Mr. sc. Daniela Gračan, asistent
Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, Sveučilište u Rijeci
Mr. sc. Romina Alkier Radnić, asistent
Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, Sveučilište u Rijeci
DIE ANALYSE DES KROATISCHEN TOURISMUSMARKTES
UND EVENTUELLE MÖGLICHKEITEN
DER KROATISCHEN TOURISMUSENTWICKLUNG
Zusammenfassung
Der touristische Markt ist mit Sicherheit ein spezifisches Segment des allgemeinen
Marktes. Die Hersteller und Anbieter sind bemüht Produkte und Dienstleistungen,
welche die Zufriedenstellung der Bedürfnisse des Kunden – Touristen zum Hauptziel
haben, zur Verfügung zu stellen. Dabei erscheinen die Touristen als spezifische
Benutzer bzw. Verbraucher, welche ihre Bedürfnisse sowohl mit materiellen als auch
mit nichtmateriellen Mitteln zufriedenstellen.
Kroatien hat potentielle Möglichkeiten sich dem Kreis der touristisch entwickelten
Länder anzuschließen. Damit dieses Ziel erreicht wird muß Kroatien eine
entsprechende Entwicklungs – und Tourismuspolitik gestalten.
Alle bisherigen fachlichen Feststellungen weisen nähmlich darauf hin, dass wir für
die Entwicklung des Tourismus genug Möglichkeiten und Gelegenheiten haben,
welche die gesamte ökonomische und soziale Entwicklung gewinnbringend
beeinflüßen können. Kroatien hat ein unabschätzbares Reichtum an Naturschönheiten,
welche man richtig ausnützen und sie als qualitative Produkte mit Hilfe der
Fachkenntnis, Kreativität und der Stimulierung des Unternehmertums vorstellen soll.
Warmes Meerwasser, Reichtum an Naturschönheiten und Kulturschätzen, sind auf
jedenfall Vorzüge auf welchen sich die touristische Tradition unserer Adria basiert.
Schlüsselwörter
: kroatischer touristischer Markt, touristisches Angebot, anziehende
Faktoren der touristischen Destination, Konkurrenz des kroatischen Tourismus,
Destitationserwägung des Tourismus, Entwicklungsstrategie
ANALIZA HRVATSKOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA I
POTENCIJALNE MOGUĆNOSTI RAZVOJA
HRVATSKOG TURIZMA
Sažetak
Turističko tržište sigurno je specifičan segment općeg tržišta.
Proizvođači i ponuđači nastoje staviti na raspolaganje proizvode i usluge kojima
je osnovi cilj zadovoljiti potrebe potrošača - turista. Turisti se tu pojavljuju kao
specifični korisnici, odnosno potrošači koji osim materijalnim, svoje potrebe
zadovoljavaju i nematerijalnim sredstvima.
Hrvatska ima potencijalne mogućnosti da se priključi krugu turističko
razvijenih zemalja, ali u svrhu postizanja tog cilja mora oblikovati primjerenu
razvojnu i turističku politiku.
Sve dosadašnje stručne konstatacije ukazuju naime na to, da za razvoj
turizma imamo dovoljno mogućnosti i prilika, koje mogu korisno utjecati na
cjelokupan ekonomski i socijalni razvoj. Hrvatska ima neprocjenjivo bogatstvo
prirodnih ljepota, koje bi trebalo pravilno iskoristit te ih predstaviti kao
kvalitetne proizvode pomoću znanja i kreativnosti te sa stimuliranjem
poduzetništva. Toplo more, bogatstvo prirodnim ljepotama i kulturnim
vrijednostima, svakako su prednosti na kojima se temelji turistička tradicija
našeg Jadrana.
Ključne riječi:
Hrvatsko turističko tržište, turistička ponuda, privlačni faktori
turističkih destinacija, konkurentnost hrvatskog turizma, destinacijsko
promišljanje turizma, strategija razvoja
i komunikacije, okolinu i atraktivnost prostora, sigurnost, strukturu i kvalitetu
usluga te njihova identiteta, ljudske resurse, informacije i promociju te cijene.
O suvremenom razvoju turizma možemo govoriti samo općenito,
uvažavajući njegove socijalne, ekonomske, prostorne, kulturološke i političke
osobine, skupa sa njegovim prethodnim razvojem, sadašnjošću i budućnošću. Bez
toga mixa nije naime moguće primjereno opredijeliti razvojne vizije i ciljeve te
sredstva za njihovu realizaciju. Smisaono je stoga prikazati samo one osobine
koje značajno utječu na razvoj turizma. Te osobine su:
tržište, odnosno ponuda i potražnja,
prostor aktivnosti,
dostupnost ( promet, komunikacije, informacije),
usluge,
kadrovi,
promocija.
1.1. Šanse i rizici budućeg razvoja hrvatskog turizma
Usporedba navedenih osobina s konkurencijom, te s trendovima u
potražnji, otkriva nam slabosti i prednosti tih elemenata. Paralelno se mogu
definirati šanse i rizici budućeg razvoja hrvatskog turizma.
3
Radi sagledavanja postojeće tržišne pozicije Hrvatskog turizma,
formirana je SWOT
1
matrica u kojoj su jasno iskazane prednosti i nedostaci, te
mogućnosti i ograničenja, bitna za tržišni nastup i budući turistički razvoj Hrvatske.
Shema 1:
SWOT analiza hrvatskog turizma
HRVATSKI TURIZAM
SNAGE
Prirodne atraktivnosti
Klima
Gostoljubivost stanovništva
Poduzetnička aktivnost u stvaranju bogatstva
novih sadržaja
Afirmacija malih obiteljskih hotela
Geoprometni položaj s obzirom na glavna
emitivna tržišta: najbliži izlaz na toplo more za
veliki dio srednje Europe
Kulturno bogatstvo
Turistička razvijenost
Stogodišnja turistička tradicija nekih turističkih
mjesta (npr. Opatija)
Ekološki očuvana okolina
Okretanje tržišnoj ekonomiji
Preferencije stranog kapitala
Uvođenje europskih standarda
SLABOSTI
Nedostatak identiteta
Pomanjkanje jasne strategije
Nedovoljna informiranost javnosti o kvaliteti
turističkih resursa i bogatstvu kulturno-povijesne
baštine
Nedovoljno jak marketing
Ovisnost o turoperatorima
Loša turistička infrastruktura
Nedovoljna raznovrsnost izvanpansionske ponude
Uređenost okoliša
Loša prometna povezanost s Europom, te ostalim
zemljama
Loša prometna povezanost priobalja sa zaleđem
te kopna i otoka
Zaostajanje u informacijskim tehnologijama
Vrijednost za novac
Nizak stupanj kvalitete proizvoda
Nemotiviranost i nestručnost ljudskog potencijala
Sezonalnost
Nepovoljna razina cijena i troškova
OKOLINA
ŠANSE
Daljnji razvoj turističke potražnje
Repozicioniranje hrvatskog turizma,
prepoznatljiv image
Povećanje kvalitete usluga
Povećan interes individualnih gostiju
Obrada novih: istočnoeuropskih, SAD i
dalekoistočnih tržišta
Okretanje odgovornijim oblicima turizma (eko
turizam)
Konkurentnost novih proizvoda
Razvoj telekomunikacijske tehnologije
RIZICI
Oštra konkurencija
Geografska koncentracija tržišta
Posljedice rata
Uspostavljanje jedinstvenog tržišta Europe zbog
zadržavanja turističkog prometa unutar granica
zajednice
Nemogućnost brze prilagodbe promjenjivim
turističkim potrebama
Spora izgradnja turističke infrastrukture zbog
nedostatka financijskih sredstava
Spora privatizacija
Izvor:
Obrada autora
Slične rezultate o ocjeni prednosti hrvatskog turizma otkriva
1
?
SWOT – engleska kratica za Strengths (prednosti), Weaknesses (nedostaci), Opportunities
(mogućnosti) i Threats (opasnosti).
4
uključivanja znanja u usluge, jer se na taj način postižu više cijene što je također
prilika za razvoj pojedinaca i opći napredak društva.
Korištenje prilika koje nude ti potencijali za pripremu kvalitetnih i
komparativnih turističkih proizvoda, mogu posredno i neposredno utjecati na
veće potraživanje i doprinose, što odlučujuće utječe i na mogućnost ulaganja
turističkog gospodarstva u nove proizvode i stalno povećavanje njihove
konkurentnosti.
1.2. Glavna obilježja hrvatskog turizma
Hrvatski turizam karakteriziraju skromni kapaciteti, nepovoljna
struktura i lokacija, nedovoljna iskorištenost, nezadovoljavajući stupanj komfora
i niska razina usluga. U primorskim mjestima Hrvatske locirano je preko 88 %
hotelskih kapaciteta, dok ih je nedovoljno uz prometnice, u nekim nacionalnim
parkovima i planinsko-rekreacijskim centrima. Ovaj nam podatak govori o tome
kako Hrvatska čitavu svoju turističku ponudu bazira na ljetnom, kupališnom i
nautičkom turizmu. No niti taj ljetni, kupališni turizam nije na zavidnom nivou.
Kao posljedica nepostojanja čvrstih, kontroliranih standarda u gradnji i
opremanju, hotelski objekti u Hrvatskoj imaju nizak komfor. Sve više postaju
nekonkurentni i odgovaraju uglavnom masovnom turizmu. Tome je pridonijela i
dosadašnja zastarjela kategorizacija ugostiteljskih objekata. Skroman komfor i
neredovito održavanje smještajnih kapaciteta, slaba motiviranost i upitna
profesionalnost rezultirali su nedovoljno kvalitetnom turističkom ponudom. Da
bi nužan proces promjena na bolje što prije otpočeo, potrebno je uskladiti
standarde u ugostiteljstvu sa standardima zemalja s kojima namjeravamo
surađivati i konkurirati na međunarodnom turističkom tržištu. Svakako je nužno
uspostaviti i provoditi takvu strategiju razvoja po kojoj bi Hrvatska u svijesti
potencijalnih turista izgubila image jeftine destinacije masovnog turizma.
2. POTREBA I ZNAČAJ STRATEGIJSKOG PLANIRANJA
ZA TURIZAM DESTINACIJE
6
