Pojam kredita vezuje se za povjerenje koje predstavlja jedan od najvažnijih momenata pri zasnivanju
kreditnog odnosa. Riječ kredit potiče od latinske riječi

el credo

što znači vjerujem. Značenje ove riječi u

izvornom značenju ukazuje na povjerenje koje je važan element kod zasnivanja kreditnog odnosa. Za
svaki oblik kredita bitno je da se utvrdi da li je uživalac kredita od povjerenja. Ukoliko jeste onda to znači
da je novac uložen na sigurno mjesto i da će on biti na vrijeme doplativ po dospijeću.
Kreditni odnos se zasniva između povjerioca (davaoca kredita) i dužnika (tražioca kredita) u uslovima
kada povjerilac želi svoja raspoloživa sredstva najcjelishodnije iskoristiti, a dužnik ima potrebu za
sredstvima da bi finansirao određenu privrednu aktivnost.

Kredit

je određeni novčani iznos koji nam banka ustupljuje na korišćenje na određeno vrijeme, pod

određenim uslovima i uz plaćanje naknade - kamate, kao cijene korišćenja tih sredstava.

Kredite možemo podijeliti prema različitim kriterijima:

1. prema materijalnom obliku



trgovački krediti (odobravaju ih dobavljači u obliku robe)



novčani krediti (odobravaju se u obliku novca)

2. prema subjektu koji ih odobrava



bankarski krediti (odobravaju ih banke)



komercijalni krediti (odobravaju ih ostale finansijske institucije npr. štedno-kreditne zadruge
ili proizvođači robe)

3. prema roku otplate



kratkoročni (do 1 god.)



srednjoročni (3-5 god.)



dugoročni (rok duži od 5 god.)

4. prema namjeni



proizvođački krediti (služe za finansiranje kratkotrajne ili dugotrajne imovine)



potrošački krediti (namijenjeni kupovini potrošnih dobara)

5. prema osiguranju



otvoreni krediti (odobravaju se uz jemstvo osoba)



zatvoreni (osigurani) krediti (odobravaju se uz zalog pokretnine ili nekretnine)

6. prema obliku potpore



namjenski ili selektivni (s državnom potporom)



nenamjenski ili obični (bez ikakve potpore)

Najčešća je podjela prema roku dospijeća i ekonomskoj funkciji na kratkoročne, srednjoročne i
dugoročne.

Analiza kreditnog rizika

1.1 Kratkoročni krediti

Kratkoročni krediti imaju rok dospijeća do jedne godine. Služe za finansiranje tekuće poslovne
djelatnosti, potrošnje, odnosno za prevazilaženje tekuće nelikvidnosti. U tu kategoriju spadaju:
kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni i avalni kredit.



Kontokorentni kredit

je kratkoročni kredit koji banka odobrava u korist tekućeg računa

komitenta. Sredstva odobrenoga kredita komitent može koristiti za promet i plaćanje, odnosno
izdavati naloge za plaćanje iznad vlastitih sredstava na računu. Iako se kredit odobrava do iznosa
najvišega utvrđenoga kreditnog limita, komitent može koristiti kredit i u manjem iznosu od
ugovorenoga. Pritom komitent plaća kamate samo na iskorišteni dio takve „otvorene kreditne
linije“, a na neiskorišteni dio plaća proviziju banci.



Eskontni kredit

je vrlo stari kreditni posao. Eskontni kredit se odobrava na podlozi nekog

budućeg potraživanja. Budući da se potraživanje kupuje prije svoga dospijeća, kreditni iznos je
manji od nominalne vrijednosti za kamate, troškove i proviziju. Najčešća podloga (pokriće) za
odobravanje ovoga kredita je mjenica. Dužnik je dužan iskupiti mjenicu i banci vratiti kredit. U
slučaju da to dužnik propusti učiniti, banka će protestirati mjenicu i naplatit će dužni iznos.



Lombardne kredite

odobravaju banke, ali i specijalizovane institucije (npr. zalagaonice). Temelj

ovog kreditnog posla je zalog realnih pokretnih vrijednosti. Najčešće je to zlato, nakit, umjetničke
kolekcije, numizmatika, vrijednosti papiri i druga vrijedna pokretna dobra.



Akceptni kredit

predstavlja kratkoročni kredit kod koga banka dopušta komitentnu da do

određenog iznosa vuče menice na nju. Banka te mjenice akceptira (prihvata) kao glavni dužnik
(trasat), čime se obavezuje da će ih iskupiti ako sam trasant to ne učini iz bilo kog razloga, u
skladu sa ugovorom. Takve menice se mogu plasirati na tržištu novca, ali ih najčešće eskontuje
sama banka koja daje akcept. Ako komitent ne iskupi menicu, onda akceptna banka kao glavni
dužnik, plaća menični dug.



Rambursni kredit

je kratkoročni kredit čiji temelj (teretnica, polica osiguranja i drugo) čine robni

dokumenti (teretnica, polica osiguranja i drugo). Prema tome ovaj kredit je važan za trgovačku
razmjenu, te je i ujedno relativno čest u međunarodnim poslovnim odnosima. Porijeklo naziva
ovog kredita je francuska riječ

rambourser

što znači isplatiti. U suštini to je akceptni kredit koji

banka odobrava uvozniku robe temeljem pokrića u robnim dokumentima.



Avalni kredit

je kratkoročni kredit kojim banka daje aval (jamstvo) na mjenične obveze svojega

komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita. Preuzimajući odgovornost za klijenta prema
trećim osobama, banka stavlja klijentu na raspolaganje svoj ugled. Avalni kredit nije isplatni
kredit u smislu odobravanja klasičnog bankovnog kredita, već oblik garantnoga kredita kojim
banka daje bezuvjetno i neopozivo jemstvo da će u slučaju neisplate mjenice učiniti to sama
banka kao jamac.