanje osnovnih oblasti održivog života

 – ekonomske, socijalne i životne sredine; 

grad  u  kom  nema  poslovnih  aktivnosti,  a  ima  mnogo  siromašnih,  ne  može  da  bude 
dugoročno  održiv  i  pogodan  za  život  u  njemu,  i  obrnuto,  grad  u  kom  se  pretežno  vode 
poslovne aktivnosti bez obzira na životnu sredinu i ljude takođe je bez perspektive…

2.  

Dugoročna  perspektiva

  –  svaku  odluku  potrebno  je  sagledati  u  odnosu  na  dugoročne 

posledice, potrebno je strateški razmišljati i planirati šta raditi u perspektivi (periodu) dužem 
od izbornog perioda;

3.  

Kapacitet  životne  sredine  je  ograničen

  – životna  sredina  je  izvor  ne  samo  sirovina, 

vazduha i vode, već njeno preopterećenje utiče na zdravlje čovjeka i kvalitet poslovanja;

4.  

Predostrožnost  na  prvom  mjestu

  –  naše  znanje  o  životnoj  sredini  nije  potpuno,  na 

prvom mjestu je predostrožnost u korišćenju resursa i ljudi;

5.  

Preventiva 

–  mnogo  je  efikasnija  i  daje  veće  efekte  od  kasnijeg  rješavanja  posledica; 

rješavanje  problema  koji  nastanu  uvijek  je  skuplje  od  preventive  (takođe  ekonomska  i 
socijalna);

6. 

Kvalitet života

 – jedan je od glavnih ciljeva održivosti razvoja za stanovništvo;

ljudi imaju pravo na primjereno kvalitetan život;

7. 

Socijalna pravda

 – značajno je, ako je to moguće, smanjivati razlike između siromašnih 

i bogatih; ekonomija igra ulogu instrumenta za unapređenje života;

8.  

Uzimanje  u  obzir  odnosa  „lokalni  –  globalni“

  –  aktivnosti  -  postupci  na  lokalnom 

nivou  utiču  na  probleme  na  globalnom  nivou  –  stvaraju  ih  ili  mogu  pomoći  u  njihovom 
rješavanju;

9.  

Odgovornost  ljudi  u  okvirima  jedne  generacija  kao  i  međugeneracijska 

odgovornost:

 obezbeđenje nacionalne, rasne i druge ravnopravnosti, poštovanje prava svih 

građana i generacija;

10. 

Demokratski procesi

 – uključivanjem lokalnih ljudi u planiranje i uticaj na promjene u 

gradu stvaramo zajedničke planove i obezbeđujemo podršku za njihovu realizaciju. [5]

5

2. ODRŽIVOST ČAROBNA RIJEČ AGENDE 21

Načela održivog razvoja bila su osnova za dnevni red Sumita o Zemlji u Riju, gdje je 1992. 
godine   donesena   „

Agenda

  21“,   dokument   koji   sadrži   mjere   za   „globalno   partnerstvo   za 

održivi razvoj“ (Carter, 2004., 215). Ovaj temeljni dokument na 900 stranica obuhvaća velik broj 
ekoloških i razvojnih problema u 40 poglavlja i postavlja  mnogobrojna   pitanja   o   okolišu   i 
razvoju, a namjera mu je bila dati strategiju za provedbu održivog razvoja u cijelom svijetu. 
Osnovna značajka „

Agende 21“ 

je da se ne ograničava na tradicionalnu agendu očuvanja okoliša, 

nego   posvećuje   veliku   pozornost   političkim,   ekonomskim   i   financijskim   vidovima   održivog 
razvoja. Tako se 25 od 40 poglavlja bavi neekološkim pitanjima.

Zaključni dokument, 

„Agenda 21“ 

(doslovno prevedeno, latinska riječ agenda znači: „to što 

treba   učiniti“,   pa   se   može   prevesti   i   kao   „radni   program   za   21.   stoljeće“),   prihvatilo   je   i 
potpisalo 179 zemalja, među njima i Bosna i Hercegovina. U njoj nisu utvrđeni samo etički 
principi   u   ophođenju   s   prirodnim   dobrima,   njihovom   pravednijom  raspodjelom   između 
bogatih i siromašnih zemalja, današnjih i budućih generacija, nego su postavljene i konkretne 
smjernice   za   redukciju   izvjesnih   djelatnosti   u   pojedinim   zemljama   koje   opterećuju   globalni 
okoliš. Osnovan je Centar za 

Our Common Future

 s 200 suradničkih institucija u 70 zemalja. 

Ujedinjeni   narodi   osnovali   su   Komisiju   o   održivom   razvoju  (

Commission   for   Sustainable 

Development

  – skraćeno CSD) koja se sastaje svake godine  s ciljem da motri i unapređuje 

provedbu 

Agende 21 

u svakoj zemlji.

Commission for Sustainable Development

 je osnovana u prosincu 1992. godine sa zaduženjem 

za praćenje i provedbu „

Agende 21

“, od aktivnosti raznih tijela vlada do provedbe Lokalne agende 

21 na razini zajednica. Sastoji se od malog tajništva i predstavnika 53 zemalja, ali nema ovlasti da 
proziva države  na polaganje računa.  

Commission   for   Sustainable   Development

  se pokazala 

važnim forumom za održavanje ključnih problema o održivom razvoju u međunarodnoj agendi, 
među kojima je pošumljavanje, zaštita pitke vode i energije, te je potaknula nekoliko važnih 
inicijativa kao što je program za donošenje pokazatelja održivog razvoja. Ona također omogućuje da 
se veliki broj nevladinih organizacija uključi u procese Ujedinjenih naroda.

Na Summitu o Zemlji u New Yorku 1997. godine 

Commission for Sustainable Development

 je 

zadužena s novom petogodišnjom agendom, koja se temeljila na primarnim ciljevima  

 

smanjenja 

siromaštva   i   prevelike   potrošnje   i   na     bržoj   provedbi   „

Agende   21

“.   Međutim,   odbacivanje 

prijedloga da se Komisiji omogući uvid u izvještaje  „

Agenda 21

“ pojedinih nacionalnih država 

ukazuje na kakav problem ona nailazi: ona može zahtijevati od država da podnesu izvješće, ali nema 
pravo inzistirati na tome da budu primjerena, a kamoli da se provode.

U svakom slučaju „

Agenda 21

“ predstavlja jedan ogroman korak unaprijed koji ne smije 

ostati   zanemaren   birokratskim   državnim   upravama   ili   biti   blokiran   interesima 
multinacionalnih koncerna i globalnih tokova kapitala koji danas vladaju svijetom. Zanimljivo 
je navesti iz prvoga dijela kratki dio uvodne preambule: „Čovječanstvo stoji na povijesnoj 
prekretnici.   Suočeni   smo   s   trajnim  nejednakostima   između   i   unutar   naroda,   s   porastom 
siromaštva,   gladi,   bolesti   i   neobrazovanosti,   te  neprekidnom   razgradnjom   ekosustava   o 
kojima ovisi naš opstanak. Međutim, skladna povezanost sastavnica okoliša i razvoja kao i 
veća briga o njima, osigurava zadovoljenje osnovnih potreba, podiže svima životni standard, 
vodi boljem gospodarenju i zaštiti ekosustava, te sigurnijoj i boljoj budućnosti. Nijedan narod 
to ne može postići sam. Trajno održivi razvitak možemo postići samo  zajedno u globalnoj 
suradnji“ 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti