SVEU
Č
ILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
Seminarski rad iz kolegija
ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠ
Ć
A
Analiza financijskih izvješ
ć
a na primjeru poduze
ć
a
Đ
uro
Đ
akovi
ć
– PSU d.d. Županja
Mentor:
Student:
Prof.dr.sc. Petar Proklin
Ivona Ivanši
ć
,32080
Osijek, svibanj 2008.
1
1.
UVOD
U ovome seminarskom radu bavit
ć
e se analizom temeljnih financijskih izvješ
ć
a na
primjeru poduze
ć
a
Đ
uro
Đ
akovi
ć
– poljoprivredni strojevi i ure
đ
aji d.d. Županja. Na osnovi
tih izvješ
ć
a ispitati
ć
e se djelotvornost poslovanja poduze
ć
a kroz period od 6 godina.
U ovome radu obavit
ć
e se vertikalna i horizontalna analiza bilance, ra
č
una dobitka i
gubitka, izvješ
ć
a o nov
č
anom tijeku i izvješ
ć
a o promjenama glavnice. Tako
đ
er, analizirat
ć
e
se poslovanje poduze
ć
a po pokazateljima likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomi
č
nosti,
profitabilnosti.
Iz dobivenih podataka izvest
ć
e se zaklju
č
ak o tome kako je ovo poduze
ć
e poslovalo kroz
analizirani period te zbog kojih je razloga došlo do propadanja istoimene tvrtke.
3
3. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠ
Ć
A
3.1. ANALIZA BILANCE
Analiziraju
ć
i bilancu ovoga poduze
ć
a za period od 1999. do 2004. godine može se
vidjeti da se njena vrijednost iz godine u godinu smanjuje (u 2004. godini za 3 puta u odnosu
na 2003.).
Najve
ć
a komponenta aktive u analiziranom periodu je kratkotrajna imovina koja je
sudjelovala u aktivi sa preko 50%. U 2004. godini je kratkotrajna imovina manja i sudjeluje u
aktivi sa 32,99%. Najve
ć
a komponenta u kratkotrajnoj imovini je financijska imovina koja
č
ini oko 35% aktive. Iznimka je i ovdje 2004. godina u kojoj poduze
ć
e nema financijsku
imovinu nego su najve
ć
e zalihe sa 30,42%. Vrijednost dugotrajne imovine poduze
ć
a bila je
izme
đ
u 38% i 43% uz iznimku u 2004. godini kada je dugotrajna imovina
č
inila 67% aktive.
Od dugotrajne imovine najve
ć
e su materijalna imovina i potraživanja (vrijednost je
podjednaka), dok u posljednjoj godini poduze
ć
e ima samo materijalnu imovinu. Vrijednost
pla
ć
enih troškova budu
ć
eg razdoblja iz godine u godinu se pove
ć
avala te im se vrijednost
kretala od 1,95% u 1999.godini pa do 7,59% u 2003. godini. U 2004. godini njihova
vrijednost je zanemariva. U svim analiziranim godinama poduze
ć
e nije imalo potraživanja za
upisani a neupla
ć
eni kapital i gubitka iznad visine kapitala.
U pasivi se može vidjeti da se obveze pove
ć
avaju, a vrijednost kapitala i rezervi
smanjuje. Dugoro
č
ne obveze su najve
ć
a stavka i
č
ine izme
đ
u 42,8 i 45,15% pasive. U 2004.
godini njihova vrijednost se smanjila na svega 5,23%. Vrijednost kratkoro
č
nih obveza u 1999.
godini bila je 9,94% pasive i pove
ć
avala se do 2002. godine na 18,98%. U 2003. su se malo
smanjile, dok su u 2004. pale na 13,66%. Od kratkoro
č
nih obveza najve
ć
e su kratkoro
č
ne
financijske obveze. Vrijednost kapitala i rezervi u analiziranom periodu pokazuje da je
vrijednost upisanog kapitala ostala nepromijenjena, ali su se rezerve smanjivale i postupno
otišle u minus dok je poduze
ć
e u svim godinama (osim 1999.) poslovalo s gubitkom.
Vrijednost komponente odgo
đ
enog pla
ć
anja troškova kretala se izme
đ
u 6,91% i 13,16%
pasive. Iznimka je i ovdje 2004. godina. U analiziranom periodu poduze
ć
e nije imalo
manjinskih interesa, a vrijednost dugoro
č
nih rezerviranja bila je zanemariva. U posljednje
dvije godine poduze
ć
e je imalo izvanbilan
č
nih stavki.
Kada se horizontalno usporede ove godine može se vidjeti da se indeksi (uglavnom)
kre
ć
u ispod 100. Kod dugotrajne imovine indeksi su ispod 100 ( jedino je za 2003/2002.
