J
.U. UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA - PSIHOLOGIJA
ALFRED ADLER
PSIHOLOGIJA DJETETA
PEDAGOGIJA - PSIHOLOGIJA
JAHI
Ć
AZRA
POZICIJA DJETETA U PORODICI
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na
podru
č
ju ex-yu
Kod mnoge djece i odraslih nailazimo na tendenciju da se povezuju s drugim ljudskim
bi
ć
ima,da zadatke obavljaju u saradnji s drugima i da se sa socijalnog stanovišta pokazuju
sasvim opštekorisni.Individualisti
č
ka težnja za prevlaš
ć
u po
č
iva na shvatanju da individuum
može da se održi bez grupe, dok osje
ć
anje socijalne privrženosti polazi od mišljenja da
individuum na izvjestan na
č
in zavisi od grupe.Ono prvo ozna
č
ava zdraviji,zasnovaniji i
logi
č
ki utemeljeniji pogled. Darvin je zapazio da sve životinje koje je priroda zanemarila u
opremanju oru
đ
em za odbranu uvijek žive i kre
ć
u se u
č
oporima.Npr.orangutan sa svojom
neobi
č
nom tjelesnom snagom živi samo sa svojom saputnicom, dok manje i slabije
č
lanove
porodice majmuna uvijek susre
ć
emo u grupama.To obrazovanje grupa služi, kako je Darvin
istakao, kao naknada ili kompenzacija za ono što je priroda životinjama individualno
uskratila. U izvjesnom smislu svako osje
ć
enje socijalne privrženosti uvijek je i odraz tjelesne
slabosti, s kojom je nerazdvojno povezano.Kod ljudskih bi
ć
a, bespomo
ć
nost i spori razvitak
dojen
č
adi i djece možda najviše podsti
č
e osje
ć
anje za zajednicu. Individualna psihologija se
potrudila da pokaže da se uticaj sredine uvijek može prepoznati u greškama koje
č
ini dijete.
Tako, npr. neuredno dijete uvijek je u sjenci neke osobe koja sre
đ
uje njegove stvari i
predmete;lažljivo dijete je uvijek u sferi uticaja neke dominantne odrasle osobe koja
okrutnoš
ć
u i strogoš
ć
u pokušava da izlije
č
i dijete od nepoštenja,itd. Ne smijemo zaboraviti
č
injenicu da se djetetov stil života u
č
vrš
ć
uje u doba kad ono ima 4-5 godina. U toku tih
godina života kod njega se mora razviti osje
ć
anje za zajednicu i sposobnost za
preorijentisanje, nužna za prilago
đ
avanje.
PSIHOLOGIJA SITUACIJE I KAKO POMO
Ć
I
Kao što smo vidjeli, dijete se razvija u skladu sa svojim nesvjesnim tuma
č
enjem pozicije koju
ima u odnosu na svoju sredinu. Vaspitanje djeteta ne smije zapo
č
eti prerano. Dok odrasta,
dijete dobija odre
đ
eno mnoštvo pravila ili formula koji usmjeravaju njegovo ponašanje i
odre
đ
uju njegove reakcije na razne situacije. Ako dijete pogrešno interpretira neku situaciju
ili svoju sposobnost da ovlada nekom posebnom situacijom, ta pogrešna procjena odredi
ć
e
njegovo ponašanje i nikakva, makar koliko razvijena logika ili common sense ne
ć
e mo
ć
i da
izmijeni njegovo ponašanje kad odraste, sve dok se ne koriguje prvobitno djetinje pogrešno
tuma
č
enje. Mnoge situacije imaju takav uticaj na karakter djeteta koji ne treba potcjenjivati.
Koliko smo puta vidjeli dvoje djece u porodici od kojih je jedno milo a drugo nevaljalo !
Roditelji ne umiju sebi da objasne takve suprotnosti u istoj porodici. Ako stvar preispitamo,
ustanovi
ć
emo da je to dobro dijete otkrilo da svojim besprijekornim ponašanjem može
požnjeti više priznanja i da se može uspješno mjeriti sa nevaljalim bratom ili sestrom,
zavisno od slu
č
aja. Dijete , možda, dobrim ponašanjem samo zadovoljava svoju težnju ka
nadmo
ć
nosti i nikad ne možemo biti sigurni da
ć
e se takvo dobro ponašanje zadržati ako se
situacija izmijeni. Me
đ
u djecom u školi
č
esto nailazimo na lijeno, inertno dijete koje se
povla
č
i u sebe, ne prima znanje, disciplinu, prijekor, živi u svijetu svoje mašte i ni na
trenutak ne ispunjava neku težnju ka nadmo
ć
nosti. Takvo dijete nema povjerenja u svoje
sposobnosti da uobi
č
ajenim sredstvima postigne uspjeh, pa usljed toga izbjegava sva sredstva
i mogu
ć
nosti zaa postizanje boljih rezultata. Ipak ta bezosje
ć
ajnost ne zahvata njegovu cijelu
li
č
nost;iza toga se obi
č
no krije vanredno osjetljiva, potresima podložna duša,kojoj je potrebna
ova ispoljena bezosje
ć
ajnost da bi se zaštitila od patnje i bola. Ako
č
ovjek uspije da na
đ
e
na
č
ina kojim
ć
e ovakvo dijete navesti da progovori, ustanovi
ć
e da se ono sobom peviše bavi,
da se stalno predaje sanjarenjima i maštanjima u kojima se samo pojavljuje kao veliko i
nadmo
ć
no.U svojim snovima oni su junaci koji sve druge pot
č
injavaju;ili tirani koji postaju
mo
ć
niji od svih drugih;ili mu
č
enici koji pomažu pa
ć
enicima .
Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na
podru
č
ju ex-yu
