ANATOMIJA ČOVJEKA

I. OSTEOLOGIJA

Kosti glave

Kosti glave se dijele na kosti lubanje (

ossa cranii

) i kosti lica (

ossa faciei

). 

Lubanju čine 4 središnje, neparne kosti i 2 bočne, parne kosti. Neparne kosti 
lubanje su:

1.

Os occipitale

 – potiljačna kost

2.

Os sphenoidale

 – klinasta kost

3.

Os ethmoidale

 – sitasta kost

4.

Os frontale

 – čeona kost

Parne kosti lubanje su:

1.

Os temporale

 – sljepoočna kost 

2.

Os parientale

 – tjemena kost

Kostur lica čini 15 kostiju, od kojih je 6 parnih i 3 neparne .

Parne kosti lica su:

1.

Maxilla

 – gornja vilica

2.

Os nasale

 – nosna kost

3.

Os lacrimale

 – suzna kost

4.

Os zygomaticum

 – jagodična kost

5.

Os palatinum

 – nepčana kost

6.

Concha nasalis inferior

 – donja nosna školjka

Neparne kosti lica su:

1.

Vomer

 – ralo ili lemeš

2.

Os hyoideum

 – podjezična kost

3.

Mandibula

 – donja vilica

Kostur trupa

U kostur trupa spadaju kosti kralježnice i kosti grudnog koša.

Kosti kralježnice:

Kralježnica (

columna vertebralis

) – čine je kratke kosti, nepravilnog oblika – 

kralješci (

vertebrae

), čiji ukupan broj iznosi 33 – 34. Prema dijelu trupa kojem 

pripadaju dijele se na:

o

7 vratnih (

vertebrae cervicales

)

o

12 prsnih ( 

vertebrae toracicae

)

o

 5 slabinskih (

vertebrae lumbales

)

o

5 križnih ( 

os sacrum

)

o

4-5 tritična ( 

os coccygis

)

Prva 24 kralješka su slobodna i pokretljiva jedan prema drugome. Posljednjih 9-
10 kralješaka su međusobno srasli i oblikuju 2 kosti, križnu i trtičnu, koje ulaze u 
sastav zdjeličnog pojasa.

Vratni kralješci

Od vratnih kralješaka svojim se oblikom izdvajaju prvi i drugi. Prvi sratni 
kralješak, 

nosač ili atlas

, odlikuje se time što nema tijela, već je sastavljen od 2 

luka.

Drugi vratni kralješak, 

obrtač ili axis

, na gornjoj strani svoga tijela nosi 

nastavak, 

zub (dens),

 koji se uvlači u prednji dio otvora kralješka atlasa. 

Kosti grudnog koša

Grudni koš (

thorax

) oblikuju rebra (

costae

) i rebarne hrskavice, grudna kost 

(

sternum

) i grudni dio kralježnice.

Od 12 pari rebara samo se prvih 7 pari spaja sa svojim rebarnim hrskavicama s 
grudnom kosti i prestavljaju prava rebra – 

costae verae. 

Ostala su lažna rebra – 

costae spuriae

background image

o

14 u prstima (

ossa digitorum pedis

)

Karlična kost (os coxae) 

Karlična kost je pljosnata, masivna kost u korjenu gornjeg uda, koja na svojoj 
vanjskoj strani ima duboku zglobnu čašicu (

acetabulum

) za zglobljavanje  s 

glavom butne kosti. Ona se sastoji iz 3 dijela, koji do puberteta predstavljaju 
posebne kosti:

o

bedrena kost – 

os ileum 

o

sedalna kost – 

os ischii

o

preponska kost – 

os pubis

II. SYNDESMOLOGIJA

Zglob ramena –

 

art. humeri

Art. humeri je spoj između glave ramenice (caput humeri) i čašične jame 

(cavitas glenoidalis) na vanjskom kutu lopatice. Zglob ramena je najpokretljiviji 
zglob čovječijeg tijela oko čije se okretne točke izvode pokret u svim pravcima. 
Vrši osnovne pokrete ruke: fleksija i ekstenzija, abdukcija i adukcija, unutrašnja 
i vanjska rotacija.

Zglob lakta – art. cubiti

Art. cubiti je složeni zglob koji povezuje 3 kosti i to donji okrajak 

humerusa sa gornjim okrajcima radijusa i ulne. Tvore ga 3 zgloba:

1. Art. humeroulnaris 
2. Art. humeroradialis 
3. Art. radioulnaris proximalis

U zglobu lakta vrše se fleksija i ekstenzija. U art. radioulnaris proximalis vrše se 

uvrtanje (pronatia) i izvrtanje (supinatia)

.

Zglob kuka – art. coxae 

Art. coxae povezuje karličnu kost (

zglobna čašica – acetabulum

) s gornjim 

krajem butne kosti (

glava femura, caput femoris

). To je loptasti zglop 

pokretnjiv u svim pravcima oko jedne obrtne točke. Ovaj zglob vrši osnovne 
pokrete noge: fleksiju i ekstenziju, abdukciju i adukciju, te unutarnju i vanjsku 
rotaciju.

Zglob koljena – art. genus 

Spaja kondile femura s kondilima tibije. U prednjem dijelu čahure zgloba 

nalazi se tetiva četveroglavog mišića buta i njena velika sezamoidna kost – 
patella. Ovaj zglob je veoma složen u pogledu svoje građe i slabo otporan 
prema štetnim egzogenim faktorima. U ovom zglob vrše se pokreti fleksije i 
ekstenzije i pokreti obrtanja. 

III. MIOLOGIJA 

Mišići leđa

Mišiće leđa dijelimo u dvije grupe: površinske i duboke mišiće leđa. U 

površinske mišiće leđa spadaju:

1. M. trapezius 
2. M. latissimus dorsi
3. M. levator scapulae
4. M. rhomboideus 
5. Spinokostalni mišići:

a) M. serratus posterior superior
b) M. serratus posterior inferior

Duboki mišići leđa raspoređeni su u dva sloja, duboki i površinski.

background image

1.

Mm. intercostales, externi et interni 

2.

M. transfersus thoracis

3.

Diaphragma 

Mišići vrata

Mišići vrata su kralježnicom podjeljeni na prednje i zadnje. U zadnje 

spadaju gornji dijelovi leđnih mišića. Prednji vratni mišići su raspoređeni u 2 
sloja: površinski i duboki, a svaki se od ova dva sloja dijeli na dvije grupe: 
medijalnu i lateralnu. 

Medijalna grupa površinskog sloja:

o

4 pothioidna mišića: 

mm. infrahyoidei

o

4 nathioidna mišića: 

mm. suprahyoidei

Lateralna grupa površinskog sloja:

o

Bočni pregibač glave: 

m. sternocleidomastoideus

Medijalna grupa dubokog sloja:

o

3 pretkičmena mišića: 

prevertebralni mišići

Lateralna grupa dubokog sloja:

  3 skalenska mišića: 

mm. Scaleni

Mišići ramena

Rameni mišići povezuju gornji okrajak humerusa s kostima ramenog 

pojasa. 

1.

M. deltoideus 

– deltoidasti mišić trokutastog oblika. Bazom se pripaja na 

ključnici i lopatici, a vrhom na humerusu. Snažan je odvodilac ruke, 
podizač ruke u stranu. Pokreti obrtanja.

2.

M. supraspinatus

3.

M. infraspinatus 

4.

Mm. teres minor et major

5.

M. subscapularis 

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti