Analiza OS na primeru proizvodnog preduzeća
SADRŽAJ
UVOD...................................................................................................................................2
1. POSTUPAK ANALIZE OSNOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU........................3
2. UTVRĐIVANJE RANDMANA OSNOVNIH SREDSTAVA.......................................3
3. UTVRĐIVANJE STEPENA KORIŠĆENJA KAPACITETA OSNOVNIH
1
UVOD
Uspeh preduzeća u realzaciji sopstvenih ciljeva, zavisi od čitavog niza plansko-kontrolih
aktivnosti, što dovodi do određenih materijalno-finansijskih promena stanja preduzeća.
Informacije koje generiše i produkuje računovodstvo imaju ulogu pokretačkog impulsa poslovnih
aktivnosti, što upućuje na neposrednu povezanost između ovog dela upravljačkog informacionog
sistema i efikasnosti menadžemnta.
Osnovna sredstva obuhvataju nepokretnosti, postrojenja, opremu i nematerijalna ulaganja
dok zalihe pripadaju obrtnim sredstvima. Osnovna sredstva su sva ona sredstva koja u procesu
proizvodnje ulaze svojim celokupnom vrednošću, ali se pri jednom poposlovnom ciklusu ne troše
u celosti, već se njihova vrednost usled fizičkog i moralnog rabaćenja postepeno smanjuje, pri
čemu do kraja zadržavaju svoj prvobitni oblik.
U svakoj oblasti poslovanja, bilo da se radi o radnoj snazi ili o obrtnim sredstvima, ili
osnovnim sredstvima itd, uvek se mora jasno odabrati jedan jedini najvažniji zadatak poslovanja.
Ovde, u poslovanju sa osnovnim sredstvima, najvažniji zadatak ogleda se u učinku ili randmanu
koji se postiže iz raspoloživih sredstava. Prema tome, da bismo mogli da utvrdimo koliki rezultat
smo postigli, izražen kroz randman osnovnih sredstava, moramo najpre da utvrdimo način
merenja randmana osnovnih sredstava.
Analiza pomenutih uzroka neiskorišćenja kapaciteta široka je i značajna. Sigurne
posledice neiskorištenja kapaciteta predstavljaju smanjenje obima učinaka i ostanak fiksnih
troškova na istom nivou. Smanjenje učinaka rezultuju većim fiksnim troškovima po jedinici
učinaka što pogoršava ekonomičnost i smanjuje finansijki rezultat.
Dodatno neostvarivanje finansijkog rezultata na višem nivou uzrokovano je učinkom koji
je mogao biti ostvaren, a ne zbog neiskorišćenog kapaciteta. Na taj način sva ova merenja, sve
klasifikacije faktora, svi aspekti analize osnovnih sredstava o kojima smo do sada govorili služe
nesumnjivo procesu istraživanja iz koga treba iskristaliti izvesne konkretne uzorke koje govore o
uticaju osnovnih sredstava kako na obim proizvodnje tako i na ekonomičnost poslovanja.
Predmet ovog rada je analiza osnovnih sredstava na primeru proizvodnog preduzeća
Banini.

3
sredstva daje odgovor na pitanje: Koliko na svakih 100 dinara osnovnih sredstava
dolazi dinara ukupne proizvodnje?
kao drugi indikator kojim se služimo za merenje randmana osnovnih sredstava
jeste formula u čijem se brojiocu nalazi opet ukupna proizvodnja, a u imeniocu
samo oprema, dakle, osnovna sredstva bez građevinskih objekata. Ovaj indikator
još izrazitije govori o efektivnosti osnovnih sredstava, tj. pruža pouzdaniji
odgovor na pitanje: Koliko na svakih 100 dinara opreme odbacujemo dinara
ukupne proizvodnje?
treća formula, koja se često upotrebljava u praksi, glasi – ukupna proizvodnja u
brojiocu, a u imeniocu ostvaren kapacitet.
Bliže proučavajući pitanje čime je postignut utvrđeni randman osnovnih sredstava,
moramo se obazreti: na veličinu osnovnih sredstava, na starost ili dotrajalost osnovnih sredstava,
na strukturu osnovnih sredstava. To su tri aspekta pitanja, čime tj. sa kolikim i kakvim osnovnim
sredstvima je postignut utvrđeni randman osnovnih sredstava. Veličinu osnovnih sredstava
možemo ispitati sa različitih stran sa stanovišta procentualnog udela osnovnih sredstava u
ukupnim sredstvima - Takvo ispitivanje veličine osnovnih sredstava otkriva pre svega pravu
veličinu i značaj osnovnih sredstava u celini sredstava. Osim toga, upoznajući se sa veličinom
osnovnih sredstava unutar celine sredstava, upoznajemo se sa osnovnom kontitucijom sredstava
tj. kakvi odnosi postoje između mase osnovnih sredstava i mase obrtnih sredstava.
Pri tome se polazi od naročitog upoređenja osnovnog sastava jednog preduzeća sa
osnovnim sastavom proseka grupe srodnih preduzeća, upoređivanjem grupnog sastava jednog
preduzeća sa grupnim sastavom proseka grupa srodnih preduzeća, koji nije ništa drugo nego
normala za preduzeća u datoj grupi razvoja određenog dela privrede. Jasno je da ove odnose, koji
razotkrivaju osnovni sastav sredstava veličinu i značaj osnovnih sredstava u celini sredstava,
treba pratiti ne samo sa stanovišta trenutnog stanja već u razvoju, u kretanju i u promenama – da
bi smo videli kuda ide preduzeće, da li u pravcu sniženja osnovnih sredstava ili u pravcu jačanja
obrtnih sredstava. Druga strana, sa koje takođe ispitujemo veličinu osnovnih sredstava, jeste
ispitivanje osnovnih sredstava sa stanoviš ta njihove dinamike, tj. sa stanovišta povećanja ili
smanjenja osnovnih sredstava.
Kada je reč o povećanju osnovnih sredstava, brižljivo treba ispitati:
da je do povećanja došlo usled nabavke osnovnih sredstava,
da li je došlo do povećanja iz proizvodnje nekih osnovnih sredstava,
da li je došlo do povećanja iz rekonstrukcije osnovnih sredstava ili kakave
tehničke racionalizacije ili modernizacije postojećih osnovnih sredstava, čime je
podignuta njihova vrednost i potencijalna efikasnost,
da je došlo do povećanja iz ponovnog aktiviranja već otpisanih osnovnih
sredstava, neka otpisana osnovna sredstva posnovo smo aktivirali, konstatovali
komisijski da su još uvek sposobna za rad i vratili ih u „život“, pri tome im dajući
određenu vrednost,
da li je došlo do povećanja iz objektivnije procene osnovnih sredstava?
Malešević, Đ., Čavlin, M.: Poslovna analiza, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Novi Sad,
2009, str. 285.
4
S tim tesno je povezana tzv. revalorizacija kao linearno ispravljanje vrednosti osnovnih
sredstava. Ispitujući pojavu smanjenja, osnovnih sredstava, postavlja se pitanje: po kojim
linijama može doći do smanjenja osnovnih sredstava:
usled prodaje osnovnih sredstava
usled rashodovanja osnovnih sredstava.
sa stanovišta njihove perspektive. Drugim rečima, ispitujući perspektivu osnovnih
sredstava utvrđujemo da li će u narednom periodu doći do povećanja ili ne
osnovnih sredstava. U pitanju su investicije koje su preduzete radi jačanja
osnovnih sredstava.
Putem sledećih indikatora se ispituje perspektiva jačanja osnovnih sredstava:
tu stranu osnovnih sredstava možemo sagledati iz dinamike pozicije koja je u
knjigvodstvu poznata pod imenom osnovna sredstva u izgradnji ili izradi: da li se
ta pozcija poveća ili smanjuje,
indikator koji treba pomenuti jeste procentualni udeo osnovnih sredstava u
izgradnji ili pripremi u ukupnim osnovnim sredstvima: da li jača, stagnira ili
opada,
ispitivanje opet te iste pozicije, koja se knjiži na određenim kontima, ali sa
stanovišta faza, tj. da li se izgradnja osnovnih sredstava nalazi u tzv. novčanoj
fazi; na primer, položili smo samo avanse dobavljačima, recimo, za izgradnju
novih sredstava. Dakle, tek se u novčanoj fazi nalazi izgradnja, u tzv. pripremnoj
fazi. Da li se osnovna sredstva u izgradnji možda nalaze u drugoj, sledećoj fazi:
već smo pribavili izvesnu investicionu opremu, zalihe investicionog materijala i
opreme. I, kao treća faza odrediti da li se osnovna sredstva već nalaze u izgradnji,
tj. izgradnja u toku.
Kroz promatranje ovih faza pratimo ne samo u kojoj se fazi nalazi perspektiva jačanja
osnovnih sredstava, da li u početnoj fazi ili završnoj, već isto tako pratimo, iz perioda u period, da
li se neometano odvija preobražavanje iz novčane forme u materijalnu formu i u aktivnu formu
osnovnih sredstava. Čitavim ovim ispitivanjem osnovnih sredstava sa stanovišta perspektive, sa
stanovišta njihovog daljeg, predstojećeg jačanja, osvetljavamo razvoj osnovnih sredstava u
budućnosti, tj. treba li očekivati povećanje osnovnih sredstava u narednim periodima i da li je
takvo povećanje ekonomski opravdano.
Dakle, u povezivanju pozicije osnovnih sredstava u izgradnji sa kategorijom zaliha
gotovih proizvoda i sa kategorijom stepena istrošenosti osnovnih sredstava, tražimo razloge za i
protiv ekonomske opravdanosti daljeg jačanja, odnosno obnavljanja osnovnih sredstava. Toliko o
ispitivanju tzv. veličine osnovnih sredstava: sa aspekta snage osnovnih sredstava u celini
sredstava sa aspekta dinamike i sa aspekta perspektive. Međutim, time analiza ni izdaleka ne
iscrpljuje pitanje: čime je postignut utvrđeni randman osnovnih sredstava. Pored analize veličine
osnovnih sredstava, potrebno je kao drugo, analizirati starost osnovnih sredstava ili stepen
dotrajalosti, i kao treće, strukturu ili sastav osnovnih sredstava.
Malešević, Đ., Čavlin, M.: Poslovna analiza, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Novi Sad,
2009, str. 286.
Malešević, Đ., Čavlin, M.: Poslovna analiza, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Novi Sad,
2009, str. 287.

6
Ovaj indikator stavljamo i u odnos prema randmanu osnovnih sredstava, jer više ili
manje dotrajala osnovna sredstva pogađaju u većoj ili manjoj meri randman osnovnih
sredstava. Tih nekoliko aspekata treba imati u vidu u vezi sa tzv. korespondencijom ili
povezivanjem stepena istrošenosti osnovnih sredstava sa nekim drugim kategorijama sa kojima
ovaj indikator stoji u tesnoj uzročnoj povezanosti. Treba razmotriti strukturu ili sastav osnovnih
sredstava. Struktura ili sastav osnovnih sredstava pokazuju procentualno učešće jedne kategorije
osnovnih sredstava u ukupnim osnovnim sredstvima. Procentualno učešće mašina u ukupnim
osnovnim sredstvima, procentualno učešće transportnih sredstava u ukupnim osnovnim
sredstvima itd. Svaka kategorija osnovnih sredstava, kroz strukturu, ocenjuje da li je od značaja
većeg ili manjeg u odnosu na celinu osnovnih sredstava. Za postavljanje i za ispitivanje strukture
posedujemo više različitih kriterijuma. Međutim, moraju se spomenuti neki najvažniji kriterijumi
na osnovu kojih ispitujemo i sastavljamo strukturu sa različitih aspekata.
Prvi kriterijum je tzv. radna sposobnost osnovnih sredstava i po tom kriterijumu
razlikujemo nekoliko oblika osnovnih sredstava. To su tzv. budući kapaciteti ili osnovna sredstva
u pripremi. Tu se traži procentualno učešće osnovnih sredstava u pripremi u ukupnom osnovnim
sredstvima. Sve tri faze zajednički uzete nazivaju se osnovna sredstva u pripremi. Kad govorimo
o kriterijumu radne sposobnosti osnovnih sredstava, započinjemo posmatranje osnovnih
sredstava sa tom pozicijom. Sa stanovišta radne sposobnosti, osnovna sredstva u pripremi nisu
sposobna odmah da učestvuju u direktnom radu, u proizvodnji već su to osnovna sredstva u
perspektivi. Sadašnji, ili potencijalni kapaciteti, tj. sva ona aktivirana osnovna sredstva ili tzv.
osnovna sredstva za upotrebu, njihov procentualni udeo u ukupnim osnovnim sredstvima je
sledeći kriterijum za postavljanje ove strukture. Drugi kriterijum koji koristimo za postavljanje
strukture osnovnih sredstava jeste kriterijum po kojem se osnovna sredstva posmatraju prema
zadacima kojima služe u preduzeću. Tu su moguće dve grupacije: poslovna osnovna sredstva i
neposlovna. I taj odnos takođe u analizi pratimo kad upoznajemo strukturu osnovnih sredstava sa
stanovišta raznih kriterijuma.
Treći aspekat, po kome takođe razvrstavamo osnovna sredstva i sastavljamo strukturu
osnovnih sredstava, jeste, kriterijum stvarne aktivnosti ili funkcionalnosti osnovnih sredstava.
Ovaj treći kriterijum navodi da sva osnovna sredstva razvrstavamo u tri grupacije: osnovna
sredstva u upotrebi, van upotrebe i neupotrebljiva osnovna sredstva. Kao četvrti kriterijum –
prema svrsi za koju se sredstva upotrebljavaju, nameni kojoj služe osnovna sredstva,
razlikujemo: prvo, smeštajne kapacitete koji stvaraju potrebne uslove za obavljanje proizvodnje.
Drugu grupaciju, sa stanovišta namene, čine radni kapaciteti koji neposredno učestvuju u
proizvodnji. To su: mašine, uređaji, instalacije, krupan alat, pogonski inventar, energetske
mašine, itd. Treća grupacija obuhvata prenosne kapacitete koji omogućavaju neprekidnost
procesa proizvodnje. Tu ulaze transportna postrojenja, a pored njih i vozila, teretna i lična.
Cilj je da se ustanovi u kojim oblicima se nalazi pretežni deo osnovnih sredstava, zatim da
se vidi u kom pravcu se vrše pomeranja unutar strukture osnovnih sredstava, iz perioda u period,
po bilo kojem od navedenih kriterijuma, i, najzad, sa kojim intenzitetom dolazi do promena u
strukturi osnovnih sredstava; pri tom, uvek ocenjujemo uticaj promena u strukturi na randman
osnovnih sredstava.
Malešević, Đ., Čavlin, M.: Poslovna analiza, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Novi Sad,
2009, str. 219.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti