2
UVOD
U ovom radu ćemo govoriti o Agendi 21. Cilj je da što jednostavnije pojasnimo Agendu 21
te održivi razvoj. Kroz čitav ovaj rad ćemo govoriti o održivom razvoju i Agendi 21 te
njenim uticajem.
Agenda 21, akcioni plan za održivi razvoj, usvojen je na konferenciji Ujedinjenih nacija o
zaštiti životne sredine i razvoju (UNCED) – Samitu planete Zemlje – u Rio de Žaneiru juna
1992 godine. Agenda 21 je globalni akcijski program održivog razvoja u kome su
predviđene aktivnosti na svim nivoima i to tako da su sve aktivnosti međusobno povezane.
Kroz ovaj dokumenat je upućen poziv svim gradovima i opštinama da pokrenu razgovore o
održivom razvoju i naprave planove delovanja na tom putu. Ideja je bila da se održivi
razvoj mora događati tamo gde žive ljudi, gde imaju svoja radna mesta dakle u gradovima i
opštinama tako je i nastala vizija lokalne Agende 21.
4
socio-kulturnu i prirodnu okolinu, kao i aspekt budućnosti. Čitava filozofija je tako
utemeljena da obezbeđuje kontinuitet civilizacijskih tekovina. Takav koncept, svakako, teži
optimalnom ekonomskom efektu, uz minimalno degradiranje životne sredine.
U osnovne principe održivog razvoja spadaju:
1.
Povezivanje osnovnih oblasti održivog života
– ekonomske, socijalne i životne sredine;
grad u kom nema poslovnih aktivnosti, a ima mnogo siromašnih, ne može da bude
dugoročno održiv i pogodan za život u njemu, i obrnuto, grad u kom se pretežno vode
poslovne aktivnosti bez obzira na životnu sredinu i ljude takođe je bez perspektive…
2.
Dugoročna perspektiva
– svaku odluku potrebno je sagledati u odnosu na dugoročne
posledice, potrebno je strateški razmišljati i planirati šta raditi u perspektivi (periodu) dužem
od izbornog perioda;
3.
Kapacitet životne sredine je ograničen
– životna sredina je izvor ne samo sirovina,
vazduha i vode, već njeno preopterećenje utiče na zdravlje čovjeka i kvalitet poslovanja;
4.
Predostrožnost na prvom mjestu
– naše znanje o životnoj sredini nije potpuno, na
prvom mjestu je predostrožnost u korišćenju resursa i ljudi;
5.
Preventiva
– mnogo je efikasnija i daje veće efekte od kasnijeg rješavanja posledica;
rješavanje problema koji nastanu uvijek je skuplje od preventive (takođe ekonomska i
socijalna);
6.
Kvalitet života
– jedan je od glavnih ciljeva održivosti razvoja za stanovništvo;
ljudi imaju pravo na primjereno kvalitetan život;
7.
Socijalna pravda
– značajno je, ako je to moguće, smanjivati razlike između siromašnih
i bogatih; ekonomija igra ulogu instrumenta za unapređenje života;
8.
Uzimanje u obzir odnosa „lokalni – globalni“
– aktivnosti - postupci na lokalnom
nivou utiču na probleme na globalnom nivou – stvaraju ih ili mogu pomoći u njihovom
rješavanju;
9.
Odgovornost ljudi u okvirima jedne generacija kao i međugeneracijska
odgovornost:
obezbeđenje nacionalne, rasne i druge ravnopravnosti, poštovanje prava svih
građana i generacija;
10.
Demokratski procesi
– uključivanjem lokalnih ljudi u planiranje i uticaj na promjene u
gradu stvaramo zajedničke planove i obezbeđujemo podršku za njihovu realizaciju. [5]
5
2. ODRŽIVOST ČAROBNA RIJEČ AGENDE 21
Načela održivog razvoja bila su osnova za dnevni red Sumita o Zemlji u Riju, gdje je 1992.
godine donesena „
Agenda
21“, dokument koji sadrži mjere za „globalno partnerstvo za
održivi razvoj“ (Carter, 2004., 215). Ovaj temeljni dokument na 900 stranica obuhvaća velik broj
ekoloških i razvojnih problema u 40 poglavlja i postavlja mnogobrojna pitanja o okolišu i
razvoju, a namjera mu je bila dati strategiju za provedbu održivog razvoja u cijelom svijetu.
