Alkoholizam i kriminalitet
UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
ODSJEK/SMJER: Opće pravo
Alkoholizam i kriminalitet
seminarski rad iz predmeta Kriminologija
Mentor:
doc. dr. Osman Jašarević
Kiseljak, mart 2016.
SADRŽAJ
Sadržaj................................................................................................................................... 2
1. UVOD
3
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
4
2.1.
Problem i predmet istraživanja
4
2.2.
Ciljevi istraživanja
4
3. DEFINICIJA I KLASIFIKACIJA ALKOHOLIZMA
5
4. ALKOHOLIZAM I KRIMINALITET
7
4.1.
Općenito o kriminalitetu
7
4.2.
Mehanizam djelovanja alkoholizma kao kriminogenog faktora
8
4.3.
Povezanost alkoholizma, psihopatije i kriminalnog ponašanja
10
4.4.
Kriminalitet alkoholičara
11
5. ZAKLJUČAK
13
6. LITERATURA
14
2

2.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
2.1.
Problem i predmet istraživanja
Problem istraživanja je alkoholizam kao jedan od faktora kriminaliteta koji se susreće kod
svih kaznenih djela, odnosno nema delikta kod kojeg faktor alkoholizma ne bi mogao biti na
neki način prisutan.
Predmet istraživanja je povezanost alkoholizma i kriminaliteta. Osobe alkoholičari skloni su
vršenju krivičnih djela, najčešće nasilništva u porodici.
2.2.
Ciljevi istraživanja
Cilj istraživanja je ukazati na značaj alkohola kao kriminogenog faktora. Alkoholizam se
može javiti kao odlučujući faktor koji je doveo do izvršenja kaznenog djela, ili je pod spletom
različitih okolnosti doveo do izvršenja kriminogenog djela
4
3.
DEFINICIJA I KLASIFIKACIJA ALKOHOLIZMA
Danas imamao dva zanimljiva vladajuća stava o alkoholizmu. Jedan je liberalan prema
pijenju, pijanstvu i alkoholizmu, a drugi osuđuje alkoholizam i promoviše takozvano
"normalno pijenje", i "društveno prihvatljivo pijenje". To opet s druge strane dokazuje
ukorijenjeni mentalitet kako je pijenje "društveno prihvatljivo", ali tobože u "granicama
normalnog". U literaturi postoje brojne definicije alkoholizma i alkoholičara. Većina njih ne
odražava suštinu pojave, a problem nije jednostavan.
Najčešće se alkoholičarem smatra ličnost zavisna od alkohola, s posledicama na fizičkom,
psihičkom i socijalnom planu, a alkoholizam bolest zavisnosti. Zbog mnogih nepreciznosti
izgleda da je i dalje aktuelna definicija koju je još prije sedamdeset godina dao Jelinek koja
glasi: Alkoholizam je svaka upotreba alkoholnih napitaka koja uzrokuje štetu jedinki ili
društvu ili oboma. Važno je spomeniti i medicinsku definiciju gdje je alkoholizam definisan
kao hronična, progresivna bolest (stečena navikom) koju karakteriše želja za pijenjem
alkoholnih pića, a u cilju postizanja subjektivnog stanja zadovoljstva.
U praktičnom i kliničkom radu danas se najčešće služimo definicijom skupine eksperata
Svjetske zdravstvene organizacije, koja alkoholizam definira preko pojma hroničnog
alkoholičara. Oni smatraju da je “hronični alkoholičar ona osoba koja je prekomjerno uzimala
alkoholna pića te u koje se razvila psihička ili fizička ovisnost o alkoholu i koja pokazuje
duševni poremećaj ili takve poremećaje ponašanja koji ukazuju na oštećenja fizičkog i
psihičkog zdravlja, odnosa s drugima”.
Iako je ova definicija uveliko utjecala na razvoj alkohološke misli, od samog početka
postavljeni su joj i brojni prigovori. Usprkos tome, do danas nemamo ni jednu definiciju koja
bi od ove bila pogodnija.
Poremećaji koji se odnose na alkohol podijeljeni su u dvije skupine:
A. Despotović i dr. "Alkoholizam", Niš, 1978. str. 86
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti