1
AKUMULATORI
Uvod
Elektncni akumulatiori su sekundami hemijskJ Izvori elektricne ehergije, jer pri punjenju elektricnu
energiju pretvaraju u hemijsku a pri praznjenju hemijsku energiju pretvaraju u elektricnu i postaju
izvori eiektricne energije jednosmjeme struje.
Na brodovima se akumulatori koriste
kao pomocni i l i rezervni izvori eiektricne energije. Na
manjim brodovima i motornim camcima mogu u luci napajati ogranicen broj potrosaca dok
generatori ne rade. Kod vecih brodova je primjena akumuiatora raznovrsna i vrlo vazna.Koriste se
kao rezervni izvori napajanja u slucaju nuzde, jer u slucaju kvara cj. nestaaka napona u glavnoj
mrezi, automatski se ukljucuje akumutatorsko rezervno napajanje. (Shema br 33) Podnaponski releji
EC915, FC916 , kad nestane napona u mrezi, automatski ukljuce rezervnu rasvjeru u svim vaznim
djelovima broda, navigaciona svjetia i ostaia vazna trosila vec prema vrsti broda (vidi shemu). Na
shemi se vidi da je direktno na napon akumuiatora vezano vise trosila: Automacski sistem
daljinskog upravijanja glavnom pogonskom masinom (propuizivni dizel motor) s komandnog
mosta. stratovanje luckog dizel-generatora, signalizacija sistema dojave pozara, alarmi i ostali razni
signalni uredaii. .sredstva veze(telefoni,interfoni), VHF uredaj i prenosna signaina "Aidis" lampa.
Akumulaton se koriste i u prenosnim uredajima koji se upotrebljavaju na brodu, kao I za prenosne
radiostanice i si.
Iako na brodoviina danas iinamo vrlo
pouzdane rezervne dizel agregate, koji se automatski
ukliucuju kad nestane napona u mrezi , ugraduju se akumulatori kao rezervna napajanja za odrectena
vazna trosila. SOLAS konvencija trazi da se uz takav generator, na brodu od 500 BRT i vise, kao
kratkotrajni izvor ugrade akumulatori dovoijno velikog kapaciteta da mogu napajan najvaznija
trosila najmanje pola sata ako zataje glavni i generator za nuzdu.
Na brodovima se najcesce primjenjuju olovni akiunulaton a l i ima i alkalnih akumulatrora (celicnih
i l i Edisonovih i Junger-ovih).
Olovni akumulatori
Olovni akumulaton imaju elektrode od olova. Elektrolit im je razblazena sumpoma kiselina u
destiliranoj vodi. Posude moraju b i t i od materijala na koji hemijski ne dieluje surnpoma kiselina. To
je staklo, pfasticne masc.tvrde gume i dr.
Novi akumulator s olovnim elektrodama treba najprije "formirati".
Formira se akumulator tako sto se prikjjuci na propisani jednosmjerni napon it pri tom se na
plocama (elektrodama) forrruraju slojevi olovnog dioksida
PbO
2
na "+" ploci (anodi) i cistog olova na
" - " ploci (katodi). Izrnedu anode i katode sada postoji razlika potencijala koja je posljedica
polarizacije elektroda usljed prolaska eiektricne struje. Polarizacija koju smo kod galvanskih
elemenata morali sprecavati depolarizatorima ovdje se koristi za stvaranje razlike potencijaia
t j . e lekrromotorne sile akumuiatora. Ova elektromotoma sila aioimuiatoru daje mogucnost da radi
kao izvor elektncne energije. Sada formiran akumulator moze se prazniti i opet punni jcr je ovaj
hemijski proces reverzibilan.
Kapacitet akumuiatora
Kolicina naelektrisanja koju potpuno napunjeni akumulator moze da preda pri prainjenju, do
dozvoljene granice praznjenja, naziva se kapacitet akumuiatora (Q).Q
=I
pr
x t
pr
(I
PR
i T
PR
su struja
4
ponekad i razrijedena sa speciftcnom gustinom y=l.400 (41.4°Be).
Kod pripremanja elektrolita treba pripreraiti odgovarajuce posude u kojima ce se
razblazivati kiselina. To trebaju biti neoStecene posude emajlirane, staklene ili plasticine. Kod
pripreme elektrolita treba sipati sumpornu kiselinu u tankom mlazu u destiliranu vodu i stalno
mijesati stakienim, drvenirn ili plasticnim stapom.
ZABRANJENO
je sipati vodu u sumpornu kiselinu radi naglog razvijanja velike kolicine
toplote, pa doiazi do naglog kipljenja i izbacivanja elektrolita.
Elektrolit se sipa u celije tek kada njegova temperatura padne na temperacuru okoline.
Pripremljcn elektrolit se sprema u zatvorenim posudama.
Punjenje akumulatora
Kad se akumulator isprazni treba ga u roku od 24 sata prikljuciti na punjenje. [zvor za punjenje
mora imati odgovarajuci napon. Akumulator se veze pozitivrum polom na pozitivni pol izvora za
punjenje, a negativni za negativru pol izvora.
Prije pocetka samog punjenja treba:
- Otvonti cepove akumulatora,
- Izmjenti specificnu gustinu gustinu elektrolita (2U22°Be),
- Prekontrolisati visinu eletarolita koji treba da biti najmanje 15mm iznad ploca, ako
nije treba doliti hemijski cistom (destilovanom) vodom do potrebne razme.
- Ispitati polove izvora za punjenje i akumulatora, ako nisu vidljivo oznaceni,
pomocu voltmetra jednosmjerne struje.
Ispraznjen akumulator ne smije imati napon manji od 1.83 V. Kad se akumutator zeli puniti
napon izvora za punjenje mora biti nesto veci od napona akumuiatora (EMSa). Ako punimo
strujom punjenja (I
P
), akumulator una unucrasnji otpor (Ru), napon izvora za punjenje ce biti:
U
p
= EMS
a
+ I
p
x R
u
Tokom punjenja zbog hemijskog procesa punjenja tj. stvaranja olovnog dioksida i olova na
elektrodama povecava se koncenrracija elektrolita koji se nalazi u porama ploca, zbog cega se
povecava elektromotoma sila akumulatora i njegov unurrasnji otpor. Zbog toga mora se tokom
punjenja mijenjati ili napon punjenja ili struja punjenja.
Punjenje akumulatora se moze vrsiti:
- Stalnom strujom
- Stalnim naponom
Punjenje stalnom jacinom struje
Pn punjenju akumulatora elekiromotoma s i l a raste kako raste koncenrracija elektrolita u
akumulatoru. Napon na stezaljkama akumulatora (U
A
) se mijenja po krivi pnkazanoj na slici br. 6.
Od 2.0 raste do 2.75 V po celiji tokom punjenja, da bi struja punjenja bila konstantna. Ovakva
promjena napona postize se promjenom orpora R (slika br. 5.). Iz slike br. 6. vidirno po krivi
struje
