Alkoholizam na području Kantona Sarajevo
Visoka škola "CEPS-Centar za poslovne studije" Kiseljak
Sigurnosne studije
ISTRAŽIVAČKI PROJEKAT
TEMA: „ALKOHOLIZAM NA PODRUČJU
KANTONA SARAJEVO“
Travnik, novembar 2016.
1
S A D R Ž A J
1. Uvod.......................................................................................................................
3
2. Formulacija problema............................................................................................5
2.1.
Osnovni hipotetički stavovi.............................................................................6
2.1.1. Hipotetički stav o strukturi problema..............................................................6
2.1.2. Hipotetički stav o funkcijama problema..........................................................7
2.1.3. Hipotetički stav o vezama i odnosima.............................................................8
2.2.
Značaj istraživanja...........................................................................................9
2.2.1. Naučni značaj istraživanja...............................................................................9
2.2.2. Društveni značaj istraživanja.........................................................................10
2.3.
Rezultati dosadašnjih istraživanja.................................................................10
3. Određenje predmeta istraživanja.........................................................................11
3.1.
Teorijsko određenje problema.......................................................................13
3.1.1. Pojmovno kategorijalni aparat ......................................................................13
3.2.
Operacionalno određenje predmeta istraživanja............................................15
3.2.1. Činioci sadržaja predmeta istraživanja..........................................................16
3.2.2. Vremensko određenje predmeta....................................................................16
3.2.3. Prostorno određenje predmeta istraživanja....................................................17
3.2.4. Disciplinarno određenje predmeta istraživanja.............................................17
4. Ciljevi istraživanja...............................................................................................17
4.1.
Naučni ciljevi istraživanja ............................................................................18
4.2.
Društveni ciljevi istraživanja.........................................................................18
5. Utvrđivanje hipoteza i indikatora........................................................................18
5.1.
Opšta ( generalna ) hipoteza..........................................................................19
5.2.
Posebna hipoteza...........................................................................................19
5.3.
Pojedinačne hipoteze.....................................................................................19
6. Utvrđivanje načina istraživanja...........................................................................19
6.1.
Statistički metod............................................................................................20
6.2.
Hipotetičko-deduktivni metod.......................................................................20
6.3.
Metoda posmatranja......................................................................................20
2

1.Uvod
Zloupotreba psihoaktivnih supstanci u BiH predstavlja društveni problem i problem
javnog zdravstva. Bosna i Hercegovina kao država u tranziciji suočava se s dramatičnim
socijalnim promjenama, koje su u izravnoj vezi s upotrebom alkohola i porastom
problema koji su vezani za to, poput krivičnih djela, socijalne isključenosti,
smaoubistva. Ipak, teško je govoriti o porastu ovisničkog ponašanja u BiH jer ne postoje
sveobuhvatne studije o ovom problemu. Podaci koji se mogu pronaći uglavnom su dio
evaluacija projekata i/ili manjih istraživanja različitih zdravstvenih, socijalnih institucija
i organizacija koje se izravno ili posredno bave prevencijom ovisnosti. Iako se može
raspravljati o pouzdanosti ovih podataka, ipak ćemo pomoću njih pokušati prikazati
stanje na području BiH.
Odgovor na pitanje zbog čega mladi pribjgavaju alkoholu vrlo je složen i uključuje niz
faktora kao što su socijalna sredina, osobine ličnosti pojedinca, razni životni i razvojni
stresovi kao što su problemi u porodici, u školi, s vršnjacima, zatim dostupnost
alkohola, nepostojanje zakonske legislative, socijalna nesigurnost i besperspektivnost i
dr.
Nedostatak adekvatnih kulturnih i sportskih mjesta samo je jedan od razloga zbog kojeg
mladi u BiH nemaju alternativu za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
Koncept prevencije ovisnosti izrađen na Univerzitetu Zürich (1991. godina) temelji se
na pretpostavci da preventivne aktivnosti trebaju biti usmjerene dvojako - ka ličnosti
pojedinca i strukturi u okruženju. Ovakav koncept može služiti za prepoznavanje i
pronalaženje potrebnih preventivnih mjera u lokalnoj zajednici.
Unaprjeđenje zdravlja orijentirano na ličnost i prevencija ovisnosti usmjerena na
pojedinca pridonosi sticanju individualnog znanja, iskustva, vještine i resursa koji
sprečavaju nastanak ovisničkog ponašanja, kroz jačanje ličnosti i njene autonomije. Ove
postavke se ostvaruju u ličnom odnosu, u većim grupama ili preko medija.
Strukturalno
orijentirano unaprjeđenje zdravlja i prevencija ovisnosti smanjuju uvjete za
4
nastanak ovisničkog ponašanja u okolini, a odnose se na zakone, životne, radne i
ekološke uvjete. Utiču i na socijalne i društvene strukture s ciljem povećanja pozitivnih
faktora i smanjenja negativnih.
