Akcionarsko društvo i njegova uprava
AKCIONARSKO DRUŠTVO I NJEGOVA UPRAVA
/Seminarski rad/
Student:
Nastavnik:
SADRŽAJ:
UVOD..................................................................................................3
1. Pojam akcionarskog društva .......................................................4
2. Osnivanje akcionarskog društva ................................................6
3. Preuzimanje akcionarskih društava
prema nacionalnom
zakonodavstvu
..............................................................................7
3.1. Ponuda za preuzimanje .....................................................8
3.2. Postupak preuzimanja .......................................................9
3.3. Okončanje postupka preuzimanja .................................10
4. Jednodomno upravljanje ...........................................................11
4.1. Odbor direktora ...............................................................12
5. Dvodomno upravljanje...............................................................13
ZAKLJUČAK........................................................................................15
LITERATURA...................................................................................... 16
2

1. POJAM AKCIONARSKOG DRUŠTVA
Akcionarsko društvo se u uporednom pravu naziva različito:
la societe anonyme
ili
societe par actions
- u francuskom pravu;
company limited by shares
ili
company limited by
guarantee, joint stock company
- u britanskom pravu; (
joint stock
)
corporation
– u američkom
pravu;
Aktienge-sellschaft
- u nemačkom pravu; deoničko društvo – u hrvatskom pravu; a u
srpskom Trgovačkom zakoniku iz 1860. godine nazivano je bezimeni ortakluk itd.
Akcionarsko društvo je privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili
fizičkih lica u svojstvu akcionara radi obavljanja određene delatnosti, pod zajedničkim
poslovnim imenom, čiji je osnovni kapital utvrđen i podeljen na akcije određene nominalne
vrednosti.
U pravnoj teoriji akcionarsko društvo je udruženje više lica koja učestvuju svojim
ulozima u osnovnom kapitalu koji je podeljen na akcije, kojim društvo odgovara za svoje
obaveze, dok članovi ne odgovaraju, već samo snose rizik do visine unetog uloga.
Akcionarsko društvo je društvo kapitala koje sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja
izdavanjem (emitovanjem) akcija. Ono je istovremeno udruženje kapitala i članova, koji pod
zajedničkim poslovnim imenom, obavljaju privrednu delatnost i posluju sa namerom da
steknu dobit. Ulog u akcionarsko društvo u zamenu za izdavanje akcija može biti u novcu ili
u stvarima i pravima, a ne u radu i uslugama društvu, bilo da su izvršeni ili budući. Izuzetno,
nenovčani ulog u zatvoreno akcionarsko društvo može biti u izvršenom radu ili u uslugama
društvu ako je to određeno osnivačkim aktom. Ugovoreni ulozi koji se unose u novcu
uplaćuju se do registracije društva i to najmanje 50% nominalne vrednosti upisanih akcija,
odnosno 50% računovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, a ostatak se
uplaćuje u roku od dve godine od dana registracije društva.
Osnivački akt akcionarskog društva sadrži naročito:
puno ime i prebivalište fizičkog lica, odnosno poslovno ime i sedište pravnog
lica svakog osnivača društva;
poslovno ime i sedište društva;
delatnost;
označenje da li je društvo otvoreno ili zatvoreno;
iznos osnovnog kapitala, upisanog i uplaćenog, i način njegovog unošenja,
odnosno oblik u kome se unosi ulog;
broj akcija i njihovu nominalnu vrednost, odnosno računovodstvenu vrednost
ako nema nominalne vrednosti;
broj akcija svake vrste i klase koje su upisane i izdate;
identifikaciju osnivača koji daje nenovčane uloge, opis tih uloga i broj i vrsta
akcija za te uloge;
trajanje društva, osim ako je osnovano na neodređeno vreme;
Lucija SPIROVIĆ – JOVANOVIĆ, Ljubiša DABIĆ,
„Trgovinsko pravo“
, Međunarodni naučni forum "Dunav
– reka saradnje", Beograd, 2008., str. 406
.
4
ukupni ili procenjeni iznos troškova u vezi sa osnivanjem društva koji padaju
na teret društva, pre nego što je utvrđeno da društvo ispunjava uslove za
početak rada;
posebne pogodnosti do dana osnivanja društva date osnivačima;
imena i adrese prvog direktora, odnosno članova prvog upravnog odbora;
ovlašćenje upravnom odboru da izda odobrene (ovlašćene, neizdate) akcije u
skladu sa zakonom i statutom;
ograničenja prenosa akcija zatvorenog akcionarskog društva i
druga pitanja koja u skladu sa zakonom mogu biti sastavni deo osnivačkog akta
ili statuta društva.
Ako se akcije ili druge hartije od vrednosti stiču unošenjem stvari i prava, njihovo
plaćanje se vrši unošenjem tih stvari i prava u imovinu društva najkasnije u roku od dve
godine od dana registracije društva. Osnovne karakteristike akcionarskog društva:
to je društvo kapitala u kome nije bitno ko u njemu učestvuje s kapitalom nego je bitan
ulog u osnovni kapital društva čija pravna sudbina nije vezana za lice koje ga je u
društvo unelo (po pravilu ulog ostaje u društvu i kada se akcionari menjaju);
osnovni kapital podeljen je na akcije koje se, po pravilu, pravnim poslovima mogu
prenositi sa jednog na drugo lice;
akcionar odgovara za obaveze društva do visine svog uloga, a ne odgovara za obaveze
društva svojom imovinom jer je imovina društva, kao i kod ostalih društava, odvojena
od imovine akcionara;
srazmerno kapitalu koga ima u društvu (broju akcija) akcionar ima pravo na
upravljanje;
akcionarsko društvo ima svojstvo pravnog lica i za svoje obaveze odgovara svojom
imovinom;
akcionarsko društvo je privredno (trgovačko) društvo koje se bavi trgovinskim
poslovima radi sticanja dobiti u čijoj deobi učestvuju akcionari;
nastaje donošenjem osnivačkog akta i registracijom, kada stiče svojstvo pravnog lica;
posluje pod realnim poslovnim imenom (firmom), koje sadrži oznaku "akcionarskom
društvo" ili skraćenu oznaku "a.d." ili "ad";
društvo osnivaju najmanje dva lica, bilo pravna, bilo fizička, a samo izuzetno,
pomposebnim pravilima, može ga osnovati jedno lice;
akcionarsko društvo nastaje, posluje i prestaje u režimu imperativnih normi.
članstvo se menja prodajom akcija, što ne utiče na postojanje samog društva.
Akcionarsko društvo prestaje iz sledećih razloga:
kad odluku o prestanku društva donosi skupština, odnosno sud
Slavoljub J. VUKIĆEVIĆ, Žarko ANĐELKOVIĆ,
„Trgovinsko pravo sa osnovama prava“
, Leskovac, 2006.,
str. 191.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti