Akutni Infarkt Miokarda
AKUTNI INFARKT MIOKARDA
AKUTNI INFARKT MIOKARDA
1
SADRŽAJ
DEFINICIJA
2
ETIOLOGIJA I EPIDEMIOLOGIJA
2
KLASIFIKACIJA
2
FAKTORI RIZIKA
3
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
4
KLINI
Č
KA SLIKA
6
FIZIKALNI PREGLED
7
PRETRAGE
8
LIJE
Č
ENJE
9
REHABILITACIJA
11
SEKUNDARNA PREVENCIJA
12
PREPORUKE ZA PACIJENTA
15
PRILOZI:
17
LISTA LIJEKOVA ZA TERAPIJU AKUTNOG INFARKTA
MIOKARDA, REGISTROVANIH U RS
17
KLASIFIKACIJA PREPORUKA
18
LITERATURA
19

AKUTNI INFARKT MIOKARDA
3
•
Infarkt dijafragmalnog zida,
•
Infarkt zadnjeg zida.
Klini
č
ka klasifikacija razli
č
itih tipova akutnog infarkta miokarda
•
Tip I
Spontani infarkt miokarda nastao primarno, uslijed ishemije uzrokovane erozijom
i/ili rupturom plaka, fisurom ili disekcijom koronarne arterije.
•
Tip II
Infarkt miokarda nastao sekundarno, uslijed ishemije uzrokovane pove
ć
anom
potražnjom za kisikom i/ili smanjenom ponudom kisika, kao što su koronarni
spazam, koronarni embolizam, anemija, aritmija, hipertenzija ili hipotenzija.
•
Tip III
Iznenadna neo
č
ekivana sr
č
ana smrt, uklju
č
uju
ć
i sr
č
ani zastoj,
č
esto sa
simptomima koji ukazuju na mikardnu ishemiju, pra
ć
ena sa novonastalom
elevacijom ST segmenta ili novonastalim blokom lijeve grane (LBBB) ili
novonastalim trombom u koronarnoj arteriji, dokazano angiografijom i/ili putem
autopsije, ako smrt nastupi prije nego što se uzmu uzorci krvi ili prije pojave
sr
č
anih biomarkera u krvi.
•
Tip IVa
Infarkt miokarda udružen sa perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) .
•
Tip IVb
Infarkt miokarda udružen sa trombozom stenta dokumentovanom angiografijom
ili autopsijom.
•
Tip V
Infarkt miokarda udružen sa operacijom aorto-koronarnog premoštenja (CABG).
FAKTORI RIZIKA
Infarkt miokarda je rezultat opstrukcije koronarne arterije ateromom nastalim u
procesu ateroskleroze.
Faktori rizika vezani za koronarnu aterosklerozu su:
Hipertenzija
Rizik od koronarnog oboljenja srca progresivno raste
sa porastom krvnog pritiska.
AKUTNI INFARKT MIOKARDA
4
Gojaznost
Centralna gojaznost je zna
č
ajniji marker rizika za
koronarno sr
č
ano oboljenje od opšte gojaznosti.
Hiperlipidemija
Rizik od nastanka koronarne bolesti raste ako je
pove
ć
an ukupni nivo holesterola u plazmi i/ili LDL, i
ako je niska vrijednost HDL u plazmi
.
Dijabetes
Rizik za koronarnu bolest pove
ć
an je 2-3 puta za
muškarce i 3-5 puta za žene oboljele od dijabetesa.
Pušenje
Pušenje je veliki faktor rizika za akutni infarkt
miokarda. Prestanak pušenja zna
č
ajno smanjuje rizik,
nakon 1 godine od prestanka pušenja rizik je manji za
50%.
Alkohol
Veza izme
đ
u akutnog infarkta miokarda i konzumiranja
alkohola je korelativna - najniži rizik je pri umjerenom
konzumiranju alkohola.
Porodi
č
na
anamneza akutni
infarkt
Rizik od nastanka infarkta miokarda je ve
ć
i ukoliko je u
porodici bilo ishemijskog oboljenja srca.
Pol
Muškarci su u ve
ć
em riziku od oboljevanja od
koronarne bolesti, a rizik kod žena se pove
ć
ava poslije
menopauze.
Dob
Rizik se pove
ć
ava sa godinama.
DIJAGNOZA I DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
Dijagnoza je prvenstveno zasnovana na karakteristi
č
noj istoriji bolesti.
Dijagnoza akutnog infarkta miokarda se postavlja na osnovu:
•
Postojanja tipi
č
nog bola u grudima,
•
Evolutivnih promjena na serijski uzimanim EKG-ima,
•
Evolutivnih promjena serumskih kardijalnih markera.
Veoma je važno razlu
č
iti šta je uzrok bola u grudima, posebno diferencirati
ishemijski od neishemijskog bola u grudima.
Neishemijski bol može biti uzrokovan nekim drugim ozbiljnim uzrokom,
koji tako
đ
e zahtijeva hitno lije
č
enje, npr. disekcija aorte, perikarditis ili
plu
ć
na embolija.

AKUTNI INFARKT MIOKARDA
6
•
Anamneza o tipi
č
nom bolu u grudima, fizikalni pregled i EKG testiranje
uglavnom su dovoljni za dijagnostikovanje akutnog infarkta miokarda.
•
Ukoliko dijagnoza nije jasna, rade se dodatni testovi sr
č
anih markera u
stanicama hitne pomo
ć
i, na osnovu kojih se vrši klini
č
ko procjenjivanje i
upu
ć
ivanje na daljnje lije
č
enje.
•
Akutni infarkt miokarda zahtijeva hospitalizaciju i lije
č
enje u koronarnim
jedinicama na sekundarnom nivou.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, važan je stalni rad ljekara na primarnoj i
sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti.
•
Potrebno je kontinuirano savjetovati pacijente da se u slu
č
aju iznenadne
pojave bola u grudima odmah jave u hitnu službu doma zdravlja.
•
Odre
đ
ivanje sr
č
anih enzima mogu
ć
e je u hitnim službama domova zdravlja u
Republici Srpskoj i bitno je za potvr
đ
ivanje infarkta bez ST elevacije.
KLINIČKA SLIKA
Akutni infarkt miokarda daje raznovrsnu klini
č
ku sliku koja uklju
č
uje poreme
ć
aje
ritma, sr
č
anu insuficijenciju razli
č
itog stepena, šok i naglu smrt. Klini
č
ka slika
zavisi od obima ošte
ć
enja i prethodnog stanja sr
č
anog miši
ć
a.
Retrostenalni bol je naj
č
eš
ć
i znak infarkta.
Bol
Infarkt miokarda obi
č
no se dešava naglo i bol traje najmanje 30 minuta, a može
potrajati i 1-2 sata ili duže.
Karakter:
Obi
č
no jak bol, stežu
ć
i, osje
ć
aj gušenja, disanje i promjena
položaja nemaju uticaja na oštrinu bola.
Lokalizacija:
Središnji prostor grudi, iza grudne kosti.
Širenje:
Ruke, ramena, žli
č
ica, vilice ili le
đ
a.
Precipitacija:
Zbog napora ili uzbu
đ
enja, nakon obroka, stati
č
kog napora,
za hladnog vremena.
Trajanje:
Preko 30 minuta, a može tajati i više sati.
FIZIKALNI PREGLED
•
Procjena opšteg stanja,
•
Izmjeriti krvni pritisak,
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti