Akcionarstvo i akcionarski kapital
UNIVERZITET EDUCONS
FAKULTET ZA USLUŽNI BIZNIS
SREMSKA KAMENICA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
FINANSIJSKA TRŽIŠTA
AKCIONARSTVO I AKCIONARSKI
KAPITAL
Mentor:
Student:
Prof. dr Milenko Dželetović Stojković Predrag
Sremska Kamenica, februar, 2014. god.
Sadržaj
1. Pojam i karakteristike akcija....................................................................................4
1.1. Izgled akcije.........................................................................................................4
1.1.1. Talon akcije....................................................................................................... 5
1.2. Prava iz akcija.......................................................................................................6
1.2.1. Pravo na vlasništvo............................................................................................ 6
1.2.2. Pravo na dividendu............................................................................................7
1.2.2.1. Odluka o dividendi.........................................................................................8
1.2.2.2. Dividenda i dividendna politika......................................................................8
1.2.2.3. Oblici dividende..............................................................................................9
1.2.2.4. Isplata dividende...........................................................................................10
1.2.2.5. Relevantnost dividende.................................................................................10
1.2.3. Pravo glasa.......................................................................................................10
1.2.4. Pravo preče kupovine......................................................................................11
1.2.5. Pravo na udeo u imovini..................................................................................11
1.2.6. Pravo na prenos vlasništva...............................................................................11
2

1. Pojam i karakteristike akcija
Postoje brojne vrste hartija od vrednosti medutim ako posmatramo dugoročne
hartije od vrednosti osnovna podela je na akcije i obveznice. Akcije se u ovoj podeli
smatraju vlasničkim a obveznice dužničkim (dugovnim, kreditnim) hartijama od
vrednosti. Razlike se takode vide i u prinosu od ovih hartija od vrednosti, dok dividenda
kao prinos od akcija nije izvesna i emitent nema pravne obaveze da je isplati, dotle
kamata kao prinos na obveznicu je izvesna, jer u krajnjem slučaju vlasnik obveznice
moze traziti pokretanje postupka likvidacije i stečaja ako emitent ne ispuni obaveze po
osnovu kamate ili glavnice. Akcija u suštini predstavlja potvrdu o vlasništvu nad
uloženim sredstvima u kompaniju koja emituje akcije. Kompanije koje emituju akcije su
akcionarska društva, a njihovi vlasnici su svi oni koji poseduju akcije te kompanije .
Kompanije emituju akcije iz dva osnovna razloga, da bi prikupila odredena finansijska
sredstva i da bi izvršila distribuciju vlasništva, ali i rizika. Svaka akcija ima svoju
nominalnu vrednost, i ona služi kao obračunska kategorija, da bi se izračunao srazmeran
udeo akcionara u vlasništvu kompanije, moguće je da akcija nema izričito utvrđenu
nominalnu vrednost, ali se u tom slučaju udeli izračunavaju podelom kapitala na ukupan
broj emitovanih akcija.
Akcija nema vremenskog ograničenja i ona je vezana za sudbinu preduzeća, dok
je ono poslovno aktivno akcija je vazeća. Dividenda nije jedini profit koji mozemo
ostvariti ako posedujemo akcije, povećanje tržišne cene akcije naziva se kapitalni dobitak
i on je danas značajniji za vlasnike akcija. Cena akcija može da padne ispod cene po
kojoj smo kupili akciju i onda je u pitanju kapitalni gubitak. Investiranje u akcije je
isplativ ali i rizičan posao, zato kupci akcija koriste usluge firmi koje se bave procenom
rizika i trzisne vrednosti akcija.
1.1. Izgled akcije
Sertifikat (share certificate) predstavlja potvrdu o vlasništvu nad akcijama. Ova
potvrda sadrži bitne elemente kao sto su broj, vrsta i serijski broj akcija koje poseduje
akcionar, zatim pečat i potpis jednog od direktora i sekretara kompanije. U registar
akcija koji vodi kompanija, upisuju se podaci o vlasniku akcija (ime, prezime, adresa i
broj akcija koje poseduje), ovaj upis predstavlja dokaz o vlasništvu . Zbog stalne
tendencije dematerijalizacije poslova na berzi, sertifikati se sve ređe izdaju, jer se vrši
kompjuterska evidencija. Akcije spadaju u strogo formalne pismene izjave i one moraju
imati sve zakonom propisane elemente. U osnovi akcija se sastoji iz dva dela:
-
plašta akcije,
-
kuponskog tabaka .
Plašt akcije sadrži:
-
firma i sedište emitenta,
-
oznaka da je reč o akciji i vrsta akcije,
4
-
oznaka serije sa kontrolnim brojem akcije,
-
redosled emisije,
-
ukupan obim emisije,
-
nomonalna vrednosti broj akcija,
-
ime kupca akcije ili oznaka na koga akcija glasi,
-
prava koja proističu iz akcije,
-
mesto i datum izdavanja akcije,
-
faksimil potpisa ovlašćenog lica emitenta i pečat emitent.
Kuponski tabak sadrži:
-
firmu i sedište emitenta,
-
redni broj kupona za naplatu dividende,
-
oznaku serije sa kontrolnim brojem akcije po kojoj se isplaćuje
dividenda,
-
godina za koju se dividenda isplaćuje,
-
faksimil potpisa ovlašćenog lica.
1.1.1. Talon akcije
Talon akcije nije hartija od vrednosti, već se više smatra kvalifikovanim
legitimacionim papirom. On nije propisan Zakonom o hartijama od vrednosti kao
sastavni deo akcije. Medutim, talon se uz akciju, a pre svega uz kuponski tabak vrlo često
pojavljuje i njegova je funkcija više praktične prirode, jer pomoću njega, po
iskorišćavanju svih kupona za isplatu dividendi, imalac kuponskog tabaka od izdavaoca
akcije ponovo zahteva izdavanje novog kuponskog tabaka - sa kuponima, radi isplate
dividendi za naredni vremenski period (od 10 do 20 godina). Iz napred navedenog
posebno proizilazi da svaka akcija ne mora da ima talon i da bude pravno valjana, tj. da
proizvodi pravno dejstvo.
Talon sadrži oznaku da je talon, ima serijski broj sa kontrolnim brojem akcije na
koju se isti odnosi, izjavu emitenta da će donosiocu talona izdati novi kuponski tabak sa
novim brojem kupona za naplatu dividendi (pošto su kuponi iz ranijeg kuponskog tabaka
već, u određenom vremenskom periodu, iskorišćeni za naplatu dividende). Talon sadrži i
faksimil potpisa ovlašćenog lica - izdavaoca akcije. Postoje neka gledišta koja talon čak
smatraju ispravom, pomoću koje se ostvaruje naplata dividende.
Talon nije kupon za naplatu dividende, jer se pomoću njega samo lakše ostvaruje
pravo na izdavanje novog kuponskog tabaka, pomoću kojeg bi se ostvarila sukcesivno
(kroz više kalendarskih godina) isplata dividende. Putem njegove prezentacije se lakše
dobija kuponski tabak sa kuponima i tada on poprima karakter legitimacione isprave.
Međutim, kada imalac talona i akcije (kao glavne isprave) nisu ista lica, a imalac akcije
se protivi izdavanju kuponskog tabaka sa kuponima, tada imalac talona neće moći da
ostvari svoj cilj i dobije novi kuponski tabak sa kuponima, jer je pravo imaoca glavne
hartije -akcije jače od imaoca talona. Da bi se ovo izbeglo, u nekim državama je
predviđeno da se talon ne može samostalno prenositi, tj. da se talon može prenositi samo
uz prenos akcije ili plašta, kao osnovne isprave sa jačom pravnom snagom. Kad bude
5

Jedan od metoda za praćenje menadžera je i ostavljanje nadzornog odbora
kompanije, takođe se vrši i revizija finansijskih izveštaja kompanije(auditing), to rade
nezzavisne revizorske kuće i tom metodom omogućava se kontrola dali menadžeri rade u
interesu akcionara. Postoje brojni načini da se menadžment motiviše ka akcionarskim
interesima.
To su:
• Bonusi u novcu i stoku - dodeljuju se na kraju obračunskog perioda na osnovu
profita i pojedinačnih performansi. Nosi opasnost od prenaglašenog
posvećivanja kratkoročnim rezultatima .
• Odgođeni bonusi i kompenzacije - podsticaji u novcu ili stoku koji su
odgođeni do nekog budućeg perioda sa ciljem vezivanja direktora za
preduzeće.
• Stok opcije - omogućava direktorima da u budućnosti kupuju akcije po ceni
koja je važila u trenutku odobrenja ovog podsticaja tako da će menadžeri težiti
da ostvare što višu cenu akcija na dug rok.
• Akcije za uspešne performanse
• Odgođena plaćanja akcija
1.2.2. Pravo na dividendu
Osnovni prinos koji se ostvaruje vlasništvom nad akcijama naziva se dividenda.
Zavisi od poslovnog rezultata i izražava se u procentima nominalnog iznosa.
Akcionarima se raspoređuje jednaka dividenda na svaku akciju. Najčešće se isplaćuje
jednom godišnje nakon godišnje skupštine. Kada akcionarsko društva utvrdi dobit, najpre
se isplaćuje eventualno učešće zaposlenih u dobiti,zatim se plaća porez na dobit, a
preostala suma dobiti se deli na dividende i na deo koji se odobrava rezervama, tj. Za
internu akumulaciju. Osim što društvo plaća porez na dobit i akcionar plaća porez na
dohodak, tako da se može reći da je akcionarsko društvo i njegova dobit dva puta
oporezovano. Politika dividendi treba da dovede do maksimiziranja bogatstva akcionara.
Veliki akcionari imaju u interesu da se dividenda isplaćuje u što manjem procentu kako
bi izbegli plaćanje dvostrukog poreza. Ovo ukazuje na činjenicu da se vlasnici akcija
suočavaju sa mnogo većim rizikom nego vlasnici obveznica koji dobijaju kamatu
nezavisno od visine dobiti, jer dividenda zavisi od poslovnih rezultata. Međutim, u
uslovima inflacije akcije su manje rizične od obveznica jer imaju dividendu koja varira u
zavisnosti od visine dobiti na koju se prenosi i inflacija koja je ugrađena u prihode. Ovo,
naravno, ne važi za hiperinflaciju koja anulira svako zdravo poslovanje. Kompanije koje
ostvare pozitivan poslovni rezultat, mogu da vrše raspodelu neto dobiti, i u toj raspodeli
akcionarima pripada deo srazmeran
njihovom ulogu, međutim kompanije prvenstveno moraju da izvrše obaveze
prema vlasnicima obveznica i prioritetnih akcija, čak i kada posluju sa gubitkom. Isplata
dividendi nije obaveza akcionarskih društava jer se dobit može i reinvestirafi i akcionari
tada ostaju uskraćeni za njih.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti