Analiza JGP-a u gradu Atini

-zadatak 3+4-

2

1. CILJ I OPSEG RADA

Cilj ovog rada jeste objasniti i prikazati postojeće scenarije javnog prevoza u Atini, politiku i 
strategiju razvoja saobraćajnih mreža kao i potražnju za određenim vrstama javnog prevoza 
koje postoje.  Dotaći ćemo se i bogate historije ovog grada i razvoja saobraćaja od prvobitnih 
puteva, do današnjih modernih i vrlo složenih saobraćajnih mreža.   Posebna pažnja biti će 
posvećena autobusnom i metro vidu javnog prevoza.

2. ANALIZA I PROCJENA TRENDOVA POSTOJEĆIH SCENARIJA 

U ATINI

Atina (grč

. Aθηva, Athina

) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. 

Današnja Atina je moderan i velik grad. 2001.godine imala je 3.8 mil. stanovnika.  Antička 
Atina je bila snažan grad-država i poznati centar edukacije i nauke. Atina je bila jedan od 
najjačih polisa u Grčkoj.   Svaki grčki grad bio je nezavisno središte kulturnog, političkog i 
trgovačkog života. Nazvana je po božici iz grčke mitologije, Atini.   Atina se često naziva 
kolijevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tokom 5. i 4. stoljeća prije 
Krista.   Iz tog razdoblja u Atini je ostalo mnogo antičkih zgrada, umjetničkih djela, itd. 
Najpoznatija   je   Akropola,   kja  je   priznata   kao   jedna   od   najboljih   primjera   klasične  grčke 
umjetnosti i arhitekture.  Javni saobraćaj u Atini se sastoji od autobusa, metroa, tramvaja kao i 
željeznice.  Krajem 90-tih godina prošlog vijeka izgrađene su nove linije podzemne željeznice 
koje su puštene u promet 2000. Godine. Zračna luka je smještena istočno od grada.  U Atinu 
dolaze mnogi turisti da bi se divili ostacima antičke kulture, ali i u kupovinu, kušanje grčkih 
specijaliteta  kao  i  uživanje  u  grčkoj  narodnoj  muzici.    U samom  gradu  su  održane  prve 
Olimpijske igre modernog doba 1869.g. ali i XXVIII Olimpijske igre 2004.g.

1

  

Populacija se sastoji od 1.3 miliona domaćinstava, a najmanje 66,8 % njih posjeduje jedan 
privatni automobil. Uskoro će se doći do granica i popunjavanja kapaciteta u Atini, zbog 
planina i mora, koji predstavljaju važnu prirodnu prepreku za rast.  Prwma SAVE-u Atina je 
jedan od gradova u Evropi sa najvećom gustoćom, oko 5,100 stanovnika po km

2   

u urbanom 

području.  

1

 

http://hr.wikipedia.org/wiki/Atena_(grad)

background image

4

Putna   infrastruktura   grada   se 
trenutno   sastoji   od   8.600   km 
putne   mreže   (Athens   Urban 
Transport Organization, 2000, 
p.10).  Glavna arterijska mreža 
sastoji se od 2000 km puteva, 
ostatak ulica služe za transport 
unutar   stambenih   područja. 
76,5 % ulica ima jednu traku, 
17% ima dvije trake, a 6,5 % 
tri trake po pravcu.  Što se tiče 
širine   ulice,   dokaz   o 
adekvatnosti   mreže   može   se 
vidjeti iz činjenice da je 74% 
ulica   široko   manje   od   15m. 
Parking   ograničenja   u   Atini 
nisu   dovoljno   velika,   s 
obzirom   da   je   besplatan 
parking   uz   67%   ulica, 
djelomično   besplatan     ili   uz 
neka ograničenja u 9% ulica i 

Slika 2: Mapa Atine

potpuno   zabranjen   na   samo   24%   od   ukupne   mreže.     Dakle,   većinu   vremena,   parkirani 
automobili zauzimaju vitalne transportne prostore, što slabi efikasnost.  U centru grada, koji 
pokriva veliki dio općine Atina, sistem prometa suzdržanosti (poznat kao kordon) u pogonu je 
od 1982.g..  Kordon je identičan granicama grada i stoga pokriva isto područje pd 11,76 km

2

.

5

Slika 3: Formacija gradskog korodna

Sistem omogućava pristup kordonu koji pokriva historijski i komercijalni centar za privatna 
vozila, neradnim danima.   Inicijalna očekivanja Vlade, u vezi sa   djelotvornošću šeme su 
prvenstveno ispunjeni.  Gradski kordon je zadovoljavao sve uslove na početku.  Saobraćaj je 
bio pod kntrolom, i mnogo efikasnije nego prije i mjerenje zagađenosti zraka je pokazalo 
znatno niže emisije.  Efikasnost nove politike ipak, uskoro će biti narušen, zbog vozača koji 
pokušavaju   prevazići   ograničenja,   u   nekoliko   metoda.     Zbog   toga   dolazi   do   ozbiljnog 
smanjenja djelotvornosti unutrašnjeg kruga.   Proširenje unutrašnjeg kruga također postoji, 
pokriva većinu grada.  Korištenje vozila u vanjskom krugu je ograničeno samo u slučajevima 
viših nivoa atmosferskog zagađenja.   Međutim, vanjski krug je prvobitno osnovan 1980.g., 
kada   je   atmosfersko   zagađenje   bilo   mnogo   teže   nego   danas,   te   je   stoga   praktično   van 
upotrebe. Vanjski krug ipak, može biti od koristi u budućnosti za implementaciju puta-cijene 
sheme, postavljanjem ograničenja u zabranjenu zonu.

Zbog izazova za organizaciju Olimpijskih igara u Atini, Atina Putevi i Javna Organizacija 
prometa je preduzela velike investicije za poboljšanje putne infrastrukture.  Stoga, Atina je u 
ovom trenutku pod velikim transportnim programom izgradnje infrastrukture.   Osim nove 
zračne   luke   i   nedavno   otvaranje   metora,   izgradnja   12   novih   kilometara   putne   mreže   i 
nadogradnju  od 90 km na postojeću mrežu.  Dodatnih 7,7 km mreže će biti dodano metrou.

background image

7

Slika 6: Raspodjela putovanja ovisno o svrsi

U posljednjih deset godina broj putovanja u Atini je strahovito porastao, za čak 25%, zbog 
povećanja populacije i povećanja mobilnosti.  Procjenjuje se po AUT-u da je prosječna stopa 
putovanja koja ukazuje na mobilnost stanovništva 1,72 single mode putovanja po osobi na 
dan,   a   na   osnovi   ukupnog   stanovništva.   Uzimajući   u   obzir   da     u   jednom   danu   55% 
stanovništva zatraži putovanje, prosječna stopa generacije putovanja za one koji putuju penje 
se na 3.5 putovanja po osobi.  Važan faktor koji utiče na potražnju za transportom u Atini je i 
geografsko prebivalište građana.

2

Slika 7: Slika lijevo: Stopa vlasništva nad automobilima i broj vozila koje posjeduje jedan vlasnik, Slika 

desno:Mobilnost građana po dobi i  zaposlenosti

Više od polovine putovanja u Atini se izvršava od strane privatnih automobila.  Kako Slika 8. 
Ilustruje gotovo 55% transporta pripada privatnoj motorizaciji.   U posljednjih deset godina 
udio u sektoru javnog prevoza je smanjen za oko 20% zbog pogoršanja javnih usluga.

2

 

http://www.oasa.gr/?lang=en

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti