Agregatna ponuda i potražnja
VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVNU EKONOMIJU
I PREDUZETNIŠTVO
SEMINARSKI RAD
MAKROEKONOMIJA
AGREGATNA PONUDA I POTRAŽNJA
Mentor: Student:
Dragan Momirović Petar Milunović 136/15
KRUŠEVAC 2015
.
SADRŽAJ:
1.UVOD..............................................................................................................................2
2.OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU DUGOG I KRATKOG ROKA............................3
3.MODEL AGREGATNE TRAŽNJE I AGREGATNE PONUDE.............................3
4.OSNOVNA OBELEŽJA KRIVE AGREGATNE TRAŽNJE...................................4
4.1.FAKTORI POMERANJA AD KRIVE.....................................................................6
5.OSNOVNA OBELEŽJA KRIVE AGREGATNE PONUDE…………………….....7
5.1.KRIVA AGREGATNE PONUDE NA DUGI ROK…………………………….....7
5.2.KRIVA AGREGATNE PONUDE NA KRATAK ROK…………………………..8
5.3.ŠTA UZROKOJE POZITIVAN NAGIB KRATKOROČNE ASKRIVE…….….9
5.4.RAZLOZI POMERANJA KRATKOROČNE AS KRIVE………………………11
6. MODEL AGREGATNE PONUDE I AGREGATNE TRAŽNJE (OD KRATKOG KA
DUGOM ROKU) ......................................................................................................... ....11
6.1. ŠOKOVI NA STRANI TRAŽNJE ......................................................................... 12
6.2. ŠOKOVI NA STRANI PONUDE ........................................................................... 13
7. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 15
LITERATURA ................................................................................................................ 15
1.UVOD
Agregatna ponuda je ukupna količina ponuđena na svakom nivou cena. To je zbir svih roba i
usluga proizvedenih u ekonomiji u datom vremenskom periodu.
Agregatna potražnja je skup svih proizvedenih proizvoda i usluga koje su potrošači spremni
kupiti u nacionalnoj privredi tokom jedne godine, a izražava se njihovim finansijskim
mogućnostima.
U uslovima robne proizvodnje, razmena robe predstavlja osnovni oblik povezivanja
samostalnih robnih proizvodjača i uključivanja u društveni proces reprodukcije. Proces robne
razmene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje određeni odnosi ponude i tražnje datih
vrsta roba.
Ekonomija ima vrlo moćno oruđe za objašnjavanje mnogih promena u našem
ekonomskom okruženju. Da bismo bolje objasnili ravnotežu ponude i tražnje na tržistu
pojedinačnih roba koristićemo krivu ponude i krivu tražnje. Koristeći ta osnovna oruđa videće
se kako se određuje tržišna cena ili kako dolazi do njene konkurencijske ravnoteže, gde se te
dve krive seku ( gde su snage tražnje i ponude tačno u ravnoteži ).
Kretanje cena, cenovni mehanizam, ono je što ponudu i tražnju dovodi do jednakosti ili
ravnoteže. Obim ponude i tražnje za svakom vrstom robe igra značajnu ulogu u formiranju
visine njihovih cena . Ukoliko je ponuda pojedine vrste robe veća nego tražnja, onda je nena

Slika 1.
Agregatna tražnja i agregatna ponuda
Nivo
cena
Agregatna ponuda
Agregatna tražnja
Količina outputa
Agregatna tražnja
je pokazatelj sposobnosti i spremnosti ekonomskih aktera da na
tržištu kupuju raspoloživa potrošna i kapitalna dobra.
Kriva agregatne tražnja
(aggregate
demand – AD)
pokazuje količinu dobara i usluga koju oni žele da kupe pri svakom nivou cena.
Agregatna ponuda
predstavlja ukupan obim proizvodnje koji se ostvari i realizuje u
određenoj zemlji u toku jedne kalendarseke godine. Njen obim pokazuje, u stvari veličinu
društvenog proizvoda date nacionalne ekonomije koja je rezultat iskorišćenosti prirodnog
bogatstva, proizvodnih kapaciteta angažovanosti radno sposobnog stanovništva, dostignutog
nivoa društvene produktivnosti i intenzivnosti rada, kao i opšteg nivoa cena.
1
Kriva agregatne ponude(aggregate supply AS)
pokazije količinu dobara i usluga koja
se može proizvesti i realizovati u određenoj zemlji u toku jednogodišnjeg perioda pri bilo kom
nivou cena.
4. OSNOVNA OBELEŽJA KRIVE AGREGATNE
TRAŽNJE
Kriva agregatne tražnje AD ima negativan (opadajući) nagib. Pod uslovom da je sve
ostalo nepromenjeno, to znači da pad opšteg nivoa cena u privredi dovodi do rasta traženih
količina dobara i usluga
Slika 2.
Kriva agregatne tražnje
P
1
P
2
Agregatna tražnja
AD
0
Y
1
Y
2
Prema jednačini BDP koji smo označili sa Y, ukupna proizvodnja u privredi jednaka je ukupnoj
tražnji, koja se sastoji iz četriri komponente (potrošnje, investicija, državnih izdataka i neto
izvoza):
Y = C + I + G + NX
Opadajuća kriva agregatne tražnje je rezultat promena opšteg nivoa cena koje utiču na
količinu traženih dobara i usluga u privredi. Promene u nivou cena dovode do promena u:
kupovnoj moći novca
realnoj kamatnoj stopi i
neto izvozu
Rast opšteg nivoa cena smanjuje kupovnu moć novca i izaziva smanjenje tražnje dobara
i usluga u jednoj privredi. Obrnuto, pad nivoa cena čini potrošače bogatijim, što podstiče tražnju
za dobrima i uslugama.
Kada nivo cena raste realna kamata stopa raste uslovljavajući pad investicione tražnje.
Povećanje nivoa cena povećava količinu novca koji ljudi žele da drže, odnosno povećava
tražnju za novcem. Ljudima je, dakle potrebno više novca da bi mogli da obavljaju transakcije
po većim cenama. Povećanje tražnje za novcem dovodi do rasta nominalnih kamatnih stopa.
Pošto se na kratak rok stopainflacije ne menja, povećanje nominalne kamatne stope dovodi do
rasta realne kamatne stope. Suočeni sa većim realnim kamtanim stopama biznismeni smanjuju
investicionu aktivnost, s obzirom da su investicije funkcija realne kamatne stope. Rast nivoa
cena na kraju dovodi do smanjenja investicione tražnje, a samim tim i do smanjenja ukupne
tražnje u privredi. U slučaju smanjenja cena, u skladu sa opisanim dešavanjima, došlo bi do
pada realnih kamatnih stopa i pospešivanja investiranja,što bi dovelo do rasta investicione i
ukupne tražnje u privredi.
Analizirajući efekte promena cena na nivo realne kamatne stope, došli smo do zaključka
da više cene u privredi povećavaju realnu kamatnu stopu. Ako se sada podsetimo činjenice da
visina realne kamatne stope opredeljuje ponašanje investitora na novčanom tržištu koji tragaju
za većim prinosima, onda je jasno da će želeti da kupuju našu imovinu (npr. obveznice) jer se
njihovi prihodi povećavaju. Rast tražnje za domaćom imovinom će dovesti do rasta tražnje za
dinarima koji su stranim investitorima potrebni za realizaciju njihovih poslovnih zamisli. U tom
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti