UNIVERZITET U TRAVNIKU
FARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTET
ODSJEK/SMJER
: Farmacija
Predmet
: Patološka anatomija sa histologijom
Tema
: Anemija, limfom, leukemija
-Seminarski rad-
Kolegij
: Patološka anatomija sa histologijom
Student
: Šoljanin Azra
Mentor
: Prof. dr. Jasmin Delić
Travnik, svibanj, 2016.
2
Sadržaj:
1. Uvod ………………………………………………………………….3
2. Limfoproliferativne bolesti …………………...………………………7
2.1. Limfomi ………………………………………………………….7
2.1.1. Hodgkin-ova bolest ………………………………………..8
2.1.2. Non – Hodgkin – ova bolest ………………………………9
2.2. Leukemija ………………………………………………………..10
3. Anemija ………………………………………………………………14
4. Zaključak ………………………………………………………….….20
5. Literatura ………………………………………………………….….21
4
Krvna plazma je blijeda tekućina, a najveći dio nje čini voda (oko 90%) u kojoj su otopljene
različite organske i anorganske tvari, oko 7% proteina, 1% raznih anorganskih soli i 0,1%
glukoze. Među organskim tvarima najvažnije su bjelančevine plazme. U 1 litri plazme ima ih
oko 73 grama. Te bjelančevine možemo svrstati u 3 velike skupine:
1. Albumini – 45g/L – to su bjelančevine plazme s najmanjom molekulskom masom te
su vrlo prikladne za održavanje koloidno – osmotskog tlaka. Osmotski tlak je vrlo
važan jer održava protutežu hidrostatskom tlaku krvi koji stvara srce. Albumini se
sintetiziraju u jetri i odatle se otpuštaju u krv. Sudjeluju u prijenosu raznih hormona.
2. Globulini – 25 g/L – važni su nositelji obrane organizma u obliku različitih protutijela.
Dijele se na alfa, beta i gama globuline. Uloga alfa i beta globulina je slična ulozi
albumina, a gama globulini su zapravo imunoglobulini (Ig), a to su molekule koje
obavljaju obrambene funkcije.
3. Fibrinogeni – 3 g/L – veoma važne bjelančevine u procesu zgrušavanja krvi te
osiguravaju zaustavljanje krvi. Fibrinogeni pomoću trombocita stvaraju "mrežu" u
kojoj se onda ulove eritrociti i nastaje ugrušak (tromb). Krv bez fibrinogena je
defibrinirana krv.
Eritrociti su crvene krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži. Nemaju jezgru i bikonkavne su
(udubljene) s promjerom oko 7 mikrometara. U litri krvi muškarca ima ih oko 4,5 - 5 × 10
12
, a
u litri krvi žene oko 4 - 4,5 × 10
12
. Životni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vrši u
koštanoj srži, slezeni i jetri. Najvažniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje boju
krvi i čini 33% mase eritrocita. U litri krvi muškaraca ima 160 g, a u litri krvi žene oko 140 g
hemoglobina. Sastoji se od bjelančevine globina i boje hema koja sadrži željezo. Glavna
funkcija hemoglobina je prijenos kisika, ali sudjeluje i u prijenosu ugljikova dioksida i
regulaciji acidobazne ravnoteže. Vezanje hemoglobina na kisik stvara oksihemoglobin i to
daje žarkocrvenu boju krvi koja teče arterijama u velikom optoku krvi, a vezanje hemoglobina
na ugljikov dioksid stvara karbaminohemoglobin i on daje zagasito crvenu boju krvi koja teče
venama u velikom krvotoku. Hemoglobin također podliježe procesu raspadanja te prelazi u
boju bilirubin koja se izluči u žuč, a oslobođeno željezo se može iskoristiti za sintezu novih
molekula hemoglobina ili se može pohraniti u skladištima željeza u tijelu. Stvaranje eritrocita
naziva se eritropoeza i regulirana je potrebama tkiva za kisikom. Stvaranje eritrocita ubrzano
je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili relativni manjak kisika (npr. slabokrvnost,
duži boravak na velikim visinama, bolesti respiracijskog i cirkulacijskog sustava).
5
Leukociti su bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima. Promjer im
je 8 – 12 mikrometara. U litri krvi ima ih od 4 – 8x10na9. Leukociti se razlikuju prema
izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji. Postoje tri glavne vrste leukocita:
1. Granulociti – najbrojnija vrsta leukocita. Pretežno imaju nepravilnu jezgru
podijeljenu na režnjiće (segmentirani granulociti), a u mlađim stanicama je
nepodijeljena (nesegmentirani granulociti). Prema boji zrnaca u citoplazmi
granulociti se dijele na:
neutrofilne – ima ih oko 60%, neobojeni su, sitni te veoma pokretni.
Sadržavaju niz enzima koji sudjeluju u razgradnji fagocitiranih tvari
kao npr. amilaza, katalaza, nukleaza...
eozinofilni – ima ih 2 – 4%, crvene su boje, pravilni i okrugli. Manje su
pokretni od neutrofila. Sadržavaju histamin te sudjeluju u alergijskim
reakcijama.
bazofilni – ima ih do 5%, modra zrnca, nejednake veličine. U zrncima
je pohranjena tvar koju nazivamo heparin te ona sprečava proces
zgrušavanja krvi u krvotoku.
2. Limfociti – ima ih oko 30%. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. Imaju veliku
okruglu jezgru i oskudnu citoplazmu. I oni su pokretne stanice. Funkcija
limfocita je stvaranje globulina, a imaju i važnu ulogu u imunološkoj obrani
organizma jer su im antitijela pretežno gama-globulini. Stvaranje i propadanje
limfocita je veoma brzo, te se čitava populacija može izmijeniti u roku 24 sata.
3. Monociti – ima ih oko 6%. Promjer im je 10 – 24 mikrometra, te imaju veliku,
većinom režnjastu jezgru, bubrežasta oblika. Oni su također pokretne stanice, a
glavna funkcija im je fagocitoza.
Životni vijek leukocita je različit. Neki leukociti koji nastaju u koštanoj srži ostaju tamo
pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon što dospiju u krv žive još
oko 5 dana. Glavna zadaća leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadača. To su
prvenstveno mikroorganizmi, ali i mnoge otrovne tvari.
Trombociti su krvne pločice tj. malena, bezbojna tjelešca bez jezgre. U litri krvi ih ima od 250
– 300 × 109. Nastaju u koštanoj moždini iz dijelova megakariocita (stanice s velikom
jezgrom). Vrlo brzo se raspadaju, te im život traje razmjerno kratko, 4 – 8 dana.
