1
1. UVOD
Cilj ovog seminarskog rada je da pokuša u nekoliko stranica da prikaže i upozna sa bosansko-
hercegovačkim piscem dječije književnosti Ahmetom Hromadžićem i njegoim najznačajnijim
djelima.
Najuočljivija karakteristika Hromadžićevih dijela djeci jeste pokušaj da radnju razvija na
nekoliko planova,ali se oni mogu svesti na dva osnovna; realni i imaginarni.Oni se međusobno
uslovljavaju i prožimaju tako da nam se to djelo, naručito u kompenzacionom smislu, čini vrlo
kompleksnim.Veći dio Hromadžićevih knjiga sastavljen je od nekoliko priča,koje se uporedo
razvijaju i jedna drugu ne samo uslovljavaju nego i objašnjavaju tako da su za konačan smisao
od iste važnosti.
2
2. BIOGRAFIJA
Vjerovatno nema djeteta sa prostora bivše Jugoslavije kojem se u rukama nije našla bar jedna
knjiga iz biblioteke
Lastavica
. Za nastanak te biblioteke, njeno uređivanje, ali i knjige
poput
Patuljak vam priča
i
Patuljak iz zaboravljene zemlje
, redovne lektire svakog osnovca,
odgovoran je Ahmet Hromadžić .
Ahmet Hromadžić bio je romansijer i pripovjedač. Rođen je 1923. godine u Bjelaju pod
planinom Osječenicom kod Bosanskog Petrovca. Osnovnu školu završio je u Bosanskom
Petrovcu, a Tehničku i Višu pedagošku školu u Sarajevu. Učestvovao je u Drugom svjetsko ratu,
tokom kojeg, 1944. godine, kao novinar
Oslobođenja
upoznaje Skendera Kulenovića kome
pokazuje priče.Nakon rata radio je kao novinar u
Sarajevskom dnevniku
, a zatim kao glavni
urednik lista
Krajina
u Bihaću te urednik kulturne rubrike sarajevskog lista
Oslobođenje
. Bio je
glavni i odgovorni urednik omladinskog časopisa za književnost
Zora
gdje objavljuje svoje
priče te veliki broj književnokritičkih i publicističkih tekstova, filmskih i pozorišnih kritika.
Jedno vrijeme bio je i glavni urednik u omladinskom izdavačkom poduzeću Narodna prosvjeta,
kasnije nazvanom
Veselin Masleša
(danas Sarajevo Publishing). Kao urednik u
Masleši
pokreće i
uređuje legendarnu dječiju biblioteku
Lastavica
.Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa
Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom,
pokreće međunarodnu književnu manifestaciju Sarajevski dani poezije u organizaciji Društva
pisaca BiH 1962. godine.
Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i pozorišne kritike, književne
reportaže, crtice i članke. Jedan je od rijetkih dječijih pisaca na ovim prostorima koji je njegovao
bajku kao književni rod. Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, a djela su mu
prevođena na mnoge svjetske jezike i uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih
zemalja (Italija, Norveška, Belgija...).Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke
publike,a posebno djece Hromadžić je često nazivan "bosanskim Andersenom", a u njegovim
djelima prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju, sa prepoznatljivosti krajolika planine
Osječenice, Bjelajske kule te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim
nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netaknutoj prirodi
oko Bosanskog Petrovca.
Za književni rad dobio je brojne nagrade i priznanja među kojima su nagrada Narodne omladine
Jugoslavije (1948.), Mladog pokoljenja (1971.), Zmajevih dječjih igara(1973.), Kurirček (1974.),