Osnovna značajka „
Agende 21“
je da se ne ograničava na tradicionalnu agendu očuvanja okoliša,
nego posvećuje veliku pozornost političkim, ekonomskim i financijskim vidovima održivog
razvoja. Tako se 25 od 40 poglavlja bavi neekološkim pitanjima.
Zaključni dokument,
„Agenda 21“
(doslovno prevedeno, latinska riječ agenda znači: „to što
treba učiniti“, pa se može prevesti i kao „radni program za 21. stoljeće“), prihvatilo je i
potpisalo 179 zemalja, među njima i Bosna i Hercegovina. U njoj nisu utvrđeni samo etički
principi u ophođenju s prirodnim dobrima, njihovom pravednijom raspodjelom između
bogatih i siromašnih zemalja, današnjih i budućih generacija, nego su postavljene i konkretne
smjernice za redukciju izvjesnih djelatnosti u pojedinim zemljama koje opterećuju globalni
okoliš. Osnovan je Centar za
Our Common Future
s 200 suradničkih institucija u 70 zemalja.
Ujedinjeni narodi osnovali su Komisiju o održivom razvoju (
Commission for Sustainable
Development
– skraćeno CSD) koja se sastaje svake godine s ciljem da motri i unapređuje
provedbu
Agende 21
u svakoj zemlji.
Commission for Sustainable Development
je osnovana u prosincu 1992. godine sa zaduženjem
za praćenje i provedbu „
Agende 21
“, od aktivnosti raznih tijela vlada do provedbe Lokalne agende
21 na razini zajednica. Sastoji se od malog tajništva i predstavnika 53 zemalja, ali nema ovlasti da
proziva države na polaganje računa.
Commission for Sustainable Development
se pokazala
važnim forumom za održavanje ključnih problema o održivom razvoju u međunarodnoj agendi,
među kojima je pošumljavanje, zaštita pitke vode i energije, te je potaknula nekoliko važnih
inicijativa kao što je program za donošenje pokazatelja održivog razvoja. Ona također omogućuje da
se veliki broj nevladinih organizacija uključi u procese Ujedinjenih naroda.
Na Summitu o Zemlji u New Yorku 1997. godine
Commission for Sustainable Development
je
zadužena s novom petogodišnjom agendom, koja se temeljila na primarnim ciljevima
smanjenja
siromaštva i prevelike potrošnje i na bržoj provedbi „
Agende 21
“. Međutim, odbacivanje
prijedloga da se Komisiji omogući uvid u izvještaje „
Agenda 21
“ pojedinih nacionalnih država
ukazuje na kakav problem ona nailazi: ona može zahtijevati od država da podnesu izvješće, ali nema
pravo inzistirati na tome da budu primjerena, a kamoli da se provode.
U svakom slučaju „
Agenda 21
“ predstavlja jedan ogroman korak unaprijed koji ne smije
ostati zanemaren birokratskim državnim upravama ili biti blokiran interesima
multinacionalnih koncerna i globalnih tokova kapitala koji danas vladaju svijetom. Zanimljivo
je navesti iz prvoga dijela kratki dio uvodne preambule: „Čovječanstvo stoji na povijesnoj
prekretnici. Suočeni smo s trajnim nejednakostima između i unutar naroda, s porastom
siromaštva, gladi, bolesti i neobrazovanosti, te neprekidnom razgradnjom ekosustava o
kojima ovisi naš opstanak. Međutim, skladna povezanost sastavnica okoliša i razvoja kao i
veća briga o njima, osigurava zadovoljenje osnovnih potreba, podiže svima životni standard,
vodi boljem gospodarenju i zaštiti ekosustava, te sigurnijoj i boljoj budućnosti. Nijedan narod
to ne može postići sam. Trajno održivi razvitak možemo postići samo zajedno u globalnoj
suradnji“
