SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU
AKCIDENTI U SAOBRAĆAJNOM TOKU, MJERE
PREVENCIJE I PREDOSTROŽNOSTI
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Ekologija u saobraćaju
Mentor:
Student:
Travnik, oktobar 2018.
2
2. OPASNOST, AKCIDENT I NESREĆA VELIKIH
RAZMJERA
Svaka proizvodnja, transport i trgovina, kao i sve privredne aktivnosti vezane su za
postojanje mjesta opasnosti. Za menadžment je važno otkriti sva mjesta opasnosti i
napraviti procjenu vjerovatnoće nastanka te opasnosti. Saobraćajni menadžment markira i
otkriva mjesta opasnosti kao i ''vruće tačke''. Cilj je smanjiti broj mjesta opasnosti i stalno
pratiti vjerovatnoću nastanka.
Tako kontrolisana mjesta opasnosti nazivaju se hazardi. Nastanak nepredviđene
opasnosti menadžment naziva akcidentom. Uloga menadžmenta jeste da smanji
vjerovatnoću nastanka akcidenta, da ga predvidi i obilježi kao hazard. Ukoliko se nakon
nastanka akcidenta uspostavi domino efekat ( slijed drugih nepredviđenih opasnosti ) onda
nastaje nesreća velikih razmjera.
Osnovni pojmovi:
Okoliš
Prema Websterovom rječniku pojmova, okoliš
je sve ono što okružuje; uvjeti koji
okružuju, utjecaji ili sile koji utječu na rast i razvoj živih bića.
1
Hazard/prijetnja
Pod pojmom hazard, podrazumijeva se izvor opasnosti. Riječ hazard arapskog je
porijekla i izvedena je od riječi az-zahr što na arapskom jeziku označuje igru kockom.
Hazard je nedovoljno utvrđen rizik, odnosno potencijalni rizik, kojem dimenzije nisu
poznate ili su tek djelomično poznate.
Prirodni hazardi
Prirodni hazardi su prirodni procesi koji mogu biti opasni za ljude i njihovu
imovinu. Prirodnim hazardima se smatraju: potresi, uragani, poplave, vulkanske erupcije,
velika klizišta itd. Svake godine prirodni hazardi uzrokuju velike gubitke u ljudskim
životima i materijalnim dobrima. Značaj svih prirodnih hazarda je njihov potencijal za
stvaranje katastrofa, u kojima su štete za ljude, okoliš i društvo u cjelini takve da je proces
obnove dugotrajan proces koji zahtijeva velika materijalna ulaganja.
Pojam nesreće
Nesreća je ozbiljan prekid funkcionisanja zajednice ili društva uzrokujući
razmjerama velike ljudske, materijalne, ekonomske ili ekološke gubitke koji prevazilaze
mogućnosti pogođene zajednice da se sa nastalim posljedicama nosi vlastitim resursima.
1
http:// www.webster.edu Webster University (pristupljeno 25.10.2018.)
3
Pojam katastrofe
Ozbiljan poremećaj funkcionisanja društva ili zajednice uključujući veliki gubitak
ljudskih života, materijalnih i ekonomskih sredstava te šteta u okolišu, koji prevazilazi
mogućnosti pogođenog društva ili zajednice.
Vrlo je teško pojmovno odrediti šta je to nesreća a šta je katastrofa tako da su
definicije ova dva pojma često identična ali je razmjera žrtava i štete glavna odrednica za
određivanje ova dva pojma.
Da bi se neki poremećaj proglasio katastrofom, mora prouzrokovati velike žrtve i
štete. Većina država katastrofom smatraju događaje koji za posljedicu imaju:
•
štetu jednaku 1% bruto nacionalnog dohotka ili veću,
•
broj ugroženih ljudi 1% ili više od cijele populacije,
•
broj poginulih (100 ili više ljudi).
Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestuju se kao
nastajanje potresa, požara (uključujući i šumske požare), poplave, suše, snježne lavine,
olujnog nevremena, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, vulkanskih erupcija i dr.
Jedna od zajedničkih karakteristika prirodnih ugrožavanja, koja se odnosi na većinu
njih, je iznenadnost nastanka (npr. potresi, odroni i klizanje tla, požari otvorenog prostora i
dr.), iako se kroz naučna dostignuća i modernu tehnologiju, danas već može predvidjeti
nastanak neke od prirodnih katastrofa po mjestu i vremenu (npr. poplave, uragani niske
temperature, suša, tuča i sl.).
Sadržaji mitova često pričaju o sves vjetskim propastima koje okončavaju sav ili
gotovo sav život. Vrlo je vjerojatno da su one izrasle iz nesreća manjega opsega koje su
preuveličane u sjećanju i koje su doživjele nova preuveličavanja u legendi.
Ljudi su se kroz hiljade godina evolucije razvili u najmoćniju živu silu, mnogi od
nas smatraju se gospodarima našeg planeta koji, ako izuzmemo božansku prisutnost,
nemaju kome odgovarati. Možda je upravo takav stav nekih od nas razlog zbog kojeg nas
Zemlja povremeno sama podsjeti na to da nismo gospodari planete Zemlje.
Katastrofe i velike nesreće nastale djelovanjem prirodnih sila mogu se sagledati kao
uzročne opasnosti prirodnih nesreća i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna
dobra te okoliš i prema uzroku nastajanja mogu se razvrstati na slijedeće:
Atmosferski
– olujni vjetar, suša, grad, snježni nanosi, ...
Geološki
– zemljotresi, tsunami, odron/tonjenje tla, aktiviranje vulkana, i dr;
Hidrološki
– riječne poplave, dizanje nivoa mora...
Ekološki
– požar, degradacija tla, zagađenja...
Biološki
– epidemije zaraznih bolesti, najezda biljaka, životinja i kukaca