2. Formulacija problema
Niti jedna društvena pojava se ne može istražiti samo sa jednog aspekta što proizlazi od
činjenice da su sve društvene pojave izuzetno kompleksne i multidimenzionalne, one se
moraju istraživati multidisciplinarno. U praksi istraživanja nije poznato da je bilo koje
istraživanje obuhvatilo sve aspekte, činioce, odnose, veze, aktivnosti, svojstva itd..
Da bi se odgovorilo ovom zadatku potrebno je izdvojiti dijelove određene pojave i
njihove dimenzije koje trebaju da posluže da precizno odredimo problem istraživanja,
da utvrdimo hipotetičke stavove o problemu istraživanja na osnovu kojih ćemo izvesti
predmet istraživanja. Pojednostavljeno, problematika rada je prevencija konzumacije
alkoholnih pića uslovljena raznim utjecajima, bilo društvenim ili osobnim. U ovom radu
posebna pažnja bit će posvećena preventivnom djelovanju suzbijanja alkoholizma.
Alkoholizam je bolest koja nastaje postepeno. Iako su ljudi skloni da neku životnu
situaciju proglase razlogom alkoholizma (ljubav, problem, smrt, itd.), pravi uzroci su
mnogo složeniji i njih treba tražiti u međusobnom djelovanju tri faktora: pojedinac,
sredina i alkohol. S obzirom na kompleksnost problema alkoholizma formulisane su
brojne definicije, ali još uvijek nema opšte prihvaćene kojom bi se mogli rukovoditi.
Najčešće se spominje definicija koju je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija a
ona glasi:
„Hroničnim alkoholičarem smatra se osoba koja je prekomjerno uzimala alkoholna pića,
u koje se razvila psihička ili fizička, ili i fizička i psihička ovisnost o alkoholu i koja
pokazuje duševni poremećaj ili takve poremećaje ponašanja, koji ukazuju na oštećenje
psihičkog i fizičkog zdravlja, odnosa s drugima i socijalnog stanja.“
Dž.Termiz, Metodologija društvenih nauka 2003.g.,str.164
5

2.1.1.Hipotetički stav o strukturi problema
Društva u tranziciji, kao što je naše, obilježena su velikim društvenim promjenama,
kao što su povećana socijalna mobilnost, vrlo brza urbanizacija i slom tradicionalnih
društvenih vrijednosti. Savremeno društvo i njegove ustanove odbacuju pojedinca ili
skupine koje posustaju u svakodnevnoj borbi za materijalnim dobrima i društvenim
položajem. Sve je veći broj onih koji ispadaju iz mreže sistema socijalne sigurnosti i
ulaze u područje socijalne nesigurnosti i neizvjesnosti.
Prekomjerno konzumiranje alkohoholnih pića, kao izraz bijega iz te i takve stvarnosti i
društvenih poteškoća, karakteristično je za naše.
Faktori okoline jesu svi oni koji imaju veze sa socijalnom, porodičnom i fizičkom
sredinom u kojoj osoba živi.
U interakciji s osobinama ličnosti, okolina može negativno
djelovati i poticati ovisnost.
Prevencija ovisnosti ima najvažniju ulogu, s obzirom na skromne, nekada skoro
zanemarljive, rezultate liječenja ovih bolesti.
Obzirom da je trend poremećaja usmjeren ka sve mlađim uzrastima, aktivnosti vezane
za prevenciju treba usmjeriti na
potpuno zdravu populaciju
, na djecu i adolescente.
Ako posmatramo uzroke poremećaja, onda će aktivnosti prevencije biti usmjerene na
porodicu,
školu i cjelokupno društvo
. Efikasno suprotstavljanje ovom problemu
podrazumijeva uključenje svih članova društva, što podrazumijeva jedinstven stav u
odašiljanju poruka da je korištenje alkohola opasno.
Potrošnja alkohola u litrima po stanovniku u Federaciji Bosne i Hercegovine iz godine u
godinu se povećava, i to od 16,7 l. u 2000. godini do 26,2 litra alkohola u 2007. godini.
Pritom je jasno da Federalnom zavodu za statistiku izmiču ogromne količine alkoholnih
pića koje se ilegalno proizvode ili uvoze u našu zemlju i troše bez ikakvog nadzora.
Prema UNDP Bosnia and Herzegovina 2000 Youth, 11% mladih pije alkohol
povremeno ili redovno, 43% samo u određenim prilikama, dok samo 46% mladih ne
konzumira alkohol. U odnosu na polnu strukturu, 19% mladića konzumira alkohol
stalno ili povremeno, dok 4% djevojaka stalno konzumira alkohol.
Prema preporukama SZO učestalost oboljenja i stanja povezanih sa alkoholom kao
faktorom rizika predstavljaju značajan instrument procjene globalne potrošnje alkohola.
Uvidom u podatke Zavoda za javno zdravstvo FBIH registriranih u ambulantno-
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti