EDUCONS UNIVEZITET 

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE 

Sremska Kamenica 

 

 

 

 

 

 

 

Master rad 

 

ANALIZA KVALITETA TURISTIČKIH 

USLUGA NA DESTINACIJI NOVALJA 

 

 

 

 

 

                Mentor:                                                                                                                   Kandidat: 

                Doc.dr Bela Muhi

                                                                                                  

Tamara Kapamadžin

 

 

 

Sremska Kamenica 

2016. 

Sadržaj 

UVOD .......................................................................................................................................... 3 

1.1 

Prirodni i izgrađeni resursi ................................................................................................... 5 

1.2 

Prirodni resursi-stanje ......................................................................................................... 5 

1.2.1 

Klima ........................................................................................................................... 6 

1.2.2 

Reljef ........................................................................................................................... 7 

1.2.3 

Vegetacija .................................................................................................................... 8 

1.2.4 

Obala ........................................................................................................................... 9 

1.2.5 

Izgrađeni resursi-stanje .............................................................................................. 10 

1.2.6 

Izgrađenost prostora .................................................................................................. 11 

1.2.7 

Infrastrukturni objekti ................................................................................................ 12 

1.2.8 

Objekti društvenih delatnosti ..................................................................................... 13 

VIZIJA RAZVOJA TURIZMA DESTINACIJE NOVALJA ...................................................................... 14 

2.1 

Opšti pristup destinaciji ..................................................................................................... 15 

2.2 

Turizam u Novalji ............................................................................................................... 18 

2.3 

Turističke ponude .............................................................................................................. 19 

ANALIZA KVALITETA TURISTIČKIH USLUGA NOVALJE ................................................................. 28 

3.1 

Ugostiteljski objekti za smeštaj .......................................................................................... 33 

3.1.1 

Hoteli ......................................................................................................................... 34 

3.1.2 

Hosteli ....................................................................................................................... 36 

3.1.3 

Apartmani .................................................................................................................. 37 

3.1.4 

Sobe .......................................................................................................................... 39 

3.1.5 

Kampovi..................................................................................................................... 42 

3.2 

Saobraćaj........................................................................................................................... 45 

3.2.1 

Drumski transport ...................................................................................................... 46 

3.2.2 

Vazdušni transport ..................................................................................................... 47 

3.3 

Turističke agencije ............................................................................................................. 48 

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE ........................................................................................................ 50 

4.1 

Cilj, metodologija i dinamika realizacije istraživanja ........................................................... 50 

4.2 

Tabelarni prikazi i analiza rezultata istraživanja .................................................................. 52 

ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 59 

SPISAK LITERATURE ................................................................................................................... 61 

 

 

 

 

background image

Predmet i cilj master rada 

U ovom radu će se prikazati čime sve Novalja kao turistička destinacija raspolaže. Analiziraće 
se  kvalitet  turističkih  usluga.  Cilj  ovog  istraživanja  je  da  pokaže  prednosti  i  nedostatke 
turističkih usluga i da li postojeći nivo usluga zadovoljava potrošače

Predmet ovog rada jeste 

istraživanje kvaliteta turističkih usluga koje Novalja kao turistička destinacija pruža. 

Osnovne polazne pretpostavke-hipoteze 

Hipoteza  je  misaona  pretpostvka  o  predmetima  koji  se  istražuju,  o  njihovim  svojstvima, 
sastavu, funkciji, stanju i odnosu sa drugim predmetma.Hipoteze daju odgovor o problemu koji 
se  istražuje.Ona  treba  da  bude  adekvatna  predmetu  istraživanja,  poverljiva  i  potvrđena 
određenim teorijsko-praktičnim postupkom. 

U ovom radu postavljene su sledeće hipoteze: 

H1- Novalja je mesto sa velikim brojem smeštajnih jedinica 

H2- Specifično mesto sa zabavnim ponudama 

H3- Karakterističan reljef i kvalitetne plaže 

H4- Centar poslovnog turizma 

 

 

1.1

 

Prirodni i izgrađeni resursi

 

Prema postojećoj teritorijalnoj podeli grad Novalja u sastavu je Ličko-senjske županije, a po 
prostornom  položaju  čini  njen jedini  ostrvski  deo. Jugoistočnim rubnim  delom  grad Novalja 
graniči  sa  Zadarskom  županijom  i  Opštinom  Kolan.  Područje  grada  Novalje  obuhvata  10 
naselja i to: Casku, Gajac, Kustiće, Lun, Metajnu, Novalju, Potočnicu, Staru Novalju, Vidaliće 
i Zuboviće. Prostire se na oko 37 km dužine u smeru jugoistok – severozapad, te oko 7,5 km 
širine središnjeg dela u smeru jugozapad - severoistok. Područje grada Novalje sa površinom 
od 93,36 km2 čini tek 1,74% površine Ličkosenjske županije, a oko trećinu ( 32,8%) površine 
ostrva Pag

.

2

 

1.2

 

Prirodni resursi-stanje 

Prirodni resursi - stanje posebnosti i značaj grada Novalje uveliko su determinisani njegovim 
"ostrvskim karakterom". Naime ostrva kao specifični društveni, ekonomski i ekološki sastavi 
predstavljaju  prirodno  bogatstvo  od  neprocenjive  vrednosti  za  svaku  zemlju,  pa  tako  i  za 
Republiku  Hrvatsku.  Grad  Novalja  smešten  na  ostrvu  Pagu,  ističe  se  kvalitetom  prirodnih 
resursa  i  okoline,  što  predstavlja  značajnu  odrednicu  njegovog  dosadašnjeg  i  budućeg 
privrednog razvitka. Posebno se mogu naglasiti prirodni resursi na području Luna, Zrća i Caske, 
Straška,  te  Paških  stena  u  Velebitskom  kanalu.  Ovi  lokaliteti  predstavljaju  deo  kulturnih  i 
prirodnih vrednosti Ličko-senjske županije i Republike Hrvatske, pa su delom već registrovani 
kao  zaštićena  područja  kulturne  baštine  Hrvatske.  Potencijalnu  mogućnost  za  eventualno 
snabdevanje stanovništva vodom predstavljaju izvori povezani sa rezervama podzemne vode. 
Izdašnost  tih  izvora  zavisi  od  sabirne  površine  i  od  karaktera  stena  iz  kojih  izlaze.  U 
Novaljskom polju registrovan je samo jedan izvor, dok se uz padinu prema Staroj Novalji javlja 
više manjih izvora. Izvor Škopalj u Novaljskom polju je kaptiran za vodovod Novalje. U naselju 
Metajna postoji jedno od najjačih vrela na ostrvu. Vrelo je vezano uz rasad usled kojeg eocenski 
odnosno  krečnjački  vapnenci  leže  na  fliškim  laporima.  Sabirno  područje  izvora  je  vapneno 
zaleđe, a eocenski fliš služi kao barijera na čijem kontaktu voda izlazi na površinu. Zajednička 
karakteristika ovih izvora je da su malog kapaciteta, (Škopalj daje oko 8 litara vode u sekundi), 
a javljaju se na kontaktu fliša i kvartara ili se cede iz pukotina u peščenjacima. Sabirno područje 
za izvore je kvartar, a delom i fliš i vapneno područje. 

 

 

                                                           

2

 Bezić H., Strategija privrednog razvitka grada Novalje, Ekonomski fakultet Rijeka, grad Novalja, 2010, str. 9.  

background image

1.2.2

 

Reljef 

Reljef Ličko-senjske županije je vrlo dinamičan i raznovrstan, a čine ga tri posebne celine. Prva 
je Velebitski planinski niz koji se pruža 100 km kroz županiju, s visinom od 1757 metara. Druga 
je reljefna celina Zapadnolička uvala, smeštena između Velebita, Kapele i Ličkog sredogorja, 
a treća ostrvo Pag. Prostorni raspored te tri celine uslovljava da poprečni profil županije ima 
izgled galerije. Primorski reljefni niz čine ostrvo Pag, niži pojas velebitske padine s podgorskim 
podom, te njen srednji deo sa dolinskim pregibom između 800 i 900 metara nadmorske visine. 
Lički niz čine polje Gacke (ispod 450 metara nadmorske visine), zaravni srednje Like (ispod 
550 metara nadmorske visine) i Velebitska padina. 

Topografska    kapa  županije  je  hrbat  severnog,  srednjeg  i  većeg  dela  južnog  Velebita,  čiji 
planinski niz dominira celim tim prostorom, a najviši mu se deo odlikuje izvanrednim vidicima. 

Zahvaljujući  tektonskom  razvoju,  prevladavajućem  vapnenačkom  sastavu  podloge  i  vlažnoj 
klimi, na širem području Velebita i Like nastalo je mnogo pećina i jama. U tom svojevrsnom 
hrvatskom  speleološkom  parku nalazi  se  najveća turistička pećina Hrvatske i  najdublja jama 
jugoistočne Evrope. Reljefnu raznovrsnost upotpunjuje i hidrološko bogatstvo, sadržano u 433 
kilometra morske obale, te znatnoj količini i raznovrsnosti slatkih voda. Vrednost županijske 
obale  tim  je  veća  što  je  zbog  zanemarivog  onečišćavanja  te  izrazitog  delovanja  prirodnih 
pročišćivača vazduha - bure, i vode - vrela, to najčišći deo Jadrana. 

Među  slatkovodnim  objektima  najprivlačnija  su  Plitvička  jezera  koja  se  nalaze  na 
severoistočnom rubu županije. Potom sledi Gacka, koja se ubraja u najpoznatije ostrvske vode 
na  svetu.  Posebno  su  privlačna  njena  vrela,  zaštićena  kao  geografski  i  geološki  spomenik 
prirode. Tu je i reka Lika, po dužini prirodnog toka druga po veličini ponornica u Evropi.

4

 

Slika 2: Plitvička jezera 

Izvor: www.lineams.rh 

                                                           

4

 

Preuzeto sa: www.lickosenjska.com 

1.2.3

 

Vegetacija

 

Zbog "susreta" kontinentalne i mediteranske klime, na području Grada Novalje nalaze se šume 
belog  graba  i  hrasta  medunca  (carpinetum  orientalis  croaticum)  te  šume  crnike  (quercetum 
ilicis)  koja  na  jugozapadnim  delovima  stvara  karakterističan,  mediteranski  ugođaj.  Nešto 
kvalitetnije šumske površine nalaze se na jugozapadnim padinama Luna između Tovarnela i rta 
Sakarata, kod uvale Dubac, kod  Straška, te  na području Zrća.  Povoljnija područja za razvoj 
vegetacije  su  flišne  ravnice  u  dolinama,  povoljne  za  razvoj  poljoprivrede,  uglavnom 
vinogradarstva  te  blaže  jugozapadne  padine  ostrva  delimično  obrasle  termofilnom  šumom. 
Poljoprivredne  površine  nalaze  se u plodnim ravnicama oko Caske,  Kustića i Metajne, te  na 
prostoru Novaljskog i Lunjskog polja. U poljoprivrednom pejzažu karakteristični su vinogradi, 
izgrađeni  na  blagim  terasama.  U  voćnjacima  pretežno  se  gaje  smokve  i  bademi,  a  na  širem 
području Grada uzgajaju se masline. Najznačajnije kulture maslina nalaze se u područjima od 
Tovarnela preko Luna i Gagera do Novalje, oko Stare Novalje te oko Gajca i Škuncinih stanova. 
Radi  svoje  specifičnosti  i  lepote  pojedini  delovi  maslinjaka  na  Lunu  proglašeni  su  1963.g. 
posebnim botaničkim rezervatom. Temeljem ''Zakona o zaštiti prirode'' (NN 70/2005.) Lun - 
nalazište divlje masline proglašeno je posebnim rezervatom (pretpostavlja se da neke imaju i 
više od  dve  hiljade  godina).  Vinogradarstvo je u  prošlosti  bila jedna  od najznačajnijih grana 
privrede ovog područja. Vinova loza je zastupljena na gotovo svim plodnim površinama koje 
smo naveli, a vino se proizvodi uglavnom za vlastitu potrošnju. Obala je vrlo razuđena, pa je 
uticaj  mora  na vegetaciju ostrva  izražen.  Stenovita  severoistočna  obala, izložena jakoj buri i 
soli, krševita je i bez ikakve vegetacije. Visoki predeli ostrva uglavnom su krševiti i bez jače 
vegetacije. 

5

 

Slika 3: Vegetacija 

 

Izvor: www.visit-lika.com 
 

 

                                                           

5

 

Bezić H., Strategija privrednog razvitka grada Novalje, Ekonomski fakultet Rijeka, grad Novalja, 2010, str. 11.

 

background image

10 

1.2.5

 

Izgrađeni resursi-stanje

 

Urbana središta predstavljaju mesta koncentracije stalnog i povremenog stanovništva, urbanih 
funkcija i specifičnih privrednih aktivnosti. To se posebno odnosi na Novalju koja je glavno 
središte jedinice lokalne samouprave, u manjoj meri na naselja Lun, Jakišnica, Stara Novalja i 
Zubovići,  Metajna  te  naselje  Gajac  koji  sezonski  obavlja  funkciju  lokalnog  centra.  Prirodni 
značaj i prednosti jugozapadnog obalskog dela Grada Novalje (vegetacijski bogatijeg i turistički 
atraktivnijeg,  zaštićenog  od  neprijatne  bure),  doprinele  su  razvoju  stambenih  i  turističkih 
naselja. Naselje Novalja tradicionalno je središte ovog dela ostrva, a s obzirom na različitost 
urbanih  funkcija  i  sadržaja  javne  namene  za  potrebe  lokalnog  stanovništva  i  turista,  danas 
predstavlja  središte  lokalne samouprave.  Potrebe lokalnog  stanovništva severozapadnog  dela 
ostrva (potez Lun - Potočnica) osim u Novalji, kao centru lokalne samouprave, zadovoljavaju 
se  i  u  naselju  Lun,  manjem  lokalnom  središtu  kome  u  turističkoj  sezoni  gravitira  do  2000 
korisnika. Naselje Stara Novalja, smešteno u istoimenoj uvali, takođe predstavlja manje lokalno 
središte.  Obeležje  naselja  Stare  Novalje,  Gajca  i  Vidalića  je  dominantni  udeo  povremenog 
stanovništva,  i to  prvenstveno zbog velikog  broja  smeštajnih apartmanskih jedinica. Tako je 
primera  radi  u  naselju  Gajac  na  svega  0,34  km2  prostora  prema  popisu  iz  2001.godine  bilo 
izgrađeno 635 stanova na registrovanih 56 stanovnika. To znači da je bilo izgrađeno 11,3 stana 
po stanovniku, ili 30,2 po domaćinstvu, što je oko 10 puta više od izgrađenih stanova u odnosu 
na broj stanovnika i domaćinstava u naselju Lun iste godine. Jugoistočni deo jedinice lokalne 
samouprave - naselja Vidalići-Kustići-Zubovići-Metajna gravitira prema naselju Zubovići, kao 
još jednom manjem lokalnom središtu. 

7

 

 

 

                                                           

7

 

Bezić H., Strategija privrednog razvitka grada Novalje, Ekonomski fakultet Rijeka, grad Novalja, 2010, str. 14.

 

11 

1.2.6

 

Izgrađenost prostora 

Kod  stambene izgradnje  dominiraju individualne  građevine, dok u  naselju Novalja postoje i 
višestambene  građevine  i  to  prvenstveno  u  objektima  namenjenim  povremenom  stanovanju. 
Osim u Novalji,  višestambene  građevine  namenjene povremenom  stanovanju karakteristične 
su i za već navedena naselja Stara Novalja, Vidalići i Gajac. Od ukupnog broja stanova njih 
15%  namenjeno  je  obavljanju  poslovnih  delatnosti,  prvenstveno  ugostiteljsko-turističkih. 
Visina  izgradnje  kreće  se  u  rasponu  od  P+1+Pot  do  P+2+Pot,  ali  nažalost  postoje  i  više 
građevine, koje se nikako ne uklapaju u ostrvski ambijent i tradicionalnu arhitekturu Grada, te 
predstavljaju ne samo primer negativne stambene izgradnje, nego i estetsko ograničenje Grada 
kao poželjne turističke destinacije.  

Prema službenoj statistici (SLJH, popis stanovništva 2001.godine), ukupna stambena izgradnja 
2001. godine iznosila je 5168 stanova  od  čega je 2630 ili 51%  bilo u naselju Novalja.  Sledi 
naselje Gajac s 12% udela u ukupnom broju stanova, te Stara Novalja sa 11%. Posebnost Grada 
Novalje je izrazito veliki udeo stanova za povremeno korišćenje. Od ukupnog broja izgrađenih 
stanova, 2001. godine samo 38,7% bilo je namenjeno stalnom stanovanju, a ako se posmatra 
kategorija nastanjeni stanovi (bez povremeno nastanjenih i napuštenih), njihov je udeo svega 
22,5% u strukturi ukupno izgrađenih stanova. Stambenih jedinica za privremeno korišćenje bilo 
je 2378, odnosno 46% u odnosu na ukupan broj stanova na području Grada Novalje. U naselju 
Novalja ukupno je 2001. godine bilo 2630 stanova, od čega 51% za stalno stanovanje, a samo 
27% stalno nastanjenih. U Staroj Novalji struktura je još "nepovoljnija", od 589 stanova njih 
113  ili  19%  bili  su  namenjeni  stalnom  stanovanju,  a  samo  85  stanova  ili  14%  su  stalno 
nastanjeni. Ovakvi pokazatelji upućuju na opredeljenje Grada Novalje na masovni, apartmanski 
turizam sa svim njegovim pozitivnim i negativnim posledicama za privredu, uticaj na prostor i 
okolinu, te dugoročni kvalitet života domaćeg stanovništva. Poređenja radi, iste 2001. godine 
naselje Mali Lošinj sa 6296 stanovnika imalo je ukupno 3616 stanova, ili 0,57 stana/stanovniku, 
dok je  mesto Novalja imalo 1,3  stana po  stanovniku,  odnosno 128%  više  u odnosu  na  Mali 
Lošinj. Ukoliko bi iz ovih podataka izostavili naselje Gajac, koje je izgrađeno isključivo kao 
apartmansko turističko naselje, a koje ima 635 stanova za povremeno stanovanje, dolazimo do 
nešto povoljnijih rezultata za Grad Novalju.  

Osim prema broju stanova, i pokazatelji izgrađene stambene površine ukazuju na opredeljenje 
Grada prema apartmanskom turizmu. Od ukupno izgrađene stambene površine 359.717 m2 , 
površina  stanova za  stalno korišćenje iznosi 43,8%, a  samo 30%  površina  stalno nastanjenih 
stanova,  dok  površina  stanova  sa  povremenim  korišćenjem  iznosi  44,5%  ukupne  stambene 
površine.  Ovakvu  orijentaciju  lokalnog  stanovništva  na  izgradnju  velikog  broja  stanova  za 
odmor odredili su turistički trendovi i pomanjkanje visokokomercijalnih hotelskih kapaciteta u 
turističkoj ponudi. 

8

 

 

 

                                                           

8

 

Bezić H., Strategija privrednog razvitka grada Novalje, Ekonomski fakultet Rijeka, grad Novalja, 2010, str. 14.

 

background image

13 

1.2.8

 

Objekti društvenih delatnosti 

Objekti  društvenih  delatnosti  odnose se  na  mrežu građevina  državnog  i  županijskog interesa 
koji  imaju  javne  funkcije:  uprava  i  pravosuđe,  vaspitanje  i  obrazovanje,  kultura,  sport  i 
rekreacija, zdravstvo, socijalna zaštita, verske zajednice, udruženje građana, političkih stranaka 
i  drugih  organizacija.  Postojeće  institucije  uprave  i  pravosuđa  (Kancelarija  državne  uprave, 
Poreska  uprava,  Državna  geodetska  uprava  -  katastar,  Županijska  ured  za  građevinarstvo, 
Hrvatski  zavod  za  penzijsko  osiguranje, Hrvatski  zavod  za  zdravstveno  osiguranje, Hrvatski 
zavod za zapošljavanje, Prekršajni sud, Opštinski sud – katastarski deo), lokacijom i površinom 
udovoljavaju potrebama građana. Biblioteka i čitaonica, Centar za kulturu i regionalni arhiv su 
kulturne  institucije  od  posebnog  značaja  za  razvijanje  opšte  kulture  i  stepena  obrazovanja 
stanovništva.  Prostornim  planom  Ličko-senjske  županije  određeno  je  da  se  biblioteke  i 
čitaonice  nalaze u  gradovima: Gospiću, Otočcu, Senju i Novalji  i u  svim  važnijim lokalnim 
centrima. Postojeća biblioteka i čitaonica u gradu Novalji deluje kao samostalna institucija, a 
lokacijski i prostorno njih devetnaest zadovoljava uslove. Centar za kulturu i Sabirni arhivski 
centar u Novalji nalaze se u istoj zgradi te također zadovoljava sve uslove. Muzeji su kulturne 
i naučne ustanove od posebnog značaja za promovisanje vrednosti lokalnih tradicija.  

Prostornim  planom  Ličko-senjske  županije  određeno  je  da  se  muzeji  nalaze  u  Gradovima: 
Gospiću, Otočcu, Senju i Novalji i u Opština Plitvička Jezera. Muzej kao registrirana ustanova 
nalazi se u Zvonimirovoj ulici u Novalji u sklopu kojeg deluje i arheološka zbirka Stomorica. 
Pozorišta,  scenski  prostori  i  bioskopi  su  kulturne  institucije  od  posebnog  značaja  za  razvoj 
dramske,  filmske  i  muzičke  kulture  stanovništva.  Za  sada  ovakve  kulturne  aktivnosti  Grad 
Novalja ima tokom letnje  sezone  na letnjoj pozornici (Novaljski trijatar, Novaljsko  muzičko 
leto,  Letnji  bioskop  Hollywood).  U  projektu  Novaljska  šumica  predviđena  je  izgradnja 
amfiteatra koji će zameniti sadašnju letnju pozornicu. Potrebno je osigurati prostor da se ove 
manifestacije mogu izvoditi tokom cele godine i za amatersko pozorište u Novalji. Za sada se 
u  zimskim  mesecima  koristi  samo  prostor  Pastoralnog  centra.  Vaspitanje  i  obrazovanje 
organizovani su kroz nekoliko ustanova. Deca predškolskog uzrasta pohađaju Dečiji vrtić Carić 
koji se nalazi u Novalji. Osnovno školsko obrazovanje odvija se u Osnovnoj školi A. G. Matoša 
u Novalji sa područnim školama u Lunu, Jakišnici, Metajni, Zubovićima i Kolanu. U Novalji 
deluje  i  Osnovna  muzička  škola  Mirković.  Primarna  zdravstvena  zaštita  mora  se  odvijati 
prostorno  prošireno.  Novoizgrađeni  Dom  zdravlja  lokacijom  i  površinom  u  potpunosti 
zadovoljava uslove. Određeni oblici sekundarne zdravstvene zaštite (sanatorijumi) te posebni 
oblici medicinske rehabilitacije povezane sa sportskom rekreacijom predviđene su Prostornim 
planom Ličko-senjske županije na području Novalje. Socijalna zaštita prema Prostornom planu 
Ličko-senjske  županije vodiće  se u ustanovama u Gospiću, koji treba postati glavno  središte 
dok ostala središta trebaju takođe imati neke od institucija socijalne zaštite, prvenstveno za stare 
i  nemoćne.  Planira  se  izgradnja  doma  penzionera  (starih  i  nemoćnih)  unutar  građevinskog 
područja naselja Novalje. 

10

 

 

 

                                                           

10

 

Bezić H., Strategija privrednog razvitka grada Novalje, Ekonomski fakultet Rijeka, grad Novalja, 2010, str. 18.

 

14 

2

 

VIZIJA RAZVOJA TURIZMA DESTINACIJE NOVALJA 

Prirodna karakteristike Novalje, očuvanost prirode, tradicija u turizmu, ribarstvu i poljoprivredi 
osnovna su polazišta za izradu vizije razvoja Novalje. Tragom polazne osnovice postavlja se 
vizija  razvoja  Novalje:  Grad  Novalja  je  prepoznatljiva  turistička  destinacija  sa  očuvanim 
prirodnim  lepotama,  tradicionalnim  vrednostima  istorijske  i  prirodne  baštine.  Novalja  je 
privredno  središte  ostrva  Paga  integrisano  u  savremene  evropske  trendove.  Grad  zabave  i 
kulture otvoren za nove trendove i ideje. Grad po meri čoveka. 

Vizija Grada Novalje počiva na već uspostavljenim odnosima na tržištu, opštoj percepciji ovog 
područja  od  strane lokalnog  stanovništva,  turista i  ostalih  posetioca  te isticanju  specifičnosti 
odnosno  elemenata  koji  razlikuju  Novalju  od  konkurencije.  Važna  komponenta  u  razvoju 
Novalje je turizam, koji predstavlja okosnicu privrednog razvitka. Stoga je opravdano posebno 
istaknuti i viziju razvoja turizma u Novalji.

11

 

 Novalja je turistička destinacija: 

 

u kojoj se osećate kao da ste se vratili samome sebi 
 

 

koja nudi vekovne masline, netaknutu prirodu, stare običaje 

 

 

u  kojoj  možete  zaroniti  u  kristalno  čisto  more  i  posmatrati  ostatke  prošlosti  i  živi 
podmorski svet 

 

 

u kojoj se nudi široka ponuda kulture, sporta i zabave za mlade 

Novalja kao turistička destinacija može se diferencirati na tržištu kao ostrvska destinacija koja 
pruža nebrojene užitke svima i onima koji traže mir, prirodu i kristalno more, ali i onima koji 
teže za kulturnim, sportskim i zabavnim događanjima.

12

 

 

 

                                                           

11

 

Bezić H., Strategija privrednog razvitka grada Novalje, Ekonomski fakultet Rijeka, grad Novalja, 2010, str. 87.

 

12

 

Bezić H., Strategija privrednog razvitka grada Novalje, Ekonomski fakultet Rijeka, grad Novalja, 2010, str. 88.

 

 

background image

16 

dobar obrok, ostale su konstantna. U samom centru na preslatkom Trgu Brščić, ponosno stoji 
bronzana skulptura Kate sa rubljem u vedru na glavi, večno stremeći ka morskoj, prastaroj veš 
mašini.  Stotinjak  metara  dalje  u  pločniku  ucrtana  je  ruža  vetrova,  koja  uvek  nepogrešivo 
pokazuje koji u tom trenutku duva. Za nas kontinentalce je pravo otkriće kada stanemo u centar 
i osetimo dodir strujanja vazduha. Čak i nevešti će znati kao stari morski vukovi, čitajući natpis.  

Mladima je uvek na umu prvo Zrće, rajska plaža koja noću postaje poligon „di džej“ atilama, 
koji paklenim zvucima dovode do usijanja svetsku publiku. Ranoranioci na kupanju će sresti 
izmučene  ali  srećne  „hune“  koji  bauljaju  ka  gradu  na  neophodnu  reanimaciju.  U  toku  dana 
deluje kao da postoje paralelni svetovi na ovom području. Za „srednje mlade“ postoji sijaset 
konoba, bašti i lokala gde se svira dobra muzika ili sluša ista sa ozvučenja. Iste večeri možete 
spojiti sve. Na dva punkta u savršeno uređenom auto kampu Straško (gde se nalazi i istoimena 
plaža) uz zvuke rafiniranog benda „Venus“ možete plesati, posle 23h otići na rivu, do hostela 
Big  Yellow  House  na  fjužn-zabava  pod  otvorenim  nebom  ili  diskoteke  „Cocomo“,  a  posle 
svega tu je Zrće do svitanja. 

14

 

Slika 7: Rajska plaža 

Izvor: www.visit-pag.com 

Najjači adut je bistri Jadran sa čarobnim i raznovrsnim plažama, za svačiju dušu i ukus. Ima ih 
mnogo a ovde ću pomenuti samo neke. Zrće je šljunkovito, sa diskotekama Aquarius, Calypso, 
Papaya i mnoštvo manjih kafića za zabavu. More je osvežavajuće zbog ponornice koja se tu 
uliva.  Planjka  je  prekrivena  finim  peskom,  topla  je  i  plitka  i  odlično  uređena.  Idealna  za 
porodice  sa  malom  decom.  Raspolaže  s  ugostiteljskom  ponudom  i  raznim  sportsko 
rekreativnim  sadržajima. Od leta 2004. plaža ima Plavu  zastavu.  Straško  sa istoimenim auto 
kampom, nalazi se južno od Novalje, u uvali otvorenoj prema pučini, u prekrasnoj borovoj šumi 

                                                           

14

 

Preuzeto sa: http://klubputnika.net 

 

17 

sa puno prirodnog hlada. Duga je oko 1,5 km, nešto je kamenitija od ostalih, a takav je i ulaz u 
more, ali  se  nakon nekoliko  metara dolazi  na peskovito  dno. Takođe ga krasi  Plava  zastava. 
Sveti duh je peščano - šljunkovita plaža u sklopu privatnog autokampa "Sveti duh". Polovina 
je rezervisana za nudiste. Ručica je neotkrivena peščana plaža do koje se dolazi kroz slikoviti 
predeo  zvan  Kanjon  kod  Metajne.  Pleni  čistim  prozirnim  morem  i  prekrasnim  mesečevim 
pejzažem. Caska plaža, gde je pristup moru mahom peščan, a ulaz u more šljunkovit, morsko 
se dno vrlo strmo spušta što plažu čini izrazito dubokom. Na plaži postoji ugostiteljska ponuda 
i rekreativni sadržaji. Avanturisti će pronaći na stotine malih uvala koje mogu biti lična oaza. 
Čak  i  ako  se  ne  zaputite  na  neku  egzotičnu  destinaciju,  krećući  se  levo  i  desno  od  centra 
usidrićete se na neki dok koji će biti samo vaš, a slučajni kupač može samo da vam ulepša mir 
i  ćarlijanje  maestrala.  Novalja  uz  sve  kvalitete  ima  jedan  koji  je  nemerljiv,  a  to  je  osmeh  i 
ljubaznost meštana. Dovoljno je proći ulicama ili rivom i prožeće vas pozitivna energija. Osećaj 
da ste i sami deo tog podneblja olakšava sve ostalo. Verujem da će svi koji do sada nisu imali 
priliku, uskoro upoznati ovaj dragulj Dalmacije. Za to je samo dovoljno otpevati „Novalju vali 
valjaju“ kao mantru i put pod noge.

15

 

 

 

                                                           

15

 

Preuzeto sa:

  

http://www.danas.rs 

background image

19 

2.3

 

Turističke ponude 

Smeštajna ponuda 

 

Brz i nedovoljno usmeravan rast smeštajnih kapaciteta (apartmani) 

 

Kvalitativno neujednačena ponuda 

 

Nepovoljna struktura smeštajnih kapaciteta 

 

Nedostatak kvalitetne hotelske ponude 

 

Velik deo kapaciteta porodičnog smeštaja u vlasništvu nerezidenata 

 

Uniformnost/bezličnost značajnog dela porodičnog smeštaja 

 

Niska iskorišćenost smeštaja 

 

Izrazita sezonalnost poslovanja 

Ostala turistička uslužna ponuda 

 

Međunarodno atraktivna klupska scena 

 

Jednolična ugostiteljska ponuda (dominacija objekata brze hrane i kafe barova) 

 

Nezadovoljavajuća ponuda aktivnosti  

 

Nezadovoljavajuća ponuda kulturnih sadržaja 

 

Nedostatak složenih turističkih proizvoda 

 

Izrazita sezonalnost poslovanja 

 

Niska prosečna potrošnja po danu boravka 

 

Nemogućnost uspostave turističkog lanca vrednosti 

Najbolje ocenjeni elementi ponude 

 

Kvalitet mora/plaža 

 

Karakterističan reljef 

 

Kvalitet kamp ponude (Straško) 

 

Zabavna ponuda 

 

Broj smeštajnih jedinica

17

 

 

 

                                                           

17

 

Preuzeto sa:  http://www.likaplus.hr 

20 

Plaže u Novalji 

Caska 

Caska se nalazi oko 2,5 kilometra istočno od Novalje, na mestu gde se nekad nalazio rimski 
grad, a koji je prema legendi potonuo u potresu u 4. veku. 

Plaža Caska je delom šljunkovita, delom peščana, a na njoj se nalaze i ugostiteljski objekti. Od 
Caske možete i do Zrća, a pešice vam treba svega desetak minuta.

18

 

Slika 9: Caska plaža 

Izvor: www.ivankacaska.com 

 

 

                                                           

18

 Preuzeto sa:  http://www.putovnica.net 

background image

22 

Straško

 

Plaža Straško nalazi se otprilike jedan kilometar južno od Novalje i takođe ima Plavu zastavu. 
Duga je oko 1,5 kilometar, a okružena je gustom borovom šumom. Sama plaža ima kamenu 
podlogu,  a  more  je  vrlo  ugodno  za  kupanje.  Na  plaži  Straško  nalazi  se  i  istoimeni  kamp, 
zahvaljujući kojem plaža obiluje brojnim sadržajima.

20

 

Slika 11: Straško plaža 

Izvor: www.novalja-pag.com 

 

 

                                                           

20

 

Preuzeto sa:  http://www.putovnica.net 

23 

Zrće 

Zrće je definitivno najpopularnija plaža na ostrvu, glavni mamac za mlade i sve željne dobrih 
izlazaka. Udaljena otprilike dva kilometra od središta Novalje, na svoju šljunkovitu površinu 
odjednom može primiti i nekoliko hiljada kupača, što je u špici sezone i vrlo česta slika. Plaža 
je puna sadržaja.  

Možete isprobati bungee jumping s dizalica ispred kluba Papaya, voziti jet ski, igrati nogomet 
u kavezu (cageball), a malo izvan plaže je platforma za wakeboardanje, tj. daskanje pri kojem 
ste pričvršćeni za pokretnu žicu. Zaista, za svakoga ponešto! 

Zrće poseduje i Plavu zastavu, što vam garantuje čistu i plažu i more. Dakle, ne trebate se bojati 
da ćete na prepodnevnom kupanju naleteti na ostatke sinoćnjeg provoda. Naime, oko 5-6 sati, 
kad se  svi klubovi  zatvore, plaža  se  čisti od  svih boca, opušaka i sličnih ostataka, tako  da je 
ubrzo u istom stanju kao i pre zabave. 

U popodnevnim satima, kad se ekipa oporavi od izlaska i počne masovnije okupljati, započinju 
tzv. after beach partiji. Muzika trešti sa svih strana, a Aquarius obično ima i voditelja/voditeljicu 
koji pokušavaju podići atmosferu. Stoga, ako tražite mir i kakvu-takvu tišinu, u to je doba bolje 
zaputiti se na neku od drugih novaljskih plaža.

21

 

Slika 11: Plaža Zrće 

Izvor: www.apartmani-ivek.com 

 

 

                                                           

21

 

Preuzeto sa:  http://www.putovnica.net 

background image

25 

Zabavna ponuda 

Ski lift 

Jedan od najnovijih i najmodernijih liftova za skijanje na moru u Evropi. Dužina sajle od 600m 
i prosečne visine 10m daće vam poseban osećaj u skijanju ma moru u wakeboardingu. Sve što 
je potrebno za prvi start  možete pronaći kod nas. Potrebna je samo dobra volja i želja za novim 
iskustvom. 

Biciklizam i biciklističke staze 

Preko  115km  dugih  mountin  bike  staze  i  lepota  krajolika  zadovoljiće  ljubitelje  biciklizma. 
Biciklizam je već odavno u aktivnoj ponudi turista koji posećuju ostrvo Pag. Uređeno je ukupno 
14 biciklističkih staza i to: 

 

Vodice - Sveti Jerolim - Gajac - Škunca  

 

Slana staza, Stari grad – Gorica 

 

Stari grad – Košljun 

 

Ptica – Veliko blato 

 

Smokvica 

 

Prutna 

 

Dubrovnik 

 

Šimuni – Uvala Girenica 

 

Kolan 

 

Kamenolom 

 

Novaljsko polje 

 

Vinske staze 

 

Caska – Metajna – kanjon Ružica 

 

Novalja – Lun

23

 

 

Slika 14: Staza Novalja-Lun 

 

Izvor: autor 

                                                           

23

 Preuzeto sa:  http://www.novalja.info 

26 

Izleti 

Nacionalni park Kornati 

U središnjem delu Jadrana, smestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina ostrva 
nazvana  Kornati.  Zbog  izuzetnih  prirodnih  lepota,  zanimljive  geomorfologije,  velike 
razuđenosti  i  naročito  bogatih  biocenoza  morskog  ekosastava,  godine  1980.  veći  deo 
Kornatskog  akvatorija  proglašen  je  nacionalnim  parkom.  Danas  NP  "Kornati"  zauzima 
površinu  od  oko 220 km2 i uključuje ukupno 89  ostrva,  ostrvaca i hridi  s približno 238 km 
obalske crte. I pored ovog, relativno velikog broja ostrva, kopneni deo parka čini tek manje od 
1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosastav.  

Nacionalni park Plitvička jezera 

Prirodna  svojstva  područja  Nacionalnog  parka  Plitvička  jezera,  posebnost  i  osetljivost  tog 
jedinstvenog  fenomena,  zaslužuju  punu  pažnju  naših  posetioca.  Rekreativni  vid  boravka  i 
zadivljenost  lepotom  krajolika  koji  osvaja  svojom  prirodnom  raznovrsnošću  i  skladnošću 
oblika i boja u bilo kojem delu godine, utemeljen je na mnogim međusobno zavisnim prirodnim 
obeležjima. U Nacionalnom parku Plitvička jezera pregrade između jezera, preko kojih padaju 
prekrasni slapovi i slapići nastaju na poseban prirodan način.  

Nacionalni park Slapovi Krke 

Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmenjeno područje izuzetnih i višestrukih prirodnih 
vrednosti, a obuhvata jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmenjenih ekosastava. Namena mu 
je prvenstveno naučna, kulturna, vaspitno-obrazovna i rekreativna, a turističke delatnosti u ulozi 
su  posećivanja  i  razgledanja.  Nacionalni  park  «Krka»  proglašen  je  1985.  god.  i  sedmi  je 
Nacionalni  park  Hrvatske.  Smešten  je  u  celosti  na  području  Šibensko-kninske  županije,  a 
obuhvata površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i 
donji tok Čikole. Reka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km severoistočno od Knina 
podno 22 m visokog, zimi bučnog a leti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krčića 
slapa.  Dužina  slatkovodnog  vodotoka  je  49.Značajne  pritoke  reke  su  Krčić,  Kosovčica, 
Orašnica, Butišnica i Čikola s  Vrbom.  Sa svojih  sedam  slapova i ukupnim padom od 242 m 
Krka je prirodni i kraški fenomen. 

Ronjenje

 

 
Paška uvala pogodna je i sigurna za ronjenje, posebno u plićim i središnjim delovima uvale. 
Strujanje  mora  nije  jako,  a  takođe  nema  ni  velikih  oscilacija  u  temperaturi  mora.  Ne 
preporučujemo ronjenje na izlazu iz Paške uvale jer je na tom mestu strujanje mora jače, a nema 
zaklona u slučaju dolaska nevremena (nevere).

24

  

                                                           

24

 

Preuzeto sa:  http://www.novalja.info 

background image

28 

3

 

ANALIZA KVALITETA TURISTIČKIH USLUGA NOVALJE 

 

Turističke usluge su heterogene sa stanovništva, prostora i vremena,  stoga se proces pružanja 
turističkih  usluga  mora  posmatrati  jedinstveno  kroz  obezbeđenje  sinhronizovanosti  ovog 
procesa u pogledu kvaliteta, vremena i prostora. Sa stanovništva razvoja turizma, potrebno je 
težiti  obezbeđenju  kvalitetne  turističke  usluge  u  celini,  jer  to  obezbeđuje  i  optimalno 
zadovoljenje  potreba  domaćih  i  stranih  turista  s  jedne  strane,  kao  i  ostvarivanje  povoljnih 
rezultata učesnika kao i zadovoljenju turističkih potreba, s druge strane. 

Određivanje značenja i suštine kvaliteta u uslužnom sektoru daleko je kompleksnije nego kod 
tradicionalnih  fizičkih  opipiljivih  dobara.  Osnovno  kod  shvatanja  kvaliteta  u  uslužnom 
kontekstu je to što se pri njegovom definisanju i utvrđivanju polazi od potrošača, odnosno od 
njegovog shvatanja i poimanja kvaliteta. Iz ovog proizilazi da je kvalitet sposobnost proizvoda 
ili usluga da ispuni ili nadmaši očekivanja potrošača. 

Usluge u turizmu moraju zadovoljiti potrebe turista i usled toga treba da budu sinhonizovane 
teritorijalno i vremenski kako bi u celini obezbedili jedinstvo procesa zadovoljavanja potreba 
turista. 

Kvalitet  turističkih  usluga  se  ocenjuje  prilikom  njegovog  korišćenja/pružanja  i  potrošači 
procenjuju stepen kvaliteta kroz svoju satisfakciju, dakle dominantan je aspekt potrošača.

26

 

Novalja  kao  turistička  destinacija  nudi  kvalitetne  plaže,  kvalitetne  kamp  ponude,  zabavne 
ponude,  raspolaže  velikim  brojem  smeštajnih  jedinica.  Turistička  ponuda  Zrća  je  izuzetno 
važna za turistički razvoj Novalje. 

Stavovi o party turizmu mladih u Novalji su da dve trećine stanovnika smatra da party turizam 
omogućava međunarodnu prepoznatljivost Novalje kao turističke destinacije, a svaki drugi da 
je  potražnju  koju  generira  takva  vrsta  turističkog  proizvoda  moguće  nadomestiti  drugim 
segmentima. Manje od polovine smatra da je moguće unaprediti kvalitet party turizma, kao i da 
je moguć suživot party turizma i ostalih turističkih proizvoda. Oko trećine stanovnika smatra 
party turizam neizostavnim segmentom turističke ponude te da je razvoj ove vrste turističkog 
proizvoda povećao njihov kvalitet života. Otprilike svaki peti stanovnik ocenio je party turizam 
dovoljnim generatorom turističkog razvoja.

27

 

Svakako najpoznatija plaža na ostrvu Pagu je u uvali Zrće. To je velika uvala pokraj Novalje, 
na severoistočnom delu ostrva. Plaža je takođe šljunkovita, poznata je u svetskim razmerama 
kao raj za mlade partijanere željne dobre zabave. Na plaži je nekoliko izvrsnih klubova u kojima 
ples i zabava traju  celi  dan  do kasnih  večernjih  sati. Plaža nudi vrlo  veliku ponudu dodatnih 
sadržaja pa tako i bungee jumping za one najhrabrije. Ovde leti znaju biti velike gužve i jako je 
važno biti isklesanog tela i okićen najnovijim modnim dodacima jer ovo je mesto na koje se 
dolazi videti i biti viđen.

28

 

Zrće je jedna  od  najljepših novaljskih, ali i  hrvatskih  plaža. Šljunkovita plaža belih oblutaka 
smeštena  je  na  severoisočnom  dijelu  otoka  Paga  u  uvali  Zrće,  udaljena  od  Novalje  2  km. 

                                                           

26

 

Sekulović N., Kvalitet usluga i satisfakcija potrošača u turizmu, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. str. 4. 

27

 Institut za turizam., Analiza stavova stanovnika grada Novalje o razvoju turizma u destinaciji, Zagreb, 2013. str. 10. 

28

 

http://www.topdestinacije.hr 

29 

Okružena je borovom šumom i velikim parkiralištem. U špicu sezone na plažu može stati i do 
nekoliko hiljada kupača.  

Na samoj  plaži možete  se uključiti u rekreacijske  i  zabavne  sadržaje kao  što  su: odbojka na 
pesku,  skuteri  na  vodi,  sky  lift,  spuštanje  toboganom...  Možete  unajmiti  plovilo,  ležaljke, 
suncobrane i uživati u ugostiteljskoj ponudi. 

Plaža  Zrće  je  fenomen  hrvatskog  turizma,  hrvatska  Ibiza,  gdje  zabava  traje  24  sata. 
Najpopularniji klubovi za nezaboravnu zabavu su Aquarius, Papaya i Kalypso.

29

 

Kalypso je najstariji klub, otvoren 1987. smešten uz more u prekrasnoj borovoj šumi. Tokom 
dana idealan je za lenčarenje, a uveče za lude provode.

30

 

Slika 16: Klub Kalypso 

Izvor: www.zrce.eu. 

 

 

                                                           

29

 Preuzeto sa: http://www.visitnovalja.hr 

30

 Preuzeto sa: http://www.putovnica.net 

background image

31 

Aquarius,  blizu  Papaye,  ima  otvoreni  deo  s  bazenom  i  zatvoreni  deo  u  sredini.  Ima  bife  i 
piceriju. Svi ti klubovi poznati su po žestokoj house muzici, hip-hopu, r'n'b…. Animiraju vas 
go-go plesači i plesačice dan i noć. 

Aquarius  i  Papaya  celo  leto  organizuju  festivale  uz  poznata  imena,  kao  što  su  Armin  van 
Buuren, Swedish House Mafia, Tiesto, Joris Voorn, Niki Belucci, David Morales, SOS, Paul 
Van Dyk...

32

 

Slika 18: Klub Aquarius 

Izvor: www.novaljaparey.hr 

 

 

                                                           

32

 Preuzeto sa:  http://www.putovnica.net 

32 

Zrće je tokom sezone s Novaljom povezano gradskim autobuskom linijom koja vozi svakih 
30 minuta. 

Veliki  broj  mladih  turista  iz  celog  sveta  dolazi  u  Novalju  radi  24-satnih  programa  na  našoj 
najvećoj  plaži  Zrće.  Programe  na  Zrću  organizuju  tamošnji  klubovi  pa  za  sve  informacije 
posetite njihove internet stranice: 

Klub Aquarius 
www.aquarius.hr 

Klub Kalypso 
www.kalypso-zrce.com 

Klub Papaya 
www.papaya.com.hr

33

 

Pored navedenih klubova postoje i festivali koji se organizuju svako leto na plaži Zrće (Spring 
Break, Hideout, Loveweek, Fresh Island, Sonus). Većina posetilaca su strani turisti iz Engleske, 
Nemačke, Italije, Francuske. Zahvaljujući velikom broja turista koji dolaze na festivale, grad 
Novalja već sada “živi”od toga, a u budućnosti će sigurno festivali zauzeti značajan deo bitne 
privredne grane za ovu regiju-turizma. 

 

 

                                                           

33

 

Preuzeto sa:  http://www.visitnovalja.hr 

background image

34 

3.1.1

 

Hoteli 

Hotel je ugostiteljski objekat za  smeštaj u kojem  se  pružaju usluge  smeštaja, ishrane i  pića i 
druge  usluge  uobičajene  u  ugostiteljstvu,  sa  najmanje  10  smeštajnih  jedinica.  Hotel  je 
funkcionalna  celina  koju  čini  jedna  građevina,  deo  građevine  sa  odvojenim  pristupom  i 
posebnim ulazom,  horizontalnim i  vertikalnim komunikacijama  ili  više  prostorno  odvojenih, 
ali funkcionalno povezanih građevina.

36

 

Kada je reč o hotelima kao najpoznatijim i najrasprostranjenijim objektima za pružanje usluga 
smeštaja, treba reći da mnogi autori ističu posebnost usluga u hotelu, koje se pre svega odnose 
na  visok  kvalitet  usluge  smeštaja,  personala  i  uređenja  prostora,  kao  i  na  zadovoljavanje 
savremenih zahteva putnika. U tom smislu, hotel mora da odgovori na određene navike putnika, 
kao što su visoka kultura stanovanja i ishrane i u tom pogledu obezbedi odgovarajući kvalitet 
usluge,  poslovnost  i  savremeno vođenje  objekta (Kosar, 2002). Težeći  da  izdvoji  hotel, kao 
posebnu  vrstu  ugostiteljskog  objekta  za  smeštaj  i  diferencira  ga  od  drugih  objekata  koje 
nominalno pružaju istu vrstu usluge, Međunarodno udruženje vlasnika hotela je 1926. godine 
donelo  odluku  o  minimumu  zajedničkih  karakteristika  svakog  objekta  koji  pretenduje  da  se 
zove hotelski. Te zajedničke karakteristike se odnose na: organizaciju i upravljanje u funkciji 
usluge  smeštaja  visokog  kvaliteta,  smeštaj  i  ishranu  kao  predmete  delatnosti,  arhitekturu  i 
uređenost  prostora  u  i  oko  objekta,  naglašenu  sanitarnu  i  higijensku  bezbednost  i  zaštitu  od 
požara, uređenost soba za izdavanje uz postojanje odgovarajućeg broja zajedničkih prostorija i 
sanitarnih  čvorova  izvan  komercijalnih  soba,  odgovarajuću  površinu  soba  i  njihovu 
opremljenost, uslužno i tehničko osoblje i  na opremljenost kuhinjskog bloka po  savremenim 
prehrambeno-tehničkim i sanitarno-higijenskim standardima (Kosar, 1993).

37

 

Kategorizacija hotela 

Kategorizacija  hotela  se  vrši  prema  Pravilniku  o  razvrstavanju,  kategorizaciji  i  posebnim 
standardima ugostiteljskih objekata. Hoteli visokih kategorija moraju zadovoljiti određene vrlo 
visoke standarde. 

 Dve zvezdice 

Hoteli ocenjeni sa dve zvezdice su obično oni hoteli kojima upravljaju sami vlasnici. Ovakav 
hotel najčešće ima dva do četiri sprata a odlikuje se nešto prisnijom, porodičnom atmosferom. 
Smešteni  su u blizini jeftinijih atrakcija, glavnih raskrsnica cesta i nadomak javnog  prevoza. 
Nameštaj  i  ostali  sadržaji  su  čisti,  no  svode  se  na  najosnovnije  pa  su  tako  prostori  vrlo 
jednostavno  uređeni.  Većina  ovih  hotela  nema  sopstveni  restoran,  no  solidni  restoranski 
sadržaji umerenih cena obično se nalaze u neposrednoj blizini.

38

 

 Tri zvezdice 

Hoteli  sa  tri  zvezdice  u  pravilu  nude  nešto  prostraniji  smeštaj  koji  se  odlikuje  dobro 
opremljenim sobama i ukusno uređenim predvorjima, no hotelska usluga obično ne uključuje 
nosača.  Najčešće  su  smešteni  uz  glavne  saobraćajnice  ili  poslovne  zone,  odakle  su  lako 
dostupne atrakcije umerenih do visokih cena. U sklopu hotela obično se nalaze restorani srednje 

                                                           

36

 

Preuzeto sa:  http://www.turizamiputovanja.com 

37

 Preuzeto sa:  http://www.turizmologija.com  

38

 

Preuzeto sa:  https://hr.wikipedia.org 

35 

veličine koji su otvoreni od doručka do večere. Dostupnost posluge u sobu razlikuje se od hotela 
do hotela. Usluga parkiranja, fitness centri i bazeni često su dostupni.  

 Četiri zvezdice  

Ovo su uglavnom veliki, formalni hoteli s profinjenim prostorom recepcije, uslugom recepcije 
i nosačem. Hoteli su najčešće smešteni u blizini drugih hotela iste kategorije, obično nadomak 
šoping i restoranskih sadržaja i drugih glavnih atrakcija. Nivo usluge znatno je iznad prosečne, 
a sobe su dobro osvetljene i nameštene. Ručavati se obično može u hotelskom restoranu koji će 
na jelovniku imati jednu ili više opcija. Neki objekti nude kontinentalni doručak. Posluga u sobi 
obično  je  dostupna  tokom  većine  dana.  Isto  tako,  u  pravilu  su  na  raspolaganju  i  usluga 
parkiranja i/ili parkirana garaža. Često na usluzi stoji i recepcionar, a dostupni su i fitness centar, 
te jedan ili više bazena. 

 Pet zvezdica  

U hotelima sa pet zvezdica nudi se isključivo najviša nivo kvaliteta smeštaja i usluga. Ovakvi 
objekti nude visoki  stepen lične usluge. Iako  su većina hotela  sa  pet  zvezdica  veliki  objekti, 
ponekad mali nezavisni hotel (koji ne čini deo nekog lanca) nudi elegantnu intimnost koju nije 
moguće  postići  u  većem  okruženju.  Položaj  hotela  sa  pet  zvezdica  može  se  kretati  od  vrlo 
ekskluzivnih lokacija u predgrađu do strogog središta grada. Hotelska predvorja su raskošna, a 
sobe detaljno uređene i opremljene otmenim nameštajem i kvalitetnom posteljinom. Sadržaji 
često uključuju DVD i CD uređaje, pristup internetu, masažne kade, sobne video zbirke, grejane 
bazene i drugo. Hoteli imaju i do tri restorana s probranim jelovnicima. Posluga u sobu obično 
je dostupna 24 sata na dan. Gostu su po pravilu na raspolaganju i fitness i SPA centri te usluga 
parkiranja i/ili parkirana garaža. Na celodnevnoj usluzi je i recepcionar.

39

 

Tabela  1:  Kretanje  cena  u  zavisnosti  od  udaljenosti  ugostiteljskog  objekta-hotela  od  centra 
Novalje i datuma sezone      

Udaljenost 

od centra 

Novalje 

Prosečna cena 

van sezone 

(01.10.-

30.04.) 

Prosečna 

cena u 

predsezoni 

(01.05.-

01.06) 

Prosečna 

cena u 

postsezoni 

(01.09.-

01.10.) 

Najmanja 

cena tokom 

sezone 

Najviša cena 

tokom 

sezone 

<100m 

25€ 

30€ 

30€ 

45€ 

80€ 

100-750m 

20€ 

25€ 

30€ 

45€ 

75€ 

750-2000m 

20€ 

20€ 

25€ 

40€ 

75€ 

>2000m 

20€ 

20€ 

25€ 

40€ 

70€ 

Izvor: podaci iz istraživanja za sezonu 2015 

Hotel Terra nalazi se u Novalji na ostrvu Pagu, nedaleko od centra grada te poznate turističke 
destinacije,  plaže  Zrće.  Mali  porodični  hotel  s  4  zvezdice  sa  smeštajnim  kapacitetom  od  15 
moderno opremljenih soba i 1 apartmanom u sklopu kojeg je restoran s terasom, unutarnjom 
salom i aperitiv barom. Sobe su opremljene smart card sustavom, telefonom, klima uređajem, 

                                                           

39

 Preuzeto sa:  https://hr.wikipedia.org 

background image

37 

3.1.3

 

Apartmani 

Pod apartmanom podrazumevamo smeštajnu jedinicu koja se iznajmljuje u turističke svrhe, a 
koja za razliku od soba, osim spavaće sobe i kupatila, ima i kuhinju za samostalnu pripremu 
hrane. Apartmani ne mogu imati sobu, kupatilo ili kuhinju deljivu s drugim gostima. 

Najviše apartmana u Hrvatskoj jesu u privatnom vlasništvu, to jest u kategoriji  su  privatnog 
smeštaja, no taj tip smeštajnih jedinica mogu naravno sadržati i hoteli, hosteli, moteli i slično. 
Po novom čak i sportski centri, neke organizacije i slično. 

Da bi se mogao iznajmljivati, apartman mora proći službenu kategorizaciju i ishoditi Rešenje 
od nadležnog državnog ureda (najčešće ured za privredu). Apartman se automatski svrstava u 
jednu  od  kategorija,  pa  po  opremljenosti  i  kvalitetu  stiče  zvezdice.  Apartman  u  privatnom 
smeštaju može imati od dve do četiri zvezdice, dok u sklopu hotela primera radi stiče kategoriju 
koju nosi i sam hotel.

42

 

Za  razliku  od  apartmana,  postoje  klasični  stanovi  za  najam,  no  oni  u  principu  ne  uključuju 
najam u turističke svrhe, ne prolaze kategorizaciju i iznajmljuju se dugoročno. 

Apartman se koristi za kratkoročne, kao i dugoročne boravke. 

Apartman može biti u vlasništvu jednog ili više vlasnika. 

Apartman  je  obično  opremljen  nameštajem  i  priručnom  kuhinjom  sa  osnovnim  posuđem, 
nekada i mini barom, tako da stanari koji ih iznajmljuju ne moraju da donose svoj nameštaj, 
posuđe ili piće. Apartman može biti opremljen hidromasažnom spa kadom. 

Apartman obično uključuje i besplatne dodatne usluge kao što su parking, WiFi, TV. Te usluge 
su obično uključene u cenu zakupa. Apartman uključuje sve pogodnosti hotelske sobe, ali je 
dosta jeftiniji od ekvivalentnih hotelskih soba, a pored navedenih prednosti tu je i daleko veća 
privatnost, mir, kao i udobnost.

43

 

Tabela 3: Kretanje cena u zavisnosti od udaljenosti ugostiteljskog objekta-apartmana od centra 
Novalje i datuma sezone      

Udaljenost 

od centra 

Novalje 

Prosečna cena 

van sezone 

(01.10.-

30.04.) 

Prosečna 

cena u 

predsezoni 

(01.05.-

01.06) 

Prosečna 

cena u 

postsezoni 

(01.09.-

01.10.) 

Najmanja 

cena tokom 

sezone 

Najviša cena 

tokom 

sezone 

<100m 

10€ 

15€ 

18€ 

25€ 

50€ 

100-750m 

10€ 

15€ 

18€ 

25€ 

45€ 

750-2000m 

10€ 

15€ 

18€ 

20€ 

40€ 

>2000m 

10€ 

12€ 

15€ 

20€ 

35€ 

Izvor: podaci iz istraživanja za sezonu 2015 

 

 

                                                           

42

 

Preuzeto sa: https://hr.wikipedia.org 

43

 

Preuzeto sa: https://sr.wikipedia.org 

38 

Kategorizacija apartmana

 

Minimalna površina modula apartmana – osnovni zahtevi i dalje uključuju sledeće prostorije: 
pretprostor ukoliko postoji, prostoriju za spavanje, prostoriju za boravak, obedovanje i kuvanje, 
kupatilo ili više njih, te poseban toalet ako je propisan. No, ukupna neto površina apartmana 
sada mora biti nešto veća, pa na primer za apartman 3* sa jednom spavaćom sobom i jednim 
kupatilom više ne može biti minimalno 31m2, već 38m2, a za apartman 3* sa dve spavaće sobe 
i jednim kupatilom više ne može biti 45m2, već 59m2. Zahteve površina za ostale kategorizacije 
pogledajte u navedenim dokumentima. 

Oprema, uređenje i ostalo – osnovni uslovi i dalje definišu da apartmani moraju biti označeni 
kategorizacijom, da moraju imati poseban ulaz i prozore s dnevnim svetlom. Posteljina osim 
čaršava i jastučnica više ne smije uključivati samo pokrivač već i navlaku preko pokrivača, te 
naravno  dodatni  pokrivač  po  osobi,  za  sva  tri  tipa  kategorizacije.  Što  se  ostale  opreme  tiče, 
apartmani  obavezno  moraju imati  sledeći  nameštaj:  zavese,  noćne  ormariće,  noćne  svetiljke, 
glavnu rasvetu, tepihe, stalak za prtljag, pepeljaru ili znak zabrane pušenja, korpa za otpatke, 
ogledalo, sliku, garderobni ormar sa vešalicama, (toaletni) sto i stolice, garnituru za sedenje, 
sto za ručavanje, sudoper, kuvalica, kuhinjski ormarić, posuđe i pribor za jelo, kuhinjske krpe, 
šporet  ili  roštilj  ili  mikrotalasnu  peć,  frižider,  kuhinjsku  napu,  te  jednu  ili  više  slobodnih 
elektroutičnica. Razlika između starih i novih usova je da sada sva tri tipa kategorizacije moraju 
imati klima uređaje, za razliku od pređašnjih kada su klima uređaj trebale imati samo apartmani 
sa  četiri  i  pet  zvezdica.  Takođe  svaki  apartman  sa  4*  i  5*  obavezan  je  imati  priključak  na 
Internet. 

Što se kupatila tiče, po novim uslovima apartmani sa pet zvezdica obavezno moraju imati dva 
ili dvostruki umivaonik, a i dalje se uslovljava da kupatilo za svaki apartman mora imati, redom, 
wc  šolju  i  četku za čišćenje,  wc  papir  sa rezervnim  pakovanjem, jedan umivaonik,  sapun ili 
tekući sapun, korpa za otpatke i kesice za higijenske uloške. Sve kade ili tuševi moraju imati 
zavese ili zaklon te sapun za kupanje. I dalje je za svakog gosta potrebno omogućiti dva peškira 
u apartmanu 3*, a  za 4* i 5*  svakom  gostu trebaju  se  pružiti tri  peškira.  Zahteva se  da  se u 
kupatilu  nalaze  i  tepih,  police,  ogledalo,  rasveta,  utičnica  za  aparat  za  brijanje,  vešalice  za 
odeću, čaše i fen za kosu. Apartmani 4* i 5* moraju imati i ogrtače, šampon za kosu te kape za 
tuširanje. Po novoj kategorizaciji obavezno je da svi apartmani u kupatilu imaju fiksni telefon. 
Apartmanu sa pet zvezdica dodatno se uslovljava da ima poseban toalet uz postojeće kupatilo. 

Ugostiteljski sadržaji za pripremu i usluživanje doručka, polupansiona i pansiona neobavezni 
su za pružanje smeštaja u apartmanima, a prostorije mogu biti posebno ili u sklopu domaćinstva 
iznajmljivača.  Tako  su  posebni  uslovi  definisani  za  restoran  za  usluživanje,  prostoriju  za 
pripremu, način čuvanja hrane i pića i za sanitarne čvorove. Više detalja o navedenom pročitajte 
u spomenutim dokumentima. 

Konačno,  što  se  tiče  čišćenja  i  opšteg  stanja  apartmana  i  usluge,  savetuje  se  da  prilazno 
stepenište i hodnici, podovi, zidovi i plafoni moraju biti čisti i bez znakova habanja ili oštećenja, 
dušeci moraju biti bez ulegnuća, posteljina, nameštaj, stolarija takođe moraju biti uredni i čisti, 
a svi uređaji u apartmanu ispravni.

44

 

                                                           

44

 

Preuzeto sa:  http://www.iznajmljivaci20.com 

background image

40 

sastavu  nekog  većeg  objekta,  kuće  ili  stana,  za  razliku  od  kuća  i  stanova  za  odmor,  gde  se 
iznajmljuju  celi  objekti.  U  definiciji  je  naglašeno  da  je  usluga  u  ovom  obliku  smeštaja, 
uglavnom orijentisana na sektor smeštaja, dok se ishrana ne podrazumeva. Ipak, to ne znači da 
je mogućnost pružanja usluga ishrane isključena, ali je najčešće ograničena na doručak. Ovo, 
naravno nije slučaj u seoskim domaćinstvima, gde su u cenu jednodnevnog boravka najmanje 
uračunata  tri  glavna  obroka.  To  znači  da  gost,  osim  iznajmljene  sobe,  koristi  i  sanitarno-
higijenske  prostorije,  izuzev  ukoliko  se  one  nalaze  u  sastavu  sobe,  prostore  za  pripremu  i 
konzumiranje  hrane, kao i  dnevnu  sobu i dvorište (Kosar, 2002).  Kada  su u  pitanju  sobe  za 
iznajmljivanje,  pružanje  usluga  smeštaja  uglavnom  podrazumeva  prisustvo  vlasnika  i 
zajedničko korišćenje pojedinih prostorija.  

Sobe  za  iznajmljivanje  predstavljaju  veoma  rasprostranjen  i  kod  širokih  narodnih  masa 
popularan  oblik  ugostiteljske  usluge  smeštaja,  pa  je  stoga  Pravilnik  o  razvrstavanju, 
minimalnim  uslovima  i  kategorizaciji  predvideo  rangiranje  soba  za  iznajmljivanje  prema 
kvalitetu u četiri kategorije. To govori o njihovom značaju za turizam i ugostiteljsku delatnost 
i o činjenici da su to nadležni organi na vreme prepoznali i zakonskim i podzakonskim aktima 
ozvaničili  i uveli u praksu ugostiteljsku uslugu iznajmljivanja kategorisane sobe.  Pravilnik o 
razvrstavanju,  minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih  objekata (1994) propisuje 
kriterijume kategorizacije soba za iznajmljivanja, koji obuhvataju dve grupacije elemenata, koji 
se odnose na uređenje i opremu.

 

Kriterijumi  koji  se  odnose  na  uređenje  i  opremu  u  principu  pripadaju  grupaciji  tehničko-
tehnoloških  elemenata,  a  usluge  podrazumevaju  organizaciono-kadrovske  elemente  i 
kriterijume. U okviru ove dve grupacije nalaze se obavezni i izborni elementi kategorizacije, 
dok je treća grupa, koja se odnosila na položaj i izgled objekta, a koja se primenjuje kod kuća i 
stanova za iznajmljivanje u ovom slučaju izostavljena, jer nema smisla, budući da se soba nalazi 
u sklopu znatno veće građevinske celine. Minimalan broj bodova koji sobe za iznajmljivanje 
moraju  da  ostvare  po  osnovu  izbornih  elemenata,  da  bi  bili  rangirani  u  određenu  kategoriju 
jednak je za sve kategorije (Pravilnik, 1994): 

 

10 bodova za jednu zvezdicu 

 

10 bodova za dve zvezdice 

 

10 bodova za tri zvezdice 

 

10 bodova za četiri zvezdice

46

 

Pružanje  mogućnosti  za  uvođenje  soba  za  iznajmljivanje  u  skupinu  redovnih  ugostiteljskih 
usluga  smeštaja,  što  podrazumeva  prethodno  obavljeni  proces  klasifikacije  i  kategorizacije 
usmereno  je  na  poboljšanje  kvaliteta  ponude  komplementarnog  karaktera,  koja  je  u  Srbiji 
veoma  zastupljena i  njihovo uvođenje u  legalne tokove. Nepostojanje razlike u  neophodnim 
bodovima po osnovu izbornih elemenata među propisanim kategorijama govori o malom broju 
izbornih  elemenata,  te  o  tome  da  se  razlike  u  kategorijama  ostvaruju  u  sklopu  obaveznih 
elemenata.  Smisao uvođenja kategorizacije u  ovaj  segment komplementarnog  smeštaja  jeste 
obezbeđenje  minimalnih  uslova  za  bavljenje  ugostiteljskom  delatnošću  u  svakoj  smeštajnoj 
jedinici, koje propisuje Pravilnik, kao i minimum kvaliteta za svaku kategoriju, u funkciji zaštite 
potrošača, sa jedne strane i ostvarenja stimulativne cene sa druge strane. Kada su u pitanju više 
kategorije soba za iznajmljivanje, podrazumeva se viši nivo angažovanosti i profesionalizma 

                                                           

46

 

Preuzeto sa:  http://www.turizmologija.com 

41 

vlasnika ove specifične vrste smeštajnih jedinica. Ovo je moguće postići samo uz permanentnu 
edukaciju  vlasnika  i  doslednu  kontrolu  ispunjenosti  propisanih  uslova  koje  Pravilnik  i 
prethodno  dobijena  kategorija  podrazumevaju,  od  strane  organa  lokalne  zajednice  (Kosar, 
2002).

47

 

Novalja takođe raspolaže i velikim brojem soba čiji su vlasnici gazde tih kuća. 

Tabela  4:  Kretanje  cena  u  zavisnosti  od  udaljenosti  ugostiteljskog  objekta-soba  od  centra 
Novalje i datuma sezone      

Udaljenost 

od centra 

Novalje 

Prosečna cena 

van sezone 

(01.10.-

30.04.) 

Prosečna 

cena u 

predsezoni 

(01.05.-

01.06) 

Prosečna 

cena u 

postsezoni 

(01.09.-

01.10.) 

Najmanja 

cena tokom 

sezone 

Najviša cena 

tokom 

sezone 

<100m 

14€ 

19€ 

20€ 

28€ 

55€ 

100-750m 

14€ 

17€ 

20€ 

26€ 

50€ 

750-2000m 

14€ 

16€ 

18€ 

25€ 

35€ 

>2000m 

14€ 

14€ 

16€ 

25€ 

30€ 

Izvor: podaci iz istraživanja za sezonu 2015 

 

 

                                                           

47

 

Preuzeto sa:  http://www.turizmologija.com 

background image

43 

Ipak, činjenica da raspon neophodnih bodova po pitanju izbornih elemenata, između susednih 
kategorija,  iznosi  svega  pet  bodova,  ukazuje  da  kampovi  ne  predstavljaju  primarnu  vrstu 
ugostiteljskih objekata za smeštaj, nego da su namenjeni posebnoj tržišnoj niši potrošača. Kako 
su kampovi predstavnici grupacije komplementarnih ugostiteljskih objekata za  smeštaj, to je 
njima, po pitanju kategorizacije u okviru navedene grupacije, posvećena i najveća pažnja. 

Istorija modernih kampova usko je vezana uz kampovanje i masovnu automobilizaciju nakon 
Drugog  svetskog  rata.  Prve  kampove  osnivala  su  turistička  društva,  naselja  i  gradovi,  
nacionalni  parkovi  i  rezervati  prirode.  Oni  su  nudili  svojim  prvim  gostima,  smeštaj  gotovo 
zabadava. Istina, ono što su ti prvi kampovi nudili nije bilo bog zna šta, - prostor za postavu 
šatora,  sanitarni  čvor,  koji  je  često  puta  bio  -  čista  improvizacija  septička  jama  i  voda  (u 
ograničenim  količinama).  Električna  struja,  nije  bila  uslov,  i  mnogi  je  kampovi  uopšte  nisu 
imali. Kako je rastao standard i opšta urbanizacija od 1960-tih na ovamo rastao je i standard 
koji su kampovi počeli nuditi svojim gostima, ali i cene kampiranja. Vremenom su oni postali 
unosan posao, pa su ih osnivali i gradili raznorazni investitori, ipak najčešće hotelsko-turistička 
naselja i ugostitelji.  Kako je rastao  standard koji  su  oni  nudili  svojim  posetiocima, rasla je i 
njihova gradacija - ona danas najčešće ima pet stepena (slično kao i kod hotela) koja zavisi od 
njihovoj opremljenosti. 

Oni najluksuzniji sa pet zvezdica, imaju restorane, bazene, sportske terene, igraonice za decu, 
noćne  barove  i  još  sijaset  sitnica  koje  pružaju  svojim  posetiocima.  Dok  s  druge  strane  oni 
najjednostavniji od jedne zvezdice, imaju samo sanitarne čvorove, vodu, struju i recepciju.

49

 

Tabela  5:  Kretanje  cena  u  zavisnosti  od  udaljenosti  ugostiteljskog  objekta-kampa  od  centra 
Novalje i datuma sezone    

Udaljenost 

od centra 

Novalje 

Prosečna cena 

van sezone 

(01.10.-

30.04.) 

Prosečna 

cena u 

predsezoni 

(01.05.-

01.06) 

Prosečna 

cena u 

postsezoni 

(01.09.-

01.10.) 

Najmanja 

cena tokom 

sezone 

Najviša cena 

tokom 

sezone 

<100m 

12€ 

15€ 

15€ 

20€ 

32€ 

100-750m 

12€ 

14€ 

14€ 

20€ 

30€ 

750-2000m 

9€ 

11€ 

11€ 

19€ 

25€ 

>2000m 

8€ 

10€ 

10€ 

18€ 

25€ 

Izvor: podaci iz istraživanja za sezonu 2015 

 

 

                                                           

49

 

Preuzeto sa:  https://hr.wikipedia.org 

44 

Kamp Straško 

Kamp svojim cenjenim gostima nudi široku paletu ugostiteljsko-zabavnih objekata.  

Na raznim lokacijama u kampu  možete aktivno  sudelovati u  dnevnim i noćnim  programima 
koje je za Vas osmislio animacijski tim kampa. 

Šarolika ponuda kampa uključuje nekoliko restorana, beach barova, shopping zonu, prekrasnu 
plažu s mnogobrojnim sadržajima, sportski centar i još mnogo, mnogo toga..

U  slučaju  kvara  a  Vašem  vozilu  na  raspolaganju  Vam  stoji  Hrvatski  auto  klub  (HAK  –
www.hak.hr). U sklopu kampa možete unajmiti bicikle, skutere ili frižidere, a tu su i punionica 
plina,  mini  farma  s  lokalnim  domaćim  životinjama.Najbolji  porodični  smeštaj,  u  maloj, 
živopisnoj kućici punoj funkcionalnosti, direktno uz plažu. 

Kompletno  uređene  i  klimatizirane  mobilne  kućice  smeštene  uz  obalu  kampa  nude  posebno 
iskustvo kampiranja.

50

 

 
Slika 19: Kamp Straško – mobilne kuće 

Izvor: www.megabon.eu 

 

 

                                                           

50

 

Preuzeto sa:  http://www.kampstrasko.com 

background image

46 

3.2.1

 

Drumski transport 

Novalja  je  popularno  turističko  odredište  te  je  autobusima  leti  dobro  povezana  s  ostatkom 
Hrvatske, a nekolicina linija održava se i izvan letnje sezone.  

Neki od prevoznika koji voze za Vodice jesu Autotrans, Antonio Tours i AP Varaždin. 

Više o vezama s Novaljom možete doznati u članku o Autobuskoj stanici Novalja, a u nastavku 
izdvajamo neke od zanimljivih linija: 

 

Autobus Novalja - Zagreb 

 

Autobus Novalja - Rijeka 

 

Autobus Novalja - Split 

 

Autobus Novalja - Zadar 

Autobuska stanica nalazi se izvan središta Novalje, na južnom prilazu gradu. Lako je dostupan 
automobilom,  no  od  Novaljskog  centra  deli  ga  15-20  minuta  hoda.  Uz  stanicu  se  nalazi 
trgovački centar Novalis. 

Slika 21: Autobuska stanica u Novalji 

 

Izvor: www.getbybus.com 

Brodski prevoz do Novalje 

Osim Paškim mostom, Pag je s kopnom povezan i sa dve brodske linije, od kojih jedna plovi i 
za  Rab.  Informacije  o  plovidbenom  redu  i  cenama  za  svaku  od  linija  možete  proveriti  na 
sledećim vezama: 

 

Brzi brod (katamaran) Rijeka - Rab - Novalja (Pag) 

 

Trajekt Prizna - Žigljen (Pag)

52

 

 

 

                                                           

52

 

Preuzeto sa:  http://www.putovnica.net 

47 

3.2.2

 

Vazdušni transport 

Za  posetioce  koji  u  Novalju  dolaze  avionom,  najbliža  je  vazdušna  luka  u  Zadru.  Od  nje  do 
gradske  autobuske  stanice  vozi  Liburnija  (www.liburnija-zadar.hr),  nakon  čega  preostaje 
vožnja autobusom do Novalje. 

Vazdušne veze za Zadar možete proveriti u pripadajućem članku o zračnoj luci Zadar.

53

 

Slik 22: Zadar - aerodrom 

Izvor: www.air.flayingway.com 

 

 

                                                           

53

 

Preuzeto sa:  http://www.putovnica.net 

background image

49 

Festivali su postali najveći pokretač turističkih dolazaka u Hrvatsku, a primarni je cilj stvaranja 
Papaya  Travel  turističke  agencije  je  gostima  olakšati  i  približiti  sami  proces  dolaska  na 
odabranu festivalsku destinaciju, odnosno otok Pag i plažu Zrće. 

Rezultati  mnogobrojnih  istraživanja  tokom  poslednjih  nekoliko  godina  jasno  govore  o 
uspešnosti i rastućoj popularnosti festivalskog turizma u Hrvatskoj pri čemu prednjače festivali 
na  popularnoj plaži Zrće. Hrvatska  se  na karti  svetskog  festivalskog  turizma u  posljednjih 5 
godina vrlo kvalitetno pozicionirala te možemo čak reći kako je postala nezaobilazna svetska 
festivalska  destinacija.  Festivalski  turizam  predstavlja  ekonomiju  doživljaja  koja  nudi 
ujedinjeno iskustvo atraktivne lokacije, kvalitetne muzike i bogatih turističkih sadržaja. 

Festivali  vrlo  pozitivno  utiču  na  povećanje  broja  dolazaka  gostiju  na  destinaciju,  a  posebno 
povećanja  broja  noćenja,  povećanje  turističke  potrošnje,  reduciraju  sezonalnost,  te  podstiču 
goste da se vraćaju u destinaciju i time stvaraju lojalnost. Jedan od Papayinih svetskih uzora 
svakako  je  poznata  festivalska  platforma  Festicket  koja  danas  u  svojoj  ponudi  ima  oko  150 
festivala delom Europe. Cilj Papaya Travel agencije postati nezaobilazna turistička platforma 
za sve festivalske fanove.

56

 

 
Više o Papaya Travel agenciji te njenoj ponudi možete saznati ovdje: 
https://travel.papaya.com.hr/ 

 

 

                                                           

56

 

Preuzeto sa:  http://www.klubskascena.hr 

50 

4

 

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE 

 

4.1

 

Cilj, metodologija i dinamika realizacije istraživanja 

Ciljevi istraživanja 

Cilj ovog istraživanja je da pokaže prednosti i nedostatke turističkih usluga i da li postojeći nivo 
usluga zadovoljava potrošače

Prednosti 

Prirodna resursno-atrakcijska osnova (more, plaže, obala, zaleđe, hrana)

 

Međunarodna prepoznatljivost Zrća  

Izrazite mogućnosti za obogaćivanje postojećeg sustava turističkih doživljaja (proizvodna     
diferencijacija) 

Nekoliko lokaliteta/zona pogodnih za razvoj (tematizirane) smeštajne ponude 

Usmerenost na turizam kao vodeću privrednu aktivnost  

Odlučnost javne vlasti za strateško usmeravanje budućeg razvoja turizma 

Nedostaci 

Nepovoljna struktura smeštaja 

Nerazvijen turistički lanac vrednosti (nedostatak dubine i širine turističke ponude)  

Nedostatak sadržaja prilagođenih različitim potrošačkim segmentima 

Izrazita sezonalnost poslovanja 

Struktura postojećih ‘party’ turista (postupno istiskivanje ne-party turista) 

Investiranju neprilagođeni prostorni planovi 

Neracionalno trošenje prostora 

Nedostatak urbanizma u naseljima 

Divlja gradnja (u procesu legalizacije) 

Nedostatak školovanih osoba za rad u turizmu 

Različiti interesi turističkih razvojnih dionika (uključujući i stanovništvo) 

Otpadna odvodnja/kruti otpad 

Suradnja s opštinom Kolan u procesu turističkog razvoja 

Metodološki pristup  

U ovom radu je prikazano čime sve Novalja kao turistička destinacija raspolaže. Analizirao se 
kvalitet  turističkih  usluga.  Cilj  ovog  istraživanja  je  bio  da  pokaže  prednosti  i  nedostatke 
turističkih usluga i da li postojeći nivo usluga zadovoljava potrošače

background image

52 

4.2

 

Tabelarni prikazi i analiza rezultata istraživanja 

Distribucija ispitanika prema polu pokazuje da je u uzorku bilo zastupljeno više žena od 
muškaraca, u odnosu 60% prema 40%.  

 

Grafikon 1: Pol 

 

U uzorku su najviše zastupljeni ispitanici starosne dobi između 21 i 30 godina godina sa 50%. 
Ispitanika sa manje od 20 godina je 25%. Ispitanika od 31-40 godina 15%, dok ispitanika u 
starosnom razdoblju od 41 – 50 godina samo 10%. 

 

 

Pol ispitivanika

Muškarci

Žene

53 

 

Grafikon 2: Starosna struktura ispitanika 

 

Grafikon 3: Kako ste zadovoljni uslugom smeštaja? 

 

 

 

0

1

2

3

4

5

5

5

2

5

3

Usluga smeštaja

Veoma nezadovoljan

Nezadovoljan

Neodlučan

Donekle zadovoljan

Veoma zadovoljan

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Starosna struktura

manje od 20 godina

21 - 30 godina

31 - 40 godina

41 - 50 godina

background image

55 

Grafikon 6: Da li ste zadovoljni ponudom zabavnog programa? 

 

Grafikon 7: Kako ocenjujete kvalitet hrane? 

 

 

 

0

5

10

15

20

2

1

17

Ponuda zabavnog programa

Nezadovoljan

Neodlučan

Zadovoljan

0

2

4

6

8

10

1

3

10

4

2

Kvalitet hrane

Veoma nezadovoljan

Nezadovoljan

Neodlučan

Donekle zadovoljan

Veoma zadovoljan

56 

Grafikon 8: Koliko ste zadovoljni higijenom smeštaja? 

 

Grafikon 9: Da li ste zadovoljni kvalitetom i higijenom plaža? 

 

 

 

0

1

2

3

4

5

6

1

5

2

6

6

Higijena smeštaja

Veoma nezadovoljan

Nezadovoljan

Neodlučan

Donekle zadovoljan

Veoma zadovoljan

0

2

4

6

8

10

12

14

16

0

3

0

2

15

Kvalitet i higijena plaža

Veoma nezadovoljan

Nezadovoljan

Neodlučan

Donekle zadovoljan

Veoma zadovoljan

background image

58 

Na osnovu prikazanih grafikona možemo zaključiti sledeće: 

- Da je više bilo ženskih ispitanika nego muških 

- Ispitanika je bilo najviše u uzrastu od 21-30 god. 

- Uglavnom su nezadovoljni uslugom smeštaja 

- Ispitanici su uglavnom nezadovoljni kvalitetom smeštaja 

- Osoblje je većinom ljubazno 

- Ispitanici su jako zadovoljni ponudom zabavnog programa 

- Što se tiče kvaliteta hrane, neodlučni su 

- Ispitanici su veoma zadovoljni higijenom smeštaja 

- Veoma su zadovoljni kvalitetom i higijenom plaža 

- Nezadovoljni su tačnošću i pouzdanošću turističkih agencija na internetu 

- Donekle su zadovoljni uslugom prevoza 

 

 

59 

5

 

ZAKLJUČAK 

 

Prirodna  obeležja  Novalje,  očuvanost  prirode,  tradicija  u  turizmu,  ribarstvu  i  poljoprivredi 
osnovna su polazišta za izradu vizije razvoja Novalje. Postavlja se vizija razvoja Novalje: grad 
Novalja  je  prepoznatljiva  turistička  destinacija  sa  očuvanim  prirodnim  lepotama, 
tradicionalnim  vrednostima  prirodne  baštine.  Novalja  je  središte  ostrva  Paga  integrisano  u 
savremene evropske trendove. Grad zabave i kulture otvoren za nove trendove i ideje. Grad po 
meri  čoveka.  Vizija grada Novalje  počiva  na već uspostavljenim  odnosima na tržištu,  opštoj 
percepciji ovog područja od strane lokalnog stanovništva, turista i ostalih posetioca te isticanju 
specifičnosti odnosno elemenata koji razlikuju Novalju od konkurencije. Važna komponenta u 
razvoju Novalje je turizam, koji predstavlja osnovu ekonomskog razvitka. 

Novalja je turistička destinacija:  

 

u kojoj se osećate kao da ste se vratili samome sebi 

 

koja nudi vekovne masline, netaknutu prirodu 

 

u kojoj možete zaroniti u kristalno čisto more i posmatrati ostatke prošlosti i živi 
podmorski svet 

 

u kojoj se nudi široka ponuda kulture, sporta i zabave za mlade 

Novalja kao  turistička  destinacija  može  se  definisati  na tržištu kao  ostrvska destinacija koja 
pruža nebrojene užitke svima i onima koji traže mir, prirodu i kristalno more, ali i onima koji 
teže za kulturnim, sportskim i zabavnim događanjima. Za ostvarenje vizije potrebno je jasno 
definisati strateške ciljeve koji će usmeravati upravljanje razvojem. Razvoj je moguće ostvariti 
dobro zacrtanim ciljevima i preduzimanjem stalnih napora za njihovo ostvarivanje. Ciljevi su 
ono što se želi postići tokom razdoblja za koje postoji plan.  

 

Strateški ciljevi grada Novalje u narednih 10 godina su: 

 

Održivi razvoj, očuvanje i optimalna alokacija resursa 

 

Razvijena i uspešna ekonomija 

 

Kvalitetan život lokalnog stanovništva 

Poslednjih  dvadesetak  godina  ekonomski  razvoj  grada  Novalje  temeljio  se  na  značajnim 
ulaganjima  u  podizanje  nivoa  kvalitete  fizičke  infrastrukture,  posebno  komunalne,  te  na 
izgradnji pratećih institucija u cilju osiguranja potrebnih uslova za funkcioniranje ekonomskog 
i  društvenog  života  na  ovom  području.  U  tom  periodu,  kao  posledica  tadašnjih  turističkih 
trendova,  ali  i  pomanjkanja  adekvatnih  hotelskih  kapaciteta,  izgrađen  je  veliki  broj 
apartmanskih jedinica na području grada Novalje. Zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturne i 
turističke kapacitete, značajno je porasla kupovna moć i životni standard lokalnog stanovništva, 
te  je  u  samom  naselju  Novalja  došlo  do  pozitivnih  demografskih  kretanja.  Međutim,  grad 
Novalja je iscrpio je efekte tadašnjeg razvojnog modela. Insistiranje na postojećoj turističkoj 
ponudi  i  strukturi  ekonomije,  moglo  bi  ozbiljno  ugroziti  budućnost  ovog  područja.  Iz  tog 
razloga grad Novalja je donošenjem izmena prostornog plana stvorio široku lepezu razvojnih 
mogućnosti  u  smislu  razvoja  novih  turističkih  zona,  poslovno-proizvodnih  zona,  razvoja 
nautičkog turizma, te efikasnijeg iskorišćavanja agrarnih resursa.  

Zbog  toga  se  promišljanje  budućnosti  grada  temelji  na  novim  razvojnim  vizijama  i 
opredeljenjima,  na  održivom  razvojnom  scenariju  usklađenom  sa  savremenim  kretanjima, 

background image

61 

6

 

SPISAK LITERATURE 

 

Bakić O.: Marketing u turizmu, Fakultet za uslužni biznis, Sremska Kamenica, 2008. 

Radnović B.: Marketing istraživanje, Fakultet Poslovne ekonomije, Sremska Kamenica, 2014. 

Grubor A.: Marketing istraživanje, Ekonomski fakultet, Subotica, 2008. 

Šverko I.: Marketinška istraživanja za potrebe turističke destinacije, Hotelska kuća 98-zbirka stručnih 
radova, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1998. 

Hrabrovski- Tomić E.: Selektivni oblici turizma, Fakultet za uslužni biznis, Sremska Kamenica, 2008. 

Kotler  P.,  Marketing  Menagement,  Analysis,  Planning  and  Control,  7th  edition,  Prentice  Hall  Int., 
London, 1991.Đ 

Magaš D., Turizam kao metoda ekonomskog razvoja, Zbirka radova Znanstvenog skupa “Kontinentlni 
ekonomski resursi u funkciji razvitka Republike Hrvatske”, Ekonomski Fakultet u Osijeku, Institut za 
poljoprivredu, 2002. 

Vukonić B., Turizam i razvoj, Zagreb, Ekonomski fakultet, 2001. 

Hrvatski turizam u brojkama, Zagreb, Ministarstvo turizma RH, 1999. 

Leidner R.: The European Tourism Industry in the enlarged Community, European Communities, 2007. 

Čerović S.: Prirodno-matematički fakultet, Depatman za geografiju, turizam i ugostiteljstvo, Novi Sad, 
2004. 

Črnjar K.: Menadžment održivog razvoja, Fakultet za Menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, 
Rijeka, 2009. 

Bakić O.: Turizam, Fakultet poslovne ekonomije, Sremska Kamenica, 2010. 

Ljubojević Č.: Marketing usluga, Fakultet za uslužni biznis, Novi Sad, 2004. 

Holloway  C.,  Davidson  R.,  Humphreys  C.:  The  Business  of  Tourism,  8

th 

 edition,  Pearson Books, 

2009.

 

 Radnović B.: Marketing usluga, Fakultet Poslovne ekonomije, Sremska Kamenica, 2013.

 

Veljković S, Marketing usluga, Beograd, 2009.

 

www.world-tourism.co.yu-

 Svetska turistička organizacija

 

www.merr.sr.gov.yu

- Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja

 

www.turizam.co.yu

 -Turistička organizacija Srbije

 

www.pks.rs

 -Privredna komora Srbije

 

www.gradnovalja.hr

- Novalja

 

www.mint.hr

 – Ministarstvo Turizma Republike Hrvatske 

https://en.wikipedia.org/wiki/Novalja-

 Turistička zajednica grada Novalje 

www.europencitiesmarketing.com

- European cities marketing 

62 

 

Želiš da pročitaš svih 62 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti