1.GDE   SE   POSLOVNA   I   FINANSIJSKA   ANALIZA   KAO   NAUČNA   METODA 

PRIMENJUJE?

1.MATEMATIKA 2. HEMIJA 3. LINGVISTIKA 4. EKONOMIJI

  Svrha   analize   u   ekonomiji   preduzeća   jeste   priprema   materijala   iz 

dokumentacije na osnovu kojih će se moći stvoriti sud o stanju i poslovanju 

preduzeća.Rezultati poslovanja su sadržani u bilansu, najčešće se govori o 

analizi bilansa.

2. ODAKLE JE POSLOVNA I FINANSIJSKA ANALIZA PROISTEKLA?

Proistekla je iz ANALIZE BILANSA, koja je dugo vremena bila jedina nauka 

pomoću koje se vršilo kvantitativno ispitivanje i ocena poslovne uspešnosti 

preduzeća. Nauka o knjigovodstvu se razvila već polovinom XV veka, koja se 

zasnovala   na   knjigovodstvenoj   evidenciji.  Analiza   bilansa   se   razvija  i 

doživljava svoj preobražaj sa razvitkom statističke evidencije  i  nauke.Pored 

knjigovodstene   javljaju   se  i  druge   ekonomske   evidencije  što   omogućava 

proširenje predmeta posmatranja a na osnovu šireg i većeg obima korišćenja 

analitičkih   podataka.Ovakve   pojave   uticale   su   da   analiza   bilansa   promeni 

naziv u finansijsku analizu.

3. ŠTA PREDSTAVLJA ANALIZU?

Finansijska analiza predstavlja iscrpno ispitivanje finansijskog i ekonomskog 

stanja i rezultata poslovanja neke jedinice računovodstvenog obuhvatanja na 

temelju njenih računovodstvenih izveštaja.   Predstavlja postupak uporednog 

sagledavanja stanja i promena visina vrednosti određenih bilansnih stavki, na 

osnovu kojeg se donose važne finansijske odluke. Poslovno izveštavanje sadrži 

seriju   sistematizovanih   informacija   o   kvalitetu   ekonomije   poslovanja 

preduzeća . Dakle,  

finansijska analiza predstavlja vid

 

primenjene analize 

bilansa

.   Vrednosti   bilansnih   pozicija,   pojedinačno   uzevši,   nemaju   veliki 

analitički   značaj.   Informaciona   podloga   za   finansijsku   analizu   su,   osnovni 

finansijski izveštaji o stanju i uspehu preduzeća  bilans stanja, bilans uspeha, 

bilans tokova gotovine i aneks. Predmet finansijske analize, u širem smislu 

obuhvata:   analizu   bilansa   stanja,   bilansa   uspeha   i   bilansa   tokova   novca, 

analizu funkcija i poslovno izveštavanje  

4. OD ČEGA POLAZI ANALIZA?

Analiza   poslovanja   polazi   od   predmeta   analize   koji   je   novčano 

izražen   .Kompleksna   analiza   polazi   od   bilansa   kao   predmeta   analize   a 

parcijalna   od   knjigovodstvenih   računa.U

  principu,   svaki   knjigovodstveni 

račun   može   da   bude   predmet   analize.Gotovo   svaki   od   njih   se   može 

raščlaniti   na   podračune,   odnosno   na   svoje   sastavne   elemente.Koji   će 

knjigovodstveni   račun   biti   premet   analize   zavisi   od   cilja   parcijalne 

analize.  

Knjigovodstveni račun može biti predmet i pri kompleksnoj analizi 

koja obično polazi od bilansa.

5.KOJI FAKTORI USLOVLJAVAJU MOGUCNOST OSTVARENJA ANALIZE?

Osnovni   cilj   i   zadatak   finansijske   analize   je   saznanje   poslovanja   u   pravcu 

stalnog usavršavanja tj. postizanja što veće produktivnosti, ekonomičnosti i 

rentabilnosti.  U tom smislu se pred finansijsku analizu postavljaju  i određeni 

zadaci. Za ostvarenje ciljeva i zadataka analize, potrebno je primeniti određene 

vrste i metode analize.

Mogućnost da se ostvare ciljevi finansijske analize 

uslovljena je raznim faktorima: 1. ličnošću koja vrši analizu, 2.vremenom 

koje   je   za   to   raspoloživo,3.   dokumentacijom   koja   je  stavljena   na 

raspolaganje, 4.okolnostima pod kojima se vrši analiza.

 

Ciljevi finansijske 

analize mogu se podeliti na   opšte i posebne.Ciljevi analize se razlikuju u 

zavisnosti od subjekata za koje se ona sprovodi. Subjekt za koga se vrši analiza 

postavlja ciljeve analize koje analitičar treba da ostvari. Ciljevi subjekata za 

koje se vrši analiza po pravilu su različiti. Analiza koju vrše poverioci sprovodi 

se   radi   sticanja   saznanja   o   kreditnoj   sposobnosti   preduzeća.Poreski   organi 

nastoje da analizom utvrde pravu osnovicu za oporezivanje, kako se ne bi 

desilo da se ona prikrije. 

6.ŠTA SE POSTIŽE PARCIJALNIM CILJEVIMA ANALIZE?

U praksi se često susreću i analize koje nisu sveobuhvatne – 

parcijalne analize. 

Parcijalnim ciljevima se ustvari postiže: 

1.skraćenje trajanja analize, 2. smanjenje troškova same 

analize, 3.jasnije određivanje zadatka analize.

7.NAVEDITE     JEDNU   OD   KVALIFIKACIJA     KOJA   SE   ODNOSI   NA   VRSTE 

ANALIZE?

Jedna od klasifikacija koja se odnosi na vrste analize jeste analiza koja ima u 

vidu: 

1.objekat i podlogu analize, 2. dokumentaciju za analizu, 3. stanje i 

kretanje sredstava preduzeća, 4. kvalitet i  kvantitet sredstava i njihovih 

promena, 5. razne ciljeve analize .
8.NAVEDITE NAJPOZNATIJE VRSTE ANALIZE KOJE SU DATE U STRUČNOJ 
LITERATURI?

Pored navedenih, sa stanovišta

 

analize poslovanja najpoznatije su 

sledeće   vrste   analize:

1.kvalitativna   i   kvantitativna   analiza,   2. 

statička i dinamička analiza,

 

3. kompleksna i parcijalna analiza, 

4. interna i eksterna analiza, 5. stalne i povremene analize, 6. 
analiza vrednosti.

Dakle,predmet,cilj i zadaci nalize

 

predeljuju i rstu analize

.

background image

12.SA  

STANOVISTA   VREMENA   POSMATRANJA   ANALIZOM   RAZLIKUJE 

SE

   ? 1. statička (analiza stanja) i 2. dinamička analiza (analiza 

razvoja).  

Statička   analiza

   ispituje     bilans     stanja   na   tačno 

odredeni  dan, odnosno bilans uspeha za jedan obračunski period. 

Dinamička   analiza

  se   bavi   ispitivanjem   i   komparacijom   niza 

sukcesivnih bilansa stanja i uspeha. 

13

.PREMA KRITERIJUMU KOJI UZIMA U OBZIR NACIN PRIPREMANJA BILANSA STANJA I 

USPEHA ZA ANALIZU DIFERENCIRA SE ANALIZA I TO? 

Prema kriterijumu   koji   uzima u obzir način   pripremanja bilansa stanja i 

uspeha za analizu diferencira se analiza:  

1.bilansa izraženih

 

u apsolutnim 

brojevima, 2. bilansa   prezentiranih     u     relativnim     brojevima i

     

3. 

bilansa   prikazanih   u   formi   grafikona

.   Danas   se   u   postupku   pripreme 

podataka za analizu koriste sva 3 nacina prikazivanja.Programski paketi to 

omogucavaju   brzo   i     jednostavno.Samo   na   ovaj   nacin   obezbedju   je   se 

integralno i pregledno prezntiranje baznih finansijskih izvestaja pripremljenih 

za analizu.

14.NA ČEMU SE ZASNIVA PODELA   ANALIZE NA STATIČKU I 

DINAMIČKU ?

Sa   stanovišta

   

vremena   posmatranja

,   tj.   perioda 

obuhvaćenog analizom.

1. Statička  analiza

(analiza stanja)   ispituje 

bilans   stanja  na  tačno   odredeni  dan, odnosno bilans uspeha za 

jedan   obračunski   period.    

2.   Dinamička   analiza

  (analiza 

razvoja).se   bavi   ispitivanjem   i   komparacijom   niza   sukcesivnih 

bilansa   stanja   i   uspeha.   Na   stanovištu   vremena   posmatranja- 

Statička   ispituje   bilans   stanja   na   tačno   odredjeni   dan   odnosno 

bilans uspeha za jedan obračunski period. - Dinamička   analiza 

razvoja   finansijskog   položaja   i   rentabilnosti   poslovanja   ,ispituje 

bilans stanja i uspeha./ispituje pojave u kretanju.

15. KOJA JE RAZLIKA IZMEDJU KOMPLEKSNE  I PARCIJALNE ANALIZE? 

Kompleksna   analiza

 

posmatra   predmet   analize   u   celini.   Ona   vrši 

raščlanjavanje i merenje svakog dela predmeta analize. Ova analiza iziskuje 

duže vreme i veće troškove, što joj se zamera kao negativnost. Kompleksna 

analiza  poslovanja preduzeća obuhvata analizu imovine i kapitala, analizu 

poslovnih funkcija i analizu rezultata poslovanja.

Parcijalna analiza ispituje 

samo deo, predmeta analize. Ovde se polje analize sužava na samo one delove 

koji imaju direktne ili indirektne veze sa ciljem analize. Za ovakvu analizu je

potrebno   manje vremena, a i troškovi su manji u  odnosu na kompleksnu 

analizu.   Skraćivanje   vremena   omogućuje   brže   donošenje   odluka,   što   je 

preduslov da se odluke donesu blagovremeno, bez zakašnjenja.

16RAZLIKA IZMEDJU INTERNE I EKSTERNE ANALIZE?

Merilo za podelu na 

eksternu i internu analizu, zasniva se na manjem ili većem obimu matreijala, 

podataka i informacija za analizu.  

Za internu analizu

  stoje na raspolaganju 

svi knjigovodstveni podaci, kao i podaci svih ostalih evidencija preduzeća, pa 

se   čak   mogu   zahtevati   i   dopunski   podaci,   te   podešavanje   organizacije 

knjigovodstva   i   ostalih   evidencija   u   cilju   dobijanja   potrebnih   podataka. 

Eksternu   analizu

 

vrše   analitičari

 

kojima   stoje   na   raspolaganju   izveštaji   i 

dokumenta preduzeća dostupna svim zainteresovanima za njegovo poslovanje, 

kao i zakonski propisi. Eksterne analize, u principu, sadrže

 

opšte konstatacije i 

sudove   o   kvalitetu   ekonomije   analiziranog   preduzeća.   Obim   i   realnost 

izvedenih   konstatacija   zavise   od   kvaliteta   korišćene

 

dokumentacije

 

profesionalnih sposobnosti analitičara.

17.ZA KOGA SE RADI INTERNA ANALIZA? 

 

Odluku donosi  menadzment na 

zahtev 

radnika ili programskih ciljeva

,vrse 

je analiticari iz organizacije. Za nju stoje na raspolaganju svi knjigovodstveni 

podaci, i podaci svih ostalih evidencija preduzeća, pa se čak mogu zahtevati i 

dopunski podaci, te podešavanje organizacije knjigovodstva i ostalih evidencija 

u cilju dobijanja potrebnih podataka. Ova metoda je obavezna i razvijena 

narocito kod akcionarskih preduzeca na podrucju analize i izrade poslovnih i 

finansijskih izvestaja za eksterne korisnike.

18.ZA KOGA SE RADI EKSTERNA   ANALIZA  I KO DAJE NALOG 

ZA  IZRADU 

Eksternu   analizu

 

vrše   analitičari

 

kojima   stoje   na   raspolaganju 

izveštaji   i   dokumenta   preduzeća

 

dostupna   svim 

zainteresovanima   za   njegovo   poslovanje,   kao   i   zakonski 

propisi

. Eksterne analize, u principu, sadrže

 

opšte konstatacije i 

background image

5) Kreditni bilansi;

 sačinjavaju kreditne institucije i privredna preduzeća radi 

dobijanja dugoročnih ili kratkorčnih kredita od strane određenih kreditora.

6) Fuzioni bilansi;

 fuzija- spajanje dva ili više do tada privredno samostalnih 

preduzeća u jedno jedinstvo.

7) Konsolidovani bilansi;

se odnosi na grupu  samo ekonomski i finansijskih 

povezanih( centrala i filijala).

8) Godišnji — završni bilansi;

9)   Bilansi   saniranja;

  mera   ozdravljenja   jednog   nezdravog,   ekonomsko 

ugroženog preduzeća.

10) Likvidacioni bilansi; 

prestanak postojanja i poslovanja preduzeća.

11) Integralni bilansi; 

francuska stručna literatura to je bilans budućnosti.

12) Knjigovodstveni bilansi (prometni i saldo bilansi); i

13)   Inventarni   i   uspešni   bilans

  se   sačinjava   na   bazi   konkretnog 

inventarisanja imovine preduzeća (celokupne aktive i pasive)

22.OBJASNITE STA JE BILANS STANJA? 

Predstavlja   finansijski   izveštaj   o   stanju   imovine,   kapitala   i   obaveza   na   dan 

sastavljanja obračuna

.On predstavlja sliku svih transakcija koje se odvijaju 

tokom   godine.   A   bilans   uspeha   izrazava   i   obuhvata   finansijske   rezultate 

ostvarene   u   određenom   vremenskom   periodu.

Bilans   stanja   predstavlja 

ekonomsku   sliku   subjekta   za   koji   se   sačinjava   u   momentu   bilansiranja

,   a 

bilans

  uspeha odslikava finansijske rezultate ostvarene u periodu na koji se 

odnosi.   Bilans   stanja   prikazuje  

ekonomsku   situaciju   privrednog   subjekta   u 

datom   momentu

,   dakle   u   jednom   istrgnutom   trenutku,   a   bilans   uspeha 

izrazava i obuhvata finansijske rezultate ostvarene u određenom vremenskom 

periodu

. U tom smislu, bilans stanja predstavlja fotografiju ili poziciju gde se 

privredni subjekat nalazi, a bilans uspeha pokazuje dužinu pređenog puta u 

datom vremenskom intervalu.Oni se međusobno razlikuju samo onoliko koliko 

se   razlikuju   ekonomski   subjekti   za   koje   se   sačinjavaju.Bilansi   iste   firme   u 

različito   vreme   bitno   se   razlikuju,   baš   kao   sto   se   međusobno   razlikuju 

fotografije istog coveka u razlicitim godinama njegove starosti ili uzrasta.

23 NAVEDITE OSNOVNE IZVORE FINANSIRANJA?

Neki   autori   razlikuju  

interno   i   eksterno   finansiranje

  zavisno   od   porekla 

pribavljenih sredstava,Drug pak diferenciraju 

sopstveno finansiranje od tuđeg 

finansiranja

.Kod nas u praksi se diferencira finansiranje poslovanja prema 

izvoru sredstav iz kojih ova poticu prilikom pribavljanja.Osnovno razlikovanje 

je na  

sopstvene

  (pribavljanje ili povećavanje sopstvenog kapitala)

 

  i  

tuđe 

( pribavljanje tuđeg kapitala)

 izvore finansiranja

 . 

24.PODELA PRAVILA FINANSIRANJA?

1.  

Vertikalna

- pravila finansiranja bez obzira na imovinu, 2.  

Horizontalna

pravila finansiranje imovine

Želiš da pročitaš svih 31 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti