Alergijske bolesti
ALERGIJSKE BOLESTI
Šta je alergija-Uvod
Alergija je prekomerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih,
poznatih pod zajedničkim imenom alergeni, čak i onda kada su prisutni u maloj koncentraciji.
Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitog imunološkog (obrambenog) sistema, koji inače
štiti telo od raznih oboljenja tako što stvara antitela koja se bore protiv bakterija, virusa i
klica. Međutim, u slučaju kad osoba ima alergiju, imunološki sistem reagira preterano te
pokušava zaštititi organizam od inače neštetnih tvari koje se nalaze u prirodi. Kod osoba koje
nisu alergične, obrambeni sistem je zapamtio alergene kao bezazlene tvari pa ništa i ne
poduzima pri susretu s njima. Kod alergičnih osoba odbrambeni sistem reagira burno kao da
je posredi infekcija te tako nastaju simptomi alergije.
Šta uzrokuje alergiju
Alergijsku reakciju uzrokuju tvari iz naše okoline poznate pod nazivom alergeni. Alergeni
najčešče sadrže protein, kao i hrana koju jedemo. Protein je organska tvar koja se sastoji od
vodonika, kiseonika i dušika, a važan je de
o svih živih organizama.
Postoje i neki neproteinski alergeni koji su sastavni deo penicilina ili nekih drugih lekova. Da
bi neproteinski alergeni uzrokovali alergijsku reakciju, jednom kad se nađu u telu, moraju biti
vezani na protein.
1
Osoba čiji imunološki sistem veruje da je alergen štetan za organizam proizvodi antitijela
(IgE) koja napadaju alergen. Taj proces pokreće daljnje bioh
emijske reakcije koje uzrokuju
otpuštanje upalnih medijatora iz upalnih stanica mastocita što dovodi do alergijskog odgovora
organizma koji se očituje iritacijom, upalom te konačno pojavom simptoma alergije.
Nadalje se pokreću razne biohemijske reakcije u kojima glavnu aktivnost imaju mastociti i
eozinofili. Otpuštaju se i aktiviraju mnogi upalni medijatori kao što su histamini,
prostaglandini i leukotrijeni te nastaju simptomi alergijske bolesti.Alergeni mogu biti
različiti, međutim najčešće se javljaju:
Kućna prašina i grinje
Životinjska dlaka i perje
Pelud drveća, trava i korova
Spore plesni
Određena hrana, uključujući i mleko
Lekovi
Izmet žohara i otrovi insekata
Koje vrste alergija postoje
U alergijske bolesti najčešće se ubrajaju alergijske bolesti dišnog sustava:
alergijski rinitis ( povremeni i trajni)
alergijski konjunktivitis
alergijska astma
Alergijske bolesti kože:
2

otežano disanje zbog spazma bronha, koji može dovesti i do gušenja
Upalna reakcija na koži (dermatitis) najčešće uzrokuje kožnu urtikariju. Alergija na hranu
uzrokuje svrbež, crvenilo kože ili osip, začepljenost nosa, grčeve u želucu, povraćanje, proliv
pa čak i probleme s disanjem.
Alergija ili prehlada
Ponekad je zaista teško razlikovati simptome sezonske alergije od obične prehlade ili viroze.
Sezonska alergija (sezonski rinitis)
se najčešće javlja u doba godine kada počinje polenacija
raznog bilja. Alergija uzrokuje kijanje, začepljenost i curenje nosa, svrbež očiju i ušiju, bolno
grlo.
Na prehladu upućuju simptomi poput povišene temperature i kašlja, međutim oni nestaju
spontano nakon kraćeg vremena za razliku od simptoma alergije koji traju znatno duže i
najčešće se smiruju tek uz primenu odgovarajućih lekova.
Iako su simptomi sezonske alergije i prehlade slični, postoje pokazatelji koji mogu uputiti na
jednu od dijagnoza:
ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji, veća je mogućnost razvoja
alergije kod dece
ukoliko se simptomi javljaju učestalo svake godine u istom vremenskom periodu
(proleće, leto, jesen) radi se o alergiji
ako simptomi traju duže od 2 tjedna, možda se radi o alergiji
kod alergije se javlja iritantan svrbež očiju i nosa, dok kod prehlade nema svrbeža
kod alergija je sluz koja se nalazi u nosu i grlu vodenasta i prozirna, dok je kod
prehlada sluz obično gusta i žuto-zelena
kod alergijskog rinitisa nakon kijanja ne postoji olakšanje, a kod infektivnog rinitisa
kijanje dovodi do olakšanja
4
Simptome
celogodišnjeg rinitisa
je nešto teže prepoznati. Ne javljaju se sezonski, nego
povremeno tokom godine neovisno o sezoni cvetanja, a ponekad su doista celogodišnji uz
promene u intenzitetu simptoma. Simptomi se pojavljuju ovisno o tome kada i s kojim
alergenom osoba dolazi u doticaj u datom trenutku (grinje, kućna prašina, dlaka mačke ili
psa, perje, plesni...)
U nekih bolesnika alergijski rinitis može biti celogodišnji sa sezonskim pogoršanjima. Te su
osobe osetljive na cjelogodišnje i sezonske alergene.
Važnost alergijskog rinitisa ogleda se u tome što je on udružen s mnogim drugim bolestima
kao što su kronični rinosinuitis, nosna polipoza, sekretorni otitis, astma i neke druge bolesti.
Postoji li mogućnost prevencije alergijske reakcije
Prva mera u lečenju alergija je izbegavanje alergena na koji je osoba osetljiva.
Za uspešnije izbegavanje sezonskih alergena (peludi) preporučuje se:
izbegavati boravak i provođenje fizičkih aktivnosti u području bujne vegetacije u
vreme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima)
izbegavati sušenje i provetravanje odeće i posteljine vani na zraku
prostorije u kojima boravimo provetravati kratko, najbolje u toku popodneva ili putem
klima uređaja
Kod osoba osetljivih na celogodišnje alergene preporučuje se:
smanjiti koncentraciju kućne prašine (grinja) u prostoru u kojem boravimo
uklanjanjem tapaciranog nameštaja, ukrasnih jastuka, tepiha i zavesa...
prostor u kojem boravimo mora se svakodnevno održavati (usisati, obrisati prašinu
…)
jastuci i popluni za spavanje ne smiju biti punjeni perjem, a općenito ne bi smeli biti
stariji od 5 godina
5

Današnja znanost ulaže ogromne napore u potrazi za pravim lekom protiv alergija. Najčešće
su greške kada se bolesnik samostalno leči uzimanjem sprejeva i kapi, a da se nije javio
svome lečniku. Tek kada se alergija potvrdi, može se i liječiti ili ublažiti.
Alergije su sve učestalije, a broj ljudi koji se javljaju lečniku tim problemom je sve veći.
Ključni parametri za uspešno lečenje i smanjene simptoma alergijskih bolesti su:
edukacija bolesnika
izbegavanje alergena
adekvatna terapija lekovima
imunoterapija
Koji nam lekovi mogu pomoći da ublažimo simptome alergijskog rinitisa?
U lečenju alergijskog rinitisa upotrebljavaju se različite skupine lekova:
antihistaminici
kortikosteroidi
dekongestivi
kromoni
antikolinergici
antileukotrijeni
imunoterapija
. Najčešće se koriste lekovi iz sledećih skupina:
Intranazalni kortikosteroidi
u nosnim sprejevima: flutikazon, mometazon, budezonid i
beklometazon. To su najučinkovitiji protuupalni lijekovi koji će najuspješnije ukloniti ili
umanjiti simptome, a istovremeno uz pravilnu primenu imaju minimalnu mogućnost
izazivanja štetnih posledica za bolesnika.
Lokalni kortikosteroidi se propisuju u slučajevima kada primena antihistaminika nije u
potpunosti uklonila simptome, dakle imaju svoje mesto u svim oblicima bolesti, osim u
povremenom blagom rinitisu. Propisuju se samostalno ili u kombinaciji s ostalim skupinama
lekova, u situaciji kada se radi o teškim oblicima bolesti. Samo iznimno, u vrlo teškim
oblicima bolesti, kortikosteroidi se kroz kraće razdoblje daju sistemski u obliku tableta.
Kod sezonskog alergijskog rinitisa preporučuje se započeti terapiju lokalnim
kortikosteroidom minimalno 2-3 nedelje pre početka cvetanja, kako bi se ublažila ili u
potpunosti sprečila pojava simptoma.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti