Animiranje studenata u univerzitetskoj nastavi

Prof. dr Nenad Suzi

ANIMIRANJE STUDENATA

U UNIVERZITETSKOJ NASTAVI

Animiranje studenata u univerzitetskoj nastavi

Prof. dr NENEAD Suzi

Ilustracije i prilozi:

Prof. dr NENEAD Suzi

Izdava

Fakultet poslovne ekonomije – College of Modern Management

Banja Luka

1. izdanje, godina 2005.

Odgovorno lice izdava

DARKO Uremovi

Urednik:

JOVO Vojnovi

, prof.

Lektor/korektor:

Kozomara Dragomir

Recenzija:

Prof. dr Milorad Živanovi

;

Prof. dr Svetozar Milijevi

Štampa:

"ART-PRINT"

, Banja Luka,

p.o., grafika - dizajn - marketing

Banja Luka

Odgovorno lice štamparije:

VLADIMIRA Stijak- Ilisi

Tiraž 300 primjeraka

EDICIJA:

Primjenjena pedagoška istraživanja

knj. 1

ISBN 99938-99-01-1

ANIMIRANJE STUDENATA

U UNIVERZITETSKOJ NASTAVI

UVOD

Tradicionalno pedagoško pitanje

kako motivisati u

enike

sve doskora

se smatralo irelevantnim za studente; preovla

ivalo je shvatanje da su

studenti punoljetni ljudi koji

e sami odlu

iti koliko i kako

e u

iti, da li

e završiti fakultet ili ne. Istraživanja su pokazala da su motivacioni

modeli univerzitetske nastave pedagoški vrlo zanimljivi, da daju razli

ite

ali i vrlo efikasne obrazovne ishode. Postoje neki univerzalni osnovi moti-
vacije koji na specifi

an na

in djeluju kod skoro svakog

ovjeka. Poznato

je da motivacija ima individualni karakter, ali isto tako i da su svi ljudi
„socijalne životinje“, te da se motivi kao što je socijalna promocija
odnose na skoro svakog

ovjeka. Ti opšti ili univerzalni motivi nas ovdje

posebno zanimaju u kontekstu odnosa studenata prema univerzitetskoj
nastavi.

Poznato nam je da mnogi studenti ne drže puno do pojedinih preda-

vanja i profesora, a ipak bilježe visok uspjeh na ispitima. Nasuprot tome,
istraživanja pokazuju da dobro organizovana i zanimljiva nastava rezulti-
ra visokom prolaznoš

u. Savremeni evropski trendovi, kao što je bolonj-

ski proces, polaze od motivaciono efikasnih modela nastave u kojima
student jasno zna šta se u

i, koji su kriterijumi za osvajanje kredita u toku

nastave, a koji na kraju ili za ispit. U ve

ini predmeta ili ispita tradicio-

nalno organizovane univerzitetske nastave studenti do sada nisu sakupljali
kredite koji

e im poslužiti za ispit. Sve se svodilo na polaganje usmenih

ili pismenih ispita na osnovu programa i široko postavljene literature bez
jasnih kriterijuma prolaznosti. Ovako koncipirana nastava rezultirala je
vrlo niskim procentom prolaznosti studenata, neuspjehom i frustracijama
na štetu studenata i društva. Zato su motivacioni koncepti univerzitetske
nastave u interesu studenata i društva.

Danas, u vrijeme privatizacije visokoškolskog obrazovanja, kada su

visokoškolske ustanove zainteresovane da im nastava bude što atraktiv-
nija i efikasnija, motivacioni modeli univerzitetske nastave imaju i svoju
propagandnu i komercijalnu vrijednost. Efikasna škola je ona u kojoj svi
ili gotovo svi koji se upišu uspješno i završe školovanje. Konkretno, ako
škola za obuku voza

a upiše 25 polaznika, efikasna je ako svih 25 položi

voza

ki ispit. U posljednjih nekoliko godina uobi

ajen stereotip na veli-

kim fakultetima jeste da od nekoliko stotina upisanih na vrijeme završi

MOTIVACIJA ZA AKADEMSKO POSTIGNU

Akademsko postignu

Pojam

akademsko postignu

podrazumijeva savla

ivanje programa

koji predstavlja uslov za školsku prolaznost, sticanje diplome ili akadem-
skog zvanja. Ovo postignu

e se naj

eš

e verifikuje školskom ocjenom,

diplomom, sertifikatom ili nekim drugim vidom oficijelne potvrde o
savla

ivanju datog programa obuke. Pojam

školsko u

enje

nije potpuno

podudaran sa pojmom akademsko postignu

e zato što se u tom u

enju ne

može sve verifikovati i iskazati oficijelnom mjerom postignu

a. Kada

govorimo o akademskom postignu

u, govorimo, dakle, o nastojanju u

nika da ostvari što bolje ocjene, da što brže i efikasnije do

e do dilome,

da napreduje u struci i osvaja titule. Ovdje govorimo o vanjskim moti-
vima, o potrebi

ovjeka da se socijalno promoviše, da ostvari zvani

priznati napredak.

Zašto se baviti akademskim postignu

em, a ne širim kontekstom

enja? Jedan od razloga sadržan je u stavu Pola Pintri

a: "Zapravo,

izgleda da su istraživanja motivisanosti u

enika centralna za istraživanje

konteksta pou

avanja i u

enja" (Pintrich, 2003, str. 667). To nam je

poznato i iz vlastitih iskustava sa školskim u

enjem.

im prestane u

enje

za školsku ocjenu ili diplomu, prestaje i organizovano ili sistematsko bav-
ljenje knjigom, prou

avanje izvora ili rješavanje zadataka. Naravno, ovo

ne vrijedi generalno, ali prepoznajemo kod ve

ine ljudi. U tom kontekstu

nauka o motivaciji treba odgovoriti na niz pitanja zna

ajnih za rasvje-

tljavanje osnova akademskog postignu

Koja su pitanja najzna

ajnija u kontekstu rasvjetljavanja osnove aka-

demskog postignu

a? Postoji vrlo široka lista takvih pitanja, a ovdje

izdvajam: 1) Šta studenti žele? 2) Šta motiviše studente u u

ionici? 3)

Kako studenti ostvaruju ono što žele? 4) Da li studenti znaju šta žele i šta
ih motiviše? 5) Kakva je interakcija kognicije i motivacije? 6) Kako se
motivacija mijenja i razvija sa uzrastom? 7) Kakva je uloga kulturnih
razlika i situacije u kojoj se motivacija ostvaruje? Odgovore na ova i
sli

na pitanja ne nudi nijedna od dosad poznatih teorija motivacije, ali u

mozaiku parcijalnih spoznaja imamo vrlo korisne orijentire za pedagoško
djelovanje (Suzi

, 1998).

I pored brojnih radova o unutrašnjoj i vanjskoj motivaciji, još uvijek

ne znamo zašto jedni u

enici teže da ostvare visok uspjeh u školi a drugi