Strana
1
od
38
Slika 1. Prikaz simptoma alergije
Tema: Alergije
SŠC ,,Nikola Tesla’’
Kotor Varoš, jun 2018. .god.
Učenica: Mirnesa Dulić IV-1
Profesor: Slaven Filipović
Strana
2
od
38
SADRŽAJ
1.
Uvod......................................................................................................................3-5
2.
Metode rada.............................................................................................................6
3.
ALERGIJA…………………………………….………………………..…………………………………..…..…....7
Uzroci alergije…………………………………………………………………………….………….………..8-9
Simptomi alergije………………………………………………………………………………………..….…10
Alergijski rinitis…………………………………………………………………………………….….…..11-14
Alergija na penicilin…………………………………………………………………….……………....15-17
Alergija na polen…………………………………………………………………………….…….……..18-21
Alergija na gluten………………………………………………………………………………………………22
Alergija na životinje………………………………………………………………………….………..……..23
Alergija na nikal……………………………………………………………………………….……..……24-25
Alergija na ubod insekata……………………………………………………………….…….……..26-27
12 najinteresantnijih alergija…………………………………………………………….…….…..28-29
Anafilatički šok……………………………………………………………………………………….……30-31
4.
Liječenje alergije………………………………………………………......................................32-33
5.
Prevencija kod alergije……………………………………………………………………..……..…………34
6.
Zaključak………………………………………………………………………………………..………..…………35
7.
Literatura……………………………………………………………………………………...……….…..…36-37
8.
Ocjena rada……………………………………………………………………………...………………………..38
Strana
4
od
38
parazitskih crvi i otkrila da se antitelima signalizira početak napada na crve.
Prema teoriji o crvima, proteini u tim parazitskim crvima veoma su slični
proteinima u drugim molekulima koje čovjek susreće u svojoj svakodnevici
i zbog toga imamo alergije, jer organizam misli da se brani od crva.
Medzhitov je tokom studija učio teoriju crva, ali njemu je ona bila
sumnjiva. Kada je pročitao esej imunologa Čarlsa Džejnevaja o evoluciji i
revoluciji u imunologiji dobio je ideju o tome kako bi alergije mogle da
funkcionišu.
Imunološkom sistemu treba nekoliko dana da razvije odgovarajuća
antitela, pa je Medzhitov, kao i Džejnevaj u svojem eseju, nagađao da
imunološki sistem ima drugi način brzog reagovanja na pretnje. Nakon
stupanja u kontakt s Džejnevajem, Medzhitov se pridružio njegovom
istraživačkom timu i uskoro je otkrivena nova vrsta ćelija senzora na
površini određene vrste ćelija imunog sistema. Kada bi se te ćelija susrele
s invazijom, one bi se prikačile za uljeza i signalizirale bi drugim ćelijama
imunološkog sistema da u uljezima pogođenom području da traže patogene
koje treba ubiti.
Njihovo otkriće direktno je dovelo do riješavanja misterije sepse.
Ispostavilo se da je sepsa zapravo prekomjerna reakcija odbrane tijela na
bakterije. Medzhitov smatra da se otkrićem pravog uzroka sepse može
liječiti pravi problem u čoveku, a to je prekomjerna reakcija ćelija senzora
imunog sistema.
Nastavkom proučavanja alergena, Imunoglobina E i crva Medzhitov je
došao do zaključka da svi simptomi alergijskih reakcija imaju jednu
zajedničku komponentu – stvari se izbacuju iz tela.
Ispostavilo se da alergije ne bacaju tijelo u šok već da je to strategija
za izbacivanje alergena iz tijela.
On je prilikom istraživanja svoje teorije naletjeo na nekoliko
istomišljenika te je, nakon objavljivanja svojih razmišljanja u časopisu
Nature 2012, počeo da testira svoju tezu. Prilikom testiranja upoznao se sa
radom Stivena Galija koji je proučavao mastocite, ćelije koje mogu da ubiju
čoveka prilikom alergijske reakcije. Njihova istraživanja kretala su se u
istom smeru utoliko što su išla kontra od uobičajenog shvatanja alergija.
Medzhitov smatra da su upravo mastociti ćelije koje prave probleme,
a njegov tim sada proučava način na koji se antitela Imunoglobina E hvataju
na mastocite i podižu im osetljivost na alergene.Alergije u evolucijskom
smislu imaju puno više smisla ako na njih gledamo kao kućni alarm.
Otrovne hemikalije, bilo prirodne ili stvorene, stalno prijete
čovjekovom zdravlju. Naši preci su u susretu s alergenima reagovali
evakuacijom istih iz tijela te relokacijom. Ali, alergije ne funkcionišu
Strana
5
od
38
savršeno. One možda mogu da smanje rizik od smrti, ali ne mogu da ga u
potpunosti eliminišu, a najgori je slučaj kada se prekomerno reaguje na
nešto.
“To vam je kao kada policija prilikom traganja za sumnjivcem uhvati
nekoliko nevinih ljudi”, objašnjava Medzhitov.
Moderni život je dodatno proširio količinu stvari koje mogu
potencijalno izazvati alergijsku reakciju. Naši su preci možda mogli da
pobegnu na drugi kraj šume, ali moderni čovek pandan takvoj strategiji
nema.
Jedino što je važno je da ne smemo biti izolovani, što znači da je život
u interijeru suštinski nepoželjan”, dodaje Medzhitov.(Uvod je relativno
kopiran sa internet sajta ''Istraživanja na temu alergija'')
Strana
7
od
38
3.
Alergija
Alergije su najčešći poremećaji imunog sistema. Procenjeno je da
pogađaju 20% stanovništva i da je stopa incidencije alergija u stalnom
porastu. Alergija je reakcija rane preosetljivosti koja se javlja kod nekih
osoba pri ponovnom susretu sa određenim stranim antigenom (alergenom).
Slika 2. Prikaz alergije na biljke ''prirodu'' kao kihanje.
Reakcija na alergene obično stvara upalu koja uzrokuje različite
simptome, kao što su peludna groznica, ekcem, astma i slično tome.
Uzroci
porasta alergijskih oboljenja nisu precizno utvrđeni, ali se smatra da je u
pitanju povećana izloženost spoljašnjim alergenima u kombinaciji sa
smanjenom stimulacijom imunog sistema, izazvanom faktorima sredine i
nasljeđa. Ukoliko jedan roditelj ima alergiju, mogućnost da i dete ima
sklonost ka alergijskim manifestacijama je oko 35%, a ako oba roditelja
imaju alergiju, mogućnost da i dete ima alergijsku konstituciju raste i do
80%. Alergije su hronične bolesti i utiču na kvalitet života i radnu
sposobnost.
Alergija
je
uzrokovana
reakcijom vlastitog imunosnog
(obrambenog) sustava, koji inače
štiti tijelo od raznih oboljenja tako
što stvara antitijela koja se bore
protiv bakterija, virusa. Međutim, u
slučaju kad osoba ima alergiju,
imunosni sistem reaguje pretjerano
te pokušava zaštititi organizam od
inače neštetnih tvari koje se nalaze
u prirodi.
Slika 3. Prikaz alergijskog osipa na ruci
